Pretraga

Veliki intervju s predstavnikom 70.000 zagrebačkih studenata: Otkriva što će raditi na čelu Zbora, ali i da želi u politiku

Matej Smetiško je student politologije na FPZG-u te je prošlog tjedna izabran za predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Za njega je glasalo 43 člana Zbora, a 3 ih je bilo protiv. Jedan član ostao je suzdržan. Inače, Smetiško je bio član i prethodnog saziva Zbora. Našli smo se s njim i porazgovarali o njegovim planovima, o prethodnom sazivu Zbora i svemu što ga očekuje.

Matej Smetiško / Foto: Silvija Vuković, srednja.hr

Nalazim se sa Smetiškom samo dan nakon što je izabran za predsjednika Zbora. Očekivao je pobjedu jer je ionako bio jedini kandidat, međutim, kaže mi da mu nije bilo svejedno. To mu je važno i shvaća da je preuzeo veliku odgovornost.

Na studentskim izborima za njega je glasalo 3096 studenata te je tako ušao u ovaj saziv Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu preko pobjedničke liste Studenti za studente. Inače, Smetiško je bio i u prethodnom sazivu sveučilišnog Zbora.

U razgovoru smo se dotakli svega i svačega, pa je tako Smetiško rekao da su mu u ovom mandatu najvažniji projekt Zdravo sveučilište (čiji je krajnji cilj otvorenje studentske ambulante) te visoka razina transparentnosti Zbora koju želi doseći.

Postao si predsjednik novog saziva Sveučilišnog Zbora. Stalno ističete da je to novi Zbor, a ne stari, iako je nekoliko vas bilo u starom sazivu Zbora, uključujući i tebe.

Koliko je meni poznato u ovom sazivu je četvero ljudi iz starog Saziva, uključujući mene. Svi drugi su novi.

Kako onda komentiraš stari saziv Zbora? Imam osjećaj da se stalno odmičete od njega. 

Ja se ne mogu odmaknuti od starog zbora čiji sam dio bio, ali želim se okrenuti budućnosti. Ovi mladi ljudi koji su došli su spremni za rad i trebamo krenuti s novom pločom.

Misliš da ovi prije nisu bili spremni za rad?

Nisam to rekao.

Ok, pitam.

Mislim da su i stariji članovi Zbora radili i više nego što su ljudi percipirali.

Istina je da studenti uopće ne percipiraju što je Zbor i što radi, ali to je možda i do vas. Što sad evo ti možeš izdvojiti da pokažeš važnost Zbora za studente na primjeru starog saziva, što je on to radio?

Ja mogu izdvojiti najvažniju točku. Zakon o obavljanju studentskog posla.

Dobro, znači misliš da to ne bi bilo doneseno da nije bilo Zbora? 

Mislim da bi bilo doneseno puno, puno kasnije da nije bilo studenata i Zbora, kako našeg zagrebačkog, tako i Hrvatskog studentskog zbora.

Dobro, što još?

Cijeli niz projekata koji je ova grupacija odrađivala za studente. Bilo od Motiviraj se, Ostani u Hrvatskoj…

Najviše što Zbor radi i jesu ti projekti, predavanja. Međutim, čini mi se da nije to ono što studente zadovoljava. Zbor bi mogao nešto više.

Tako uvijek možemo reći da Zbor može više. To je istina. Svi mi možemo u nekom trenutku dati više energije. Zato ja vjerujem da će ovaj novi Zbor opravdati povjerenje koje smo dobili od studenata. Da damo možda više od starog Zbora.

Povjerenje od 25 posto? Tolika je bila izlaznost ustvari.

To je sramotno, ali je dijelom i naša krivica. Mi smo radili na približavanju studentima, ali mislim da treba raditi i više na tome. Osobno se ne mogu pomiriti s tim i samo edukacija može dovesti studente do aktivnosti. U svojem programu imam upravo tu točku kao jedan od ciljeva da se kroz neke mehanizme približimo studentima.

Vjerujem da može biti teško približiti se studentima koji ionako nisu zainteresirani oko ovih stvari. Koja je ideja kako ih privući, ukazati im da Zbor postoji?

Prvenstveno tu moramo suređivati sa sastavnicama. Studenti koji predstavljaju studente na sastavnicama odmah se na početku akademske godine moraju aktivirati po tom pitanju. Dobar primjer je bio na mom fakultetu (FPZG) ove godine. Studentski zbor se predsavio studentima na uvodnom predavanju, a kasnije su organizirali i predstavljanje svih drugih udruga koje djeluju na fakultetu.

Drugi mehnizam bio bi rad na tribinama na kojima bismo mi upoznavali studente s našim radom i s problemima s kojima se susrećemo. Na tribine bi pozvali sve zainteresirane studente i one bi imale savjetodavnu ulogu nama za sjednice Zbora. Naravno, tribine nemaju legitimitet da donosimo odluke na njima, međutim, možemo ih uzeti za neke savjete.

Onda, studentske udruge. Najčešće su studenti koji najviše žele raditi u udrugama i to trebamo iskorisititi, jednostavno tako da studente preko tih udruga upoznamo s nama i budemo platforma koja će im pomoći i onda će njihovi članovi vidjeti da radimo za njihov interes.

Postoji li neki cilj koji prethodni zbor nije ostvario, a ti ga želiš nastaviti ostvarivati u svojem mandatu? 

Pa mislim da nismo ostvarili dovoljno po pitanju iksica.

Da, to spominješ i u svojem programu, kao i Jerković koji je istu točku imao prije dvije godine. Gdje je problem s tim iksicama?

To je jedan od problema koje studenti ne vide u našem radu. Ja ne mogu opisati koliko smo upita poslali i pokucali na razna vrata. Posebno u SC.  Problem je u SC-u preko kojih bismo to trebali napraviti, a oni su u dugoj sanaciji i na svaki naš upit uvijek su mogli reći da su trenutno dok su u sanaciji oni zauzeti. Uvijek kao razgovarat će se, razgovarat će se, ali nije bilo konkretnih pomaka.

Po nekim informacijama koje ja imam mislim da bi se ove godine moglo više od toga napraviti. Ako dođe do situacije u kojoj nama SC kaže da nema tehnologiju za implementirati naše planove za iksicu, u tom slučaju raspisujemo natječaj da nam studenti ponude tehnološko rješenje i s njim dolazimo pred SC.

Možeš li samo za čitatelje objasniti što bi točno stavili na iksicu?

Prvenstveno bih htio da iksica bude sredstvo bezgotovinskog plaćanja. Sve što SC nudi, od teretane, plaćanje u menzama, domova… To bi trebalo plaćati bezgotovinsko. Ubrzalo bi studentima život i uštedilo bi značajna sredstva. Jedan kolega me pitao što će biti s osobama koje rade u SC-u na blagajnama, ali mi se moramo modernizirati. SC ne može razmišljati u tom smjeru.

Što se tiče transparentnosti? I to ti stoji u programu. 

To mi je jako važno, ja stvarno patim od toga. Stranica Zbora radi, sve što mi radimo mora ići gore, sve. Mi nemamo što skrivati. Sve što ja pošaljem SC-u, sve upite, ako je taj upit potvrđen, ja ga donesem na sjednicu, to uđe u zapisnik i taj zapisnik ide na stranicu. Do sada se to sve pohranjivalo u papirnatom obliku u prostorijama Zbora, to nema smisla. Rekao sam i članovima Zbora da je sve što kažemo na sjednici javno i da će biti objavljeno u zapisniku kad se on potvrdi.

Znači možemo očekivati ovaj zapisnik konstituirajuće sjednice javno za nekih mjesec dana?

Tako je. Možemo ga očekivati javno na stranicama Zbora i nadam se da neće biti nikakvih problema. Ukoliko bude problema sa stranicom, mada mislim da neće, iskoristit ću jedan mjesec “kredita” i stavit ću zapisnik na društvene mreže, ali mislim da bi web stranica trebala biti glavna.

A koja ti je onda najvažnija stvar iz programa?

Zdravo sveučilište. Definitivno.

Ako sam dobro shvatila glavni cilj toga je otvaranje studentske ambulante.

Tako je. Postojala je studentska ambulanta prije, ali je ugašena. Ja sam osoba iz malog mjesta iz Slavonije. Dogodila mi se situacija kada sam bio bolestan i propustio sam predavanje. Profesorica mi je rekla da mi ne može prihvatiti opravdanje ako ne donesem ispričnicu i izgubit ću pravo izlaska na ispit. Nazvao sam fakultetsku liječnicu, a ona mi je rekla da ne izdaje ispričnice. Savjetovala mi je da se prebacim kod liječnice u Zagreb, to sam i napravio, ali sad kad provodim godišnje 4 do 5 mjeseci kući, tamo nemam liječnika obiteljske medicine. I moja sestra je znala biti bolesna pa bismo išli na Hitnu… Tako da, lako ćemo mi za sve, ali zdravlje studenata nam je na prvom mjestu.

To mi zvuči kao super ideja, ali kako ćeš to riješiti, je li to realan cilj?

Već imamo određene pomake. Konkretan cilj projekta Zdravo sveučilište je otvaranje ambulante, ali ima niz stvari koje mi radimo u sklopu tog projekta. Organiziramo radionice i predavanja za studente i sve je već isplanirano za ovu akademsku godinu. Ono što radimo van toga je da smo u kontaktu s ljudima na visokim pozicijama. Ostvarili smo kontakte s 5 europarlamentaraca koji nam daju podršku. Sad sastavljamo veliki dopis s kojim ćemo otići u Ministarstvo. U biti skupljamo potporu. Ja vjerujem da ako je ambulanta postojala, da se može ponovno otvoriti. U godinu dana ne, ali u dvije godine vjerujem da ambulanta mora biti otvorena.

Možeš li jednim primjerom objasniti koja je važnost Zbora za studente?

Pa evo, na primjer, kada se lani dogodila situacija u kojoj se na sjednici Senata trebalo raspravljati o povećanju cijene ECTS boda, mi smo bili jasni oko toga. Studenti bi povukli svoje pravo na veto i u tom trenutku spriječili povećanje školarina.

Čula sam da je prvi glas pri glasanju za izbor tebe kao predsjednika bio protiv. Kakav je bio osjećaj?

Haha, da, prvi je bio protiv nakon miješanja listića. Ja sam si rekao “a dobro, ljudima se ne sviđa moj program”. U tom trenutku ti nije svejedno, ali kažeš si “ako ljudi ne prihvaćaju moj program, to je ok, to je demokracija”.

Kakva je to demokracija u kojoj je samo jedan kandidat? 


Žalosti me ta činjenica. Ja sam s politolgoije, znam kakva je važnost protukandidata. Nadam se da u budućnosti neće biti tako. Želim da postoji zdrava konkurencija u Zboru jer mislim da je to potrebno.

Ako ambulanta neće biti otvorena ove godine, koji ti je najvažniji cilj u ovom mandatu? Nešto realno.

Ako ne Zdravo sveučilište, onda transparentnost, ona će biti najvažnija. Moramo sad stvoriti temelje na kojima će svi drugi zborovi ostati. Ali važna mi je i suradnja sa studentskim udrugama i naš položaj u Hrvatskom studentskom zboru. Svi problemi su mi važni, a i ono što je meni važno možda nije najvažnije nekom kolegi koji sjedi sa mnom u Zboru. Ja sam rekao, moj najvažniji projekt je Zdravo sveučilište i postaviti transparentnost na jednu visoku razinu da svi koji dođu nakon mene to moraju održavati.

U programu nisi rekao ništa o znanosti i obrazovanju, ali pokraj toga, što uopće Zbor može napraviti da pridonese kvaliteti Sveučilišta?

Prvenstveno možemo biti tu. Možemo biti na sjednicama Senata i odbora na kojima se odlučuje o važnim stvarima. Moramo biti prisutni. Meni se podrazumijeva da mi pazimo na kvalitetu studija, pa sam to jednostavno zaboravio uvesti u program. Nama se ne može dogoditi situacija (to se nije prije ni događalo) da na sjednicama Senata ne bude studentskih predstavnika. Moramo biti prisutni na tim sjednicama da pokažemo da pazimo na kvalitetu da se ne bi događalo nešto što ide na štetu studenata.

Rekao si mi da želiš promijeniti izborni sustav.

Snažno se zalažem za promjenu izbornog sustava. Moram istaknuti da je to moj osobni stav, ne kažem da je to stav svih članova Zbora, štoviše, u jednom sam se trnutku, da ne kažem čak i porječkao s kolegom koji me pitao zar ovo nije najdemokratičniji način.

Ti si s Fakulteta političkih znanosti, trebao bi znati nešto više o izbornim sustavima.

Da, to je velika prednost. Ja se osobno nadam da ću jednim dijelom ići u tu promjenu. Ne kažem da će ona biti uspješna, da će se svi složiti sa mnom, možda neće doći do promjene uopće, ali mora se minimalno pravilnik urediti, modernizirati, prilagoditi našim standardima. Stvarno se nadam da neće više biti ovaj način. Postoje razne mogućnosti, može biti razmjerni, većinski sustav, kombinirani… Imamo široki spektar mogućnosti. Ponavljam, to je samo moja ideja i o tom će se raspravljati na razini sveučilišnog zbora, osnovat će se sigurno radna skupina koja će ponuditi neko rješenje. Osobno mislim da se u godinu dana stigne napraviti odličan Pravilnik.

Razgovor je u jednom trenutku prekinuo telefonski poziv Smetiškove majke

Moji su bili potpora prilikom ovoga. Nazvao sam tatu kad se počela javljati ideja da se kandidiram i pitao sam ga što da radim. Rekao mi je, citiram: “Imaš ime, molim te pazi na njega”. To mi je bilo dovoljno i rekao sam hvala tata. Mislim, to zvuči toliko politički, ali je tolika istina, prokomentirao je nakon poziva Smetiško.

Koji je najveći problem Zbora, što misliš da će ti biti prepreke u radu?

Pa prvenstveno nerazumijevanje ljudi kojima se mi obraćamo. To bi mogao biti problem. Što se tiče rada samih studenata, ne vidim da će biti problema. Ono što sam razgovarao s njima, svi su spremni za rad. Dobio sam pozitivne komentare nakon svojeg izlaganja na konstituirajućoj sjednici. Dobio sam tri glasa protiv, znači da se neki ne slažu, ali vjerujem da ova skupina želi raditi. Tražim od svih koji su zainteresirani za rad Zbora da se jave jer mi smo otvoren Zbor. To ću pokazati, ali tražim da nam date šansu. Ništa se nije dogodilo preko noći, neće ni ove stvari, ali ja obećajem da ću raditi i da ću se truditi i uložiti maksimalnu energiju u ovaj saziv.

Rektor Boras ti je čestitao kada si izabran za predsjednika Zbora. 

Da. On je sjedio tamo kad sam ja bio izabran. Što se Sveučilišta tiče odnos je bio korektan…

Nemate nekih pritisaka sa Sveučilišta?

Imam korektan odnos sa Sveučilištem. Nisam bio toliko u doticaju sa samim rektorom Borasom, ali jesam na primjer s prorektoricom Hruškar preko Odbora za upravljanje kvalitetom, ona je odlična profesorica…

Programski ugovori još nisu potpisani.

Da, za sada mogu reći da pratimo situaciju, ali donijet ćemo mišljenje tek nakon osnivanja Predsjedništva Zbora i rasprave.

Čime se želiš baviti, da tako kažem, kad odrasteš?

Kad odrastem, haha. Pa uvijek sam mislio da se želim baviti politikom, vjerojatno međunarodni odnosi, diplomacija…

Jesi li zato ušao u Zbor, čini se kao dobra vježba?

Ne, ne. Prvo sam bio član Slavonske udruge studenata, ali u nju sam ušao više iz neke nostalgije. Ja sam osoba koja se želi vratiti kući, ne želim ostati u Zagrebu, a opet Zagreb je centar ako se želim baviti politikom… Prvo želim odraditi ovaj mandat kako treba i sigurno će biti nekih koji će biti nezadovoljni, ali ja na kraju želim biti u miru sam sa sobom. Ako sam ja zadovoljan sa samim sobom i ako to odradim kako treba, onda će to biti to.

A što ako ne ostvariš dovoljno stvari? 

Spreman sam preuzeti odgovornost i ne kandidirati se za drugi mandat.

O Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu tijelo je koje predstavlja sve studente Sveučilišta. Bave se svim aspektima studentskog života: poboljšanjem kvalitete smještaja u studentskim domovima, poboljšanjem kvalitete prehrane u studentskim restoranima, sportskim aktivnostima studenata, zdravljem studentske populacije i svim drugim pravima koja pripadaju studentima. U suradnji sa Studentskim zborom djeluje i studentski pravobranitelj, koji se posebno fokusira na obranu studentskih prava.

 

Veliki intervju s predstavnikom 70.000 zagrebačkih studenata: Otkriva što će raditi na čelu Zbora, ali i da želi u politiku
Share via
Copy link
Powered by Social Snap