Veliki paradoks u vrtićima: ‘S djecom rade nestručne zamjene, a studente se godinama zadržava na stručnom ispitu’
U vrtićima i dalje vlada velika kriza jer nedostaje odgojitelja, a to se većinom rješava takozvanim nestručnim zamjenama. Iz udruge odgojitelja Sidro govore nam da dok u vrtićima rade osobe koje uopće nisu za to kvalificirane, studenti predškolskog odgoja i obrazovanja padaju teške stručne ispite, zbog čega im se praksa zna oduljiti i do tri godine nakon završetka studija. Moglo bi se reći da je paradoksalno da dok nekvalificirane osobe doslovno bez ikakvih uvjeta rade s djecom, studenti iz struke godinama u vrtiće dolaze isključivo uz stručni nadzor i mentorstvo.
Vrtić ilustracija | Foto: Pexels
Predsjednica udruge odgojitelja Sidro Katarina Turković-Gulin prošle je godine upozorila da Hrvatskoj nedostaje 7000 odgojitelja. Rupe u vrtićima stoga se moraju popunjavati nestručnim kadrom, a paradoksalno studenti Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u vrtićima ne mogu raditi dok ne polože ispite po veoma strogim kriterijima.
Shodno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, ako se na natječaj za rad u vrtiću ne javi osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja, vrtić može zaposliti osobu koja je završila učiteljski studij uz uvjet da u roku od dvije godine stekne kvalifikaciju odgojitelja polaganjem razlike programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.
Učitelji mogu završiti dodatni program i zaposliti se na stalno
Međutim ako se na natječaj ne javi ni osoba koja je po profesiji učitelj, natječaj se ponavlja za pet mjeseci, a tad vrtić može zaposliti i osobu koja nema nikakve odgojno-obrazovne kompetencije. Sklapa se ugovor o radu na određenu do novog natječaja, maksimalno na pet mjeseci. Nestručna osoba u istom vrtiću može sklopiti najviše tri uzastopna ugovora.
– U oba slučaja se osoba zapošljava kao nestručna zamjena koja radi u odgojnoj skupini s odgojiteljem. S tim da učitelj ima mogućnost završiti program stjecanja kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi i nastavlja dalje raditi u tom dječjem vrtiću, a nestručna zamjena se može zaposliti maksimalno tri puta na trajanje od pet mjeseci te nakon isteka trećeg ugovora ne može nastaviti rad u tom dječjem vrtiću, pojasnili su nam iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i mladih.
Iz udruge odgojitelja Sidro smatraju da je problematično i to što učitelji već za nekoliko mjeseci mogu steći kvalifikacije da rade kao osoba koja je završila posve drugi studij.
– Budući da stjecanje kvalifikacije, zvanja i akademskog naziva završetkom nekog tek kraćeg programa nije moguće niti zakonito, niti takav kraći program smije biti izjednačen s tri ili pet godina studija, učinili smo pritisak na donositelje odluka i trenutačno su u tijeku izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. One bi trebale donijeti izmjenu u smislu toga da učitelji po završetku tog kraćeg programa obrazovanja ne steknu kvalifikaciju i zvanje odgojitelja, već samo potvrdu o kompetencijama za rad s djecom rane i predškolske dobi, odgovorili su nam iz udruge.
‘U praksi to vrlo često znači da će se ponovno zaposliti nestručna osoba’
Izmjene zakona na prvom čitanju u Saboru, vraćene su na doradu, međutim njima se, tvrdi Udruga SIDRO, neće ukidati mogućnost zapošljavanja bilo koga kao nestručne zamjene.
– U praksi, to vrlo često znači da će se ponoviti natječaj, da se na njega opet neće javiti kvalificirani odgojitelj, i da će se ponovno zaposliti nestručna osoba bilo koje vrste i razine obrazovanja. Prije posljednjih izmjena Zakona o radu imali smo pojave takvoga rada u trajanju i desetak godina – rad nestručnih osoba uz ponavljajuće ugovore na određeno, koji su se potpisivali svakih nekoliko mjeseci, bez ograničenja, a nestručna osoba radila je godinama s djecom provodeći nešto što je trebao biti odgojno obrazovni rad, navode nam iz udruge.
Udruga Sidro smatra da stavku zakona koja to omogućava treba ukinuti. Međutim tad se postavlja pitanje tko će onda raditi kao zamjena kad nema stručnih osoba. Jedna opcija mogli bi biti studenti Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Moguće rješenje problema je u studentima?
Studenti se mogu zaposliti kao nestručne zamjene i onda rade bez stručnog nadzora, jednako kao bilo koja druga osoba. Međutim u okviru redovne studentske prakse moraju raditi uz mentorstvo, odnosno nadzor. Nakon što završe studij odgajatelji godinu dana moraju stažirati, a zatim polažu stručni ispit koji se sastoji od provjere znanja u segmentu teorije, praktičnog rada, poznavanja propisa, pismenog i usmenog ispita i ogledne praktične aktivnosti. Iz udruge Sidro navode da odgojitelji često ponavljaju dio ili cijeli ispit, pa se pripravništvo i polaganje ispita oduži i na dvije do tri godine.
Usprkos tome iz udruge Sidro smatraju da rješenje nije u tome da se i studentima dopusti raditi bez stručnog nadzora, jer obrazlažu da ni studenti nemaju kompetenciji za samostalan rad prije nego završe sve predviđene zadatke.
– Rješenje je urediti sustav, ukinuti mogućnost da s našom djecom rade nestručne zamjene, osigurati svakom studentu kvalitetnu praksu uz stručni nadzor, osigurati pripravništvo bez gubljenja vremena, čekanja, neopravdanog ponavljanja ispita, rušenja na ispitima koja nisu utemeljena na jasnim kriterijima, promijeniti čitav način polaganja stručnog ispita, i osigurati da taj proces ide bez zastoja, poručuju iz udruge Sidro.
Neki profesori žele promjene na učiteljskim fakultetima
Sličnog je stava i Sindikat odgoja i obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK). Njegova predsjednica Božica Žilić da bi bilo manje štetna kao nestručne zamjene zapošljavati studente viših godina studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
– Međutim, za stvarno i dugoročno rješavanje problema nedostatka odgojitelja nužno je da država implementira znatno kompleksnije i sustavnije mjere, koje neće narušavati kvalitetu odgojno-obrazovnog rada, već će odgojiteljsko zanimanje učiniti privlačnim i održivim, poručuje Žilić.
Iako je jasno da su zbog golemog nedostatka odgojitelja potrebna hitna rješenja, udruga Sidro upozorava da se naglo donesenim ‘rješenjima’ sustav gura sve dublje u probleme. Kako kažu, problemi su nastajali 30 godina, pa nema rješenja koje bi bilo instantno.
– Nije isključeno promišljati o tome da se studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koncipira drugačije. Na našim okruglim stolovima u okviru projekta ‘Obrazovanje – pravo, a ne dar’, mogli smo čuti pojedine profesore Učiteljskih fakulteta koji su predlagali da se snažnije naglasi koncept obrazovanja 3+2, u smislu da se diplomski studij omogući tek nakon što odgojitelj sa završene tri godine studija stekne praktično radno iskustvo u nekom trajanju (godina, dvije, tri…). Ovo je tek jedan od mogućih prijedloga kojeg su profesori argumentirali činjenicom da je diplomski studij nadogradnja znanja i prakse, otkrili su nam iz udruge.
Jedan prijedlog je i uspostava novog radnog mjesta
Drugi prijedlog rješenja koji su nam spomenuli iz udruge je uspostava novog radnog mjesta za odgojitelje na VII. razini obrazovanja, magistri i magistara RPOO, koji bi bili poveznica između praktičnog odgojiteljskog rada i iskustva i teorije stručnih suradnika. Udruga Sidro je u suradnji s Inicijativom magistri/magistara RPOO pokrenula postupak prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, kako bi se određene izmjene i pokušale ostvariti.
– Jasnijom ulogom odgojiteljima na VII. stupnju obrazovanja uredio bi se sustav, otklonilo nepravde koje izazivaju odljev stručnih kadrova. Time bi se ispravno vrednovalo visoko obrazovane stručnjake, i otklonilo osjećaj koji je provjereno prisutan u sustavu, a to je da se školujemo i ulažemo godine života, trud, sredstva i upornost, i ništa od toga naš sustav ne prepoznaje i ne cijeni, poručili su iz udruge Sidro.
‘Jedino o održivo rješenje podrazumijeva veće plaće’
SOMK smatra da bi država trebala intervenirati i povećati plaće odgojitelja, pogotovo kako bi uklonila razlike u plaćama po regijama za isti posao i isto radno mjesto. Smatraju da je potrebno donijeti zasebnu Uredbu o koeficijentima za rani i predškolski odgoj i obrazovanje jer zbog odredbi preuzetih iz Uredbe za osnovnoškolski sustav, kako tvrde, u praksi dolazi do problema. Za kraj naglašavaju da bi država trebala izdvojiti značajna sredstva za stipendiranje deficitarnog zanimanja odgojitelja, uz obvezu zapošljavanja nakon završetka studija.
– Dostojanstvene i primjerene plaće, kao i kvalitetni uvjeti rada, ključni su preduvjeti za atraktivnost bilo kojeg zanimanja. U kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, jedino održivo rješenje podrazumijeva veća i stabilna financijska ulaganja države u plaće zaposlenih. Trenutačni model, prema kojem su plaće prepuštene jedinicama lokalne samouprave s vrlo različitim i često nedostatnim fiskalnim kapacitetima, pokazao se dugoročno neodrživim i neučinkovitim, poručila je predsjednica SOMK-a Božica Žilić.
