Službeno predao kandidaturu za rektora: 'Odlučivanje na Sveučilištu je tromo i bez rasprave'

Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić službeno je predao kandidaturu za rektora Sveučilišta u Zagrebu, o čemu se oglasio na društvenim mrežama. Napisao je kako Rektorat buja brojem zaposlenih te troši sve više novca, premda svojim fakultetima i akademijama ne nudi važne akademske usluge, napomenuo je. Svoju kandidaturu smatra logičnim te ispravnim korakom u osobnom doprinosu znanosti i društvu u Zagrebu i Hrvatskoj.

Do ovog utorka u 16 sati redoviti profesori u punom radnom vremenu sa Sveučilišta u Zagrebu mogli su se kandidirati za rektora u mandatu od akademske godine 2026./2027. do 2029./2030. Koliko je poznato, u utrku će aktualni rektor Stjepan Lakušić koji ima pravo na još jedan mandat, a svoju kandidaturu odaslao je i dekan Pravnog fakulteta Ivan Koprić. Povodom toga oglasio se na društvenim mrežama.

‘Sveučilište u Zagrebu već dugi niz godina stagnira te je na relevantnim svjetskim listama sve lošije rangirano’

– Nakon dugog promišljanja i poticaja mudrih i hrabrih ljudi, predao sam Izbornom povjerenstvu za izbor rektora svoju kandidaturu. Naše se Sveučilište u Zagrebu već dulje vrijeme razvija nedovoljno brzo, usprkos teškim krizama i izazovnim vanjskim okolnostima, ali i prilikama koje se kroz te promjene otvaraju, a i to manje-više nastojanjem fakulteta i akademija koje ga čine. Premda ima velike istraživačke, znanstvene, nastavne i poslovne kapacitete, Sveučilište u Zagrebu već dugi niz godina stagnira te je na relevantnim svjetskim listama sve lošije rangirano. Nedavno smo pali za još 200 mjesta. Pritom Rektorat buja brojem zaposlenih te troši sve više novca, premda svojim fakultetima i akademijama ne nudi važne akademske usluge, kako to rade relevantna inozemna sveučilišta, započinje Koprić u svojoj objavi.

Nastavlja kako je odlučivanje na Sveučilištu tromo, bez rasprave i suočavanja argumenata. Tvrdi da je ono opterećeno formalnim momentima i stvaranjem većine u odlučivanju davanjem prava glasa u Senatu prorektorima. Podsjetimo, već smo upozoravali kako je zagrebački rektor zapravo u prednosti u svojoj kandidaturi, budući da sedam prorektora – koji su izabran na njegov prijedlog – isto glasaju za budućeg rektora. Takva je praksa i u Osijeku, dok riječko i splitsko sveučilište nisu dali pravo glasa prorektorima na Senatu.

– Realni se izazovi i šanse ne stavljaju na dnevni red. Potpora međunarodnoj suradnji fakultetima i akademijama je slaba. Postoje povremena nastojanja da se u Rektoratu pokrenu studiji koji se već izvode na fakultetima i akademijama, kao nepotrebno unutarnje dupliciranje. Rektorat nije spreman pružati kadrovsku podršku kroz ‘posuđivanje’ (secondment) zaposlenika svojih stručnih službi fakultetima i akademijama. Sve ovo naveo sam i u uvodnoj riječi svog programa pod nazivom ‘KORIŠTENJEM STOLJETNOG INSTITUCIONALNOG ISKUSTVA DO IZVRSNOG, SVJETSKI RELEVANTNOG I PARTICIPATIVNOG SVEUČILIŠTA’, koji sam predao uz kandidaturu. U odnosu na koncept koji kroz svoj rad i aktivnosti zagovara sadašnja uprava Sveučilišta, svojim programom nudim novu koncepciju koja pokreće Sveučilište u smjeru stabilne, otporne i snažne, ali fleksibilne i dinamične institucije, u potpunosti uključene u međunarodne i europske znanstveno-istraživačke i nastavne tokove temeljene na izvrsnosti, kvaliteti, profesionalnosti, pravdi, socijalnoj osjetljivosti i digitalnoj transformaciji, izdvojio je Koprić.

‘Uvjeren sam kako ostvarenjem koncepcije koju zagovaram možemo naše Sveučilište afirmirati kao relevantno i zanimljivo’

Dodao je kako svoju kandidaturu smatra logičnim i ispravnim korakom u svom osobnom doprinosu znanosti i društvu u Zagrebu, ali i Hrvatskoj. Istaknuo je svoje bogato iskustvo u znanosti i nastavi u svojih 60 godina te dva dekanska mandata. Napomenimo, Kopriću je ova akademska godina posljednja u drugom dekanskom mandatu.

– Zagovaram i zalažem se za Sveučilište koje putem partnerstva i suradnje sa svim svojim unutarnjim – studenti, nastavnici, istraživači, stručne službe – i vanjskim dionicima – gospodarstvo, civilno društvo, profesije, sve razine vlasti – ostvaruje sve svoje zadane ciljeve – bogato studentsko iskustvo, izvrsne znanstvene i umjetničke rezultate, kao i realne implikacije u društvenoj zajednici u smislu rješavanja društvenih i gospodarskih izazova. Uvjeren sam kako ostvarenjem koncepcije koju zagovaram možemo naše Sveučilište afirmirati kao relevantno i zanimljivo, produktivno i razvojno potentno europsko i svjetsko sveučilište, zaključio je Koprić u objavi na Facebooku.

Podsjetimo, žestoka utrka za rektora zapravo je krenula prije službenih kandidatura. Rektor Lakušić sredinom prosinca nije pozvao dekana Koprića na svečanost početka radova na zgradi koju dijele Rektorat i, ironično, upravo Pravni fakultet. Na naš upit Lakušić je uzvratio kako je Koprić ‘u svom uredu‘, dok je Koprić potez nazvao skandaloznim i nečuvenim.

Redoviti profesori svoje su kandidature mogli poslati do ovog utorka u 16 sati. Sada izborno povjerenstvo dostavlja zaprimljene prijave ovlaštenim predlagačima do 13. siječnja do 16:00. Naime, kandidati za rektora trebali su u svojoj prijavi navesti ona vijeća područja odnosno vijeća sastavnica Sveučilišta kojima treba uputiti prijavu za predlaganje. Na samim vijećima treba potvrditi kandidate i onda do 11. veljače izborno povjerenstvo utvrđuje valjane kandidature. Izborna sjednica Senata bit će 10. ožujka u 11 sati. Postupak izbora provodi se tajnim glasovanjem, a za izbor rektora potrebna je natpolovična većina ukupnoga broja glasova članova Senata.