Veliki uspjeh zagrebačkih profesora: Rad im objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Nature
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu se pohvalio da su njihovi profesori Vlatka Čubrić Čurik i Vladimir Brajković, dio međunarodnog znanstvenog tima koji je objavio važno istraživanje o konzervacijskoj genetici. Objavljen je u prestižnom znanstvenom časopisu Nature, pružili su sveobuhvatne podatke o genetskoj varijabilnosti diljem svijeta. Iako su uočili tužne rezultate, predložili su i kako zaustaviti negativan trend na temelju tih podataka.
Agronomski fakultet u Zagrebu Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Ako vas zanima biologija i srodne znanosti, već znate da je znanstveni časopis Nature jedan od najprestižnijih u tom području. Stoga ne treba čuditi da se zagrebački Agronomski fakultet u Zagrebu pohvalio da su i njihovi djelatnici dali svoj doprinos u jednom nedavno objavljenom znanstvenom radu tog časopisa.
Genetička varijabilnost se gubi u svim kopnenim životinjskim carstvima
Naime, profesor s njihovog Zavoda za stočarstvo, Vlatka Čubrić Čurik i Vladimir Brajković, bili su dio međunarodnog znanstvenog tima koji se bavi konzervacijskom genetikom. Njihov rad koji se na hrvatski može prevesti kao ‘Konzervacijske strategije potpomognute procjenama globalne genetske raznolikosti’, donosi sveobuhvatan popis genetičke varijabilnosti. Sažetak ovog istraživanja možete pročitati ovdje.
Pružili su ih zajedno s informacijama o ekološkim poremećajima te upravljaju očuvanjem. Htjeli su vidjeti pada li genetička varijabilnost te mogu li i kakve akcije očuvanja pomoći u tim gubicima. Na prvo pitanje, nažalost, dobili su potvrdan odgovor. No, nada nije izgubljena.
– Gubitak genetičke varijabilnost pronađen je u svim kopnenim carstvima, nekim morskim i mnogim taksonomskim klasama. Daljnji gubitak genetičke varijabilnosti je vjerojatan ako se ne poduzmu hitne mjere. Integriranjem genetičkih razmatranja u planiranje i provedbu očuvanja, možemo zaštititi biološku raznolikost i ojačati otpornost ekosustava na sadašnje i buduće izazove, saželi su s Agronomskog fakulteta.
Zagrebački profesori značajno doprinijeli u testiranju metoda
Pohvalili su se i da su njihovi profesori u međunarodnom timu značajno doprinijeli dizajniranju i testiranju metoda za očuvanje te općenito u obradi prikupljenih podataka. Uz ovaj međunarodni doprinos znanstvenika s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na ovom fakultetu se rade važna i zanimljiva istraživanja i na lokalnom planu.
Kao što smo pisali u rujnu prošle godine, doktorandica zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Monica Darrer istražuje istarsku kozu i komercijalni potencijal njenih proizvoda. Nažalost, ova životinja koja je i na grbu naše države, u trenutku razgovora s ovom znanstvenicom je brojala svega 142 grla, te je uzgaja samo šest uzgajivača. No, ova autohtona vrsta s hipoalergenim mlijekom ima veliki potencijal koji, ako se koristi u turističkoj ponudi, mogao bi doprinijeti i očuvanju same pasmine. kao što je bio primjer i s istarskim boškarinom.
