VIDEO Profesorica Ekonomskog u svjetskom vrhu zbog AI istraživanja: Studente upozorila oko jedne stvari
Mirjana Pejić Bach, redovita je profesorica na Katedri za informatiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Već je nekoliko godina na popisu najcitiranijih znanstvenika na svijetu zbog istraživanja rudarenja tekstualnih podataka te umjetne inteligencije. Gostujući u našem podcastu, istaknula je da umjetna inteligencija može polučiti sjajne rezultate kada je se koristi uz već izgrađeno znanje. Ali bez njega, rezultati ispadnu nakaradnima, što je vidjela i u radu nekih svojih studenata. Povodom Međunarodnog dana žena u znanosti, naša sugovornica je navela da među znanstvenicima nema problema oko rodne nejednakosti. Međutim, brinu je retrogradni trendovi po pitanju ženskih prava u društvu.
Profesorica Ekonomskog fakulteta, Mirjana Pejić Bach bila je gošća našeg srednja.hr podcasta | foto: Ramona Ščurić, srednja.hr/ Anđela Bučić, srednja.hr
Rodna jednakost, barem kada je riječ o znanosti, u sve je boljem položaju dok znanstvenici i znanstvenice u međusobnom uvažavanju i poštovanju rade zajedno. Kako bi se taj napredak unaprijedio i dalje njegovao, od 2015. godine se svaki 11. veljače se obilježava kao Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti. Povodom ovog dana koji želi potaknuti što više žena i djevojaka na uključivanje u znanost u našem je podcastu gostovala Mirjana Pejić Bach, redovita profesorica na Katedri za informatiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prema analizi znanstvene baze Scopus, Pejić Bach je među 2 posto najcitiranijih znanstvenika na svijetu u 2023. godini, kao i prethodne tri.
Ravnopravnost znanstvenica i znanstvenika će prirodno rasti? ‘Ako neće biti 3. Svjetskog rata, sve će biti dobro’
Iako u Hrvatskoj i diljem svijeta imamo briljantne znanstvenice u različitim područjima, često se stječe dojam da većina ljudi za njih ne zna. Barem ne dalje od čuvene Marie Curie. Upitana o tome, naša sugovornica nam je dala jednostavno objašnjenje zašto se suvremene znanstvenice slabo poznaje. No, ima i konkretne prijedloge kako to popraviti.
– One koje se bave znanošću, nemaju baš puno vremena za medije, znate. Da se vi sad meni niste javili, sigurno se ne bih ja vama javila, razumijete? Mogli bi se napraviti, recimo, projekti, financirati za ravnopravnost spolova u znanosti ili za promicanje znanstvenica. , navela nam je Pejić Bach.
Ipak dodala je da bi se i tada vjerojatno netko bunio zašto se promiču znanstvenice, a ne znanstvenici jer bi se trebala gledati kvaliteta rada. Ipak, smatra da će se ravnopravnost prirodno, sve više i više povećavati. Osim, ako ne dođe do nekih drastičnih promjena.
– Po meni, ovisi općenito o klimatskim promjenama i o društvu. Ako ćemo imati probleme s nabavom vode, struje i tako dalje, onda vam sve pada u vodu. Ja vam volim ovako reći: ‘ako neće biti 3. svjetskog rata, sve će biti dobro’.
Umjetna inteligencija je velika prilika, ali treba njegovati vlastito znanje: ‘Opasno je outsourceati sposobnost govora i pisanja’
Općenito, Pejić bach je najveći broj citata ostvarila u području umjetne inteligencije (AI) i Image processinga. No, kako nam je pojasnila, ustvari se bavi ‘text miningom’, odnosno ‘rudarenjem tekstualnih podataka’. Riječ je o transformiranju nestrukturiranog teksta u strukturu u kojoj se mogu identificirati uzorci i dobiti saznanja. Kao jedan od primjera vježbe ove metode pokazala nam je analizu toga tko je preživio potonuće Titanika. Općenito, kaže nam, sve je više znanstvenih radova o umjetnoj inteligenciji, a fokus znanstvenika je prilično jasan. K tome, naša sugovornica nam otkriva i pravi razlog zbog kojeg, smatra njeni radovi jesu toliko citirani.
– Ljudi u znanstvenoj zajednici najviše istražuju njezin potencijal da bude stvarno korisna u obrazovanju, poslovanju, medicini (…) Oni radovi koji su vam najviše citirani, to su vam radovi koji prikazuju neke nove tehnike, metodologije ili radovi koji prikazuju nekakve preglede literature. Činjenica da imam puno citata je možda rezultat toga što vam mene zapravo svaki put zanimaju nove tehnologije, novi softveri. To me i moj mentor naučio, uvijek mi je govorio da koristim najnoviji softver, prisjetila se Pejić Bach.
Osim što je osobno zanima AI, primjećuje i da interes za ovu tehnologiju raste i među njenim studentima. Kako je navela, susrela se sa studentima koji sjajno koriste AI za nadogradnju svojeg znanja pa rade sjajne prezentacije i daju izvrsne rezultate. No, upozorava i na ‘nakaradne rezultate’ studenata koji koriste ChatGPT, ali ne nemaju osnovno znanje. Iako ističe brojen prednosti AI-ja, rekla nam je da njeno korištenje bez znanja može biti zabrinjavajuće.
– Kada se pojavio kalkulator, bilo je briga hoće li ljudi prestari računati. Nisam baš sigurna da je korištenje kalkulatora ekvivalent čitanju i pisanju. Govor je ono što je stvorilo čovjeka, mi bez govora nismo ljudska vrsta. Ako ‘outsourceamo’ sposobnost govora i pisanja, to je vrlo opasno, rekla je Pejić Bach komentirajući pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju u obavljanju zadataka.
Rodna jednakost među znanstvenicima, retrogradnost u društvu: ‘Kada netko kaže muškarac-znanstvenik?’
Upitana povodom Svjetskog dana žena u znanosti o odnosu između znanstvenika i znanstvenica, Pejić Bach ističe da primjećuje da ima manje žena u tehničkim znanostima, ali s kolegama nema nikakvih problema. Uvjerena je da u znanstvenoj zajednici vlada rodna ravnopravnost. No, kaže nam, primjećuje da društvo postaje retrogradnije nego prije. Iako smatra da u današnjem društvu svatko ima priliku napredovati, izazov je zadržati te prilike.
– Prije dvadesetak godina sam čitala da su se bunili znanstvenici iz društvenih znanosti, poput sociologije, rekli da ženska prava više ne rastu kao prije, dsad stagniraju i da će početi padati. Ja sam mislila ‘pa neće početi padati, ustalile smo se’. Međutim, bile su u pravu. Unatrag zadnjih 20 godina stvarno se ide prema tendenciji da se smanjuju ženska prava, to je činjenica. U znanosti se to ne vidi, jer naše karijere su takve da kad se zaposlite, tu se bavite 40 godina, prokomentirala nam je Pejić Bach.
Ipak, navodi da se napredak društva ne može tek tako srušiti te je optimistična da neće doći do urušavanja ženskih prava. Barem ako ne dođe do nekih drastičnih situacija. Osim njenog sjajnog znanstvenog rada, istaknula je i brojne druge svoje kolegice i znanstvenice općenito. Poput Mire Murati, inženjerke i istraživačice koja je od svibnja 2022. do rujna 2024. bila glavna tehnološka direktorica OpenAI-ja. Općenito, smatra da je bitno što više izvještavati o znanosti i znanstvenicama kako bi se što više razvijala spolna jednakost. No, smatra da ćemo pravo dostignuće rodne jednakosti dostići tek onda kada razliku među spolovima nećemo uopće naglašavati.
– Kad netko kaže ‘muškarac znanstvenik’? Pa to se uopće ne spominje. Nekako, ja ne bih išla s aspekta, žena znanstvenica. Tako da mislim da trenutak kad mi nećemo uopće gledati ‘žena znanstvenica’ je trenutak kad ćemo mi doći do onoga gdje trebamo zapravo doći, zaključila je jedna od najcitiranijih hrvatskih znanstvenica.
Čitav Podcast s profesoricom Mirjanom Pejić Bach o njenin istraživanjima AI-ja, ali i o položaju žena u znanosti, pogledajte u videu ispod ili na našem YouTube kanalu.
