Veteran obrazovanja: Upoznajte marokansko sveučilište s više od 11 stoljeća tradicije
Usprkos uvriježenom vjerovanju Sveučilište u Bolonji nije najstarije na svijetu. Tu titulu nosi marokanski Al-Karaouine koji gaji 1154 godine neprekinute povijesti. Osnovala ga je Fatima al-Fihri, kći bogatog tuniškog trgovca, a tijekom vremena ova visokoobrazovna institucija je postala jedan od glavnih centara islamske kulture u sjevernoj Africi.
Među europskim studentima i intelektualcima uglavnom vlada mišljenje kako je naš kontinent ishodište modernog obrazovnog sustava, a sveučilišta u Bolonji i Parizu se smatraju najstarijima na svijetu. No istina je nešto drugačija, a zabluda je posljedica civilizacijskog egocentirzma i utjecaja masovnih medija.
Činjenica je kako su čak tri najstarija sveučilišta na svijetu van Europe. Marokanski grad Fes, Kairo i iračka metropola Bagdad imali su razvijene obrazovne institucije čak 200 godina prije no što je u Bolonji 1089. godine niknulo prvo europsko sveučilište. S obzirom da su osnivana uz vjerske ustanove poput džamija i vođene su po drugačijem modelu Europljani su im osporavali status ravnopravan ustanovama sa Starog kontinenta.
Kairo i Bagdad ispred Bolonje
Osporavani starac
Dilemu je 1963. godine riješio UNESCO donijevši odluku kako nekadašnja medresa Al-Karaouine u marokanskom Fesu ima status sveučilišta od samih svojih početaka 859. te da zbog toga zaslužuje titulu najstarijeg na svijetu.
Al-Karaouine osnovano je u sklopu džamije u Fesu, a neobično za to vrijeme ne samo u arapskom svijetu nego uopće, zvuči informacija da je za njegovo utemeljenje zaslužna jedna žena. Spomenuta institucija je svoj život započela kao klasična islamska vjerska škola. Fatima al-Fihri, kći bogatog trgovca Muhameda koji je preselio iz tuniškog grada Kairouana u Fes, bila je vrlo inteligentna i poduzetna, te je unaprijedila djelatnost spomenute medrese te joj prikrbila svojevrstan status sveučilišta (pojam skovan tek kasnije u Europi).
Fatima osnivačica
Fatima je nakon očeve smrti zajedno s braćom i sestrama naslijedila veliko bogatstvo, te nastavila razvijati zajednicu koja je rasla oko džamije koja je s vremenom postala najveća u Africi. Usporedno sa džamijom raslo je i učilište koje je uz vjersku poduku nudilo instrukcije iz mnogih drugih područja poznatih u to vrijeme. Posebno su razvijene bile prirodne znanosti, retorika i jezikoslovlje.
Sveučilište Al Karaouine je nastavilo rasti i s vremenom je postalo edukacijski i spiritualni lider muslimanskog svijeta. Netom po završetku Drugog svjetskog rata, točnije 1947. godine, ova je institucija uključena u regularni obrazovni sustav u Maroku, a 16 godina kasnije kraljevim dekretom je proglašeno državnim sveučilištem i time stavljeno pod jurisdikciju ministra obrazovanja.
Utjecaj na arapsku kulturu
Promjene koje su uslijedile nakon tog dekreta bile su temeljite. Podrazumijevalo je detaljno restrukturiranje kurikuluma i modernizaciju programa. Reforme i glas o najstarijem sveučilištu na planetu na zadnje noge je digao europske učenjake koji su tvrdili da je to bila obična vjerska škola prije restrukturiranja. Njihovo osporavanje je okončao UNESCO priznavši Al-Karaouineu sveučilišni status još od 9. stoljeća. Titulom najstarijeg ga je ovjenčala i Guinnessova knjiga rekorda.
Ono što je neosporno je da je ova institucija iznjedrila brojne učenjake i znanstvenike koji su imali golem utjecaj na arapsku i židovsku kulturu. Među najslavnijima su Ibn Khaldun, povjesničar, sociolog i ekonomist iz 14. stoljeća, te Leo Afrički, pisac i geograf iz 15. stoljeća.
Al-Karaouine i danas djeluje kao sastavni dio marokanskog obrazovnog sustava.
