Kako fakulteti mogu pokrenuti nove studije? Svoje mišljenje daje i Zavod za zapošljavanje

Postupak pokretanja novih studija na visokim učilištima jasno je propisan zakonom i procedurom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Visoko učilište koje želi novi studij mora pripremiti ugovore s nastavnicima, detaljan elaborat o opravdanosti izvođenja studija, kao i dokaze o raspolaganju prostorom i opremom. Svoje mišljenje daje i HZZ, a kada visoko učilište sve prikupi, kreće vrednovanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje koje daje svoj sud.

Visoka učilišta koja žele pokrenuti nove studijske programe za svaki od njih moraju proći postupak inicijalne akreditacije studija pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Kako taj postupak izgleda, objašnjeno je u Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te posebnim uputama Akreditacijskog savjeta AZVO-a. U postupak visoka učilišta moraju ako žele uvesti novi studij, izmijeniti sunositelja združenog studija, izmijeniti mjesto ili jezik izvođenja studija, izmijeniti stupanj koji se stječe završetkom studija, izmijeniti način izvođenja studija ili ili ako kane mijenjati više od jedne trećine ishoda učenja koji se stječu završetkom studija.

– U postupku inicijalne akreditacije studija ocjenjuje se usklađenost studija s nacionalnim zakonskim kriterijima, nacionalnim i međunarodnim standardima te trendovima u cilju unapređenja kvalitete studija i studiranja, i to davanjem preporuka za unapređenje kvalitete, stoji u uputama AZVO-a.

1. korak: Visoko učilište šalje zahtjev AZVO-u

U prvom koraku visoko učilište podnosi zahtjev uz pripadajuću dokumentaciju. Pri tome takav zahtjev ne može se predati ako je visokom učilištu u postupku reakreditacije izdano pismo očekivanja, sve dok ne otklone utvrđene nedostatke. Uz zahtjev visoka učilišta dostavljaju i:

1. Prijedlog studijskog programa
2. Mišljenje nadležnog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta za regulirane profesije
3. Elaborat o opravdanosti izvođenja studija za javno visoko učilište
4. Ugovore o radu s nastavnicima
5. Dokaze o raspolaganju prostorom i opremom za izvođenje studija
6. Dokaze o financijskim sredstvima za izvođenje studija.

Sam prijedlog mora sadržavati i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o usklađenosti studija s potrebama tržišta rada. Visoko učilište treba osigurati najmanje jedan metar kvadratni prostornog kapaciteta po studentu. Već u trenutku podnošenja zahtjeva visoko učilište treba zapošljavati nastavnike koji će izvoditi kolegije u ukupnoj vrijednosti najmanje 50 posto svih oblika neposredne nastave prve godine sveučilišnog studija, odnosno 35 posto svih oblika neposredne nastave prve godine stručnog studija. Dodatno, omjer između ukupnog broja upisanih studenata i nastavnika zaposlenih u punom radnom vremenu te naslovnih nastavnika ne smije biti veći od 30:1.

2. korak: Stručno povjerenstvo vrednuje program

Ako je zahtjev uredno podnesen, Akreditacijski savjet AZVO-a imenuje stručno povjerenstvo koje ocjenjuje i vrednuje studijski program. Konkretno, stručno povjerenstvo ima najmanje pet članova. Bar njih četvero mora biti iz redova domaćih i inozemnih nastavnika, pri čemu barem jedan mora biti u području i polju djelatnosti izvođenja studija, dok jedan član mora biti student. Sami članovi trebaju biti prepoznati po izvrsnosti u održavanju nastave i u bavljenju znanstvenom djelatnošću, međunarodno priznati i posjedovati znanja o osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja. Visoko učilište može zatražiti izuzeće određenog člana stručnog povjerenstva, a o tome odlučuje Akreditacijski savjet. Članovi povjerenstva imaju pravo na naknadu za rad.

Nakon postupka imenovanja stručnog povjerenstva, oni posjećuju visoko učilište kako bi vrednovali kvalitetu. Tijekom njega sudjeluju na sastancima, pregledavaju prostorije i opremu, a visoko učilište mora biti spremno dati im na uvid dokumente koji se tiču zaposlenika, vanjskih suradnika, studenata, omogućiti im pristup nastavi i slično. Stručno povjerenstvo sastaje se i s upravom visokog učilišta te nakon obavljenog posla sastavljaju izvješće o ocjeni kvalitete.

Samo izvješće sastoji se od ocjene kvalitete svakog standarda i teme, a ocjene su: nije ispunjen, djelomično ispunjen i ispunjen. Standardi su: unutarnje osiguravanje kvalitete, studijski program, nastavni proces i podrška studentima te nastavnički kapaciteti i infrastruktura. Pritom ako je ijedan standard unutar neke teme ocijenjen s nije ispunjen, tom ocjenom bit će ocijenjena cijela tema. Stručno povjerenstvo daje analizu svakog standarda, preporuke za poboljšanje i u konačnici preporuku ishoda, što može biti izdavanje ili odbijanje dopusnice.

Ako stručno povjerenstvo smatra da su uočeni nedostatci takvi da ih visoko učilište može otkloniti u roku od 15 dana, visokom učilištu daju priliku za doradu. Kada sve to završi, preliminarno izvješće dostavlja se visokom učilištu koje ima osam dana za očitovanje. Imaju se pravo očitovati samo ako izvješće sadrži očite netočnosti ili pogreške, a pritom se ne smiju osvrtati na iznesene stavove i zaključke stručnog povjerenstva. Ako je očitovanje opravdano, stručno povjerenstvo može uskladiti izvješće s time. Kako god, u konačnici stručno povjerenstvo izvješće dostavlja Akreditacijskom savjetu.

3. korak: Akreditacijski savjet predlaže odluku Agenciji

Na temelju izvješća stručnog povjerenstva Akreditacijski savjet donosi obrazloženi prijedlog o izdavanju ili ukidanju dopusnice za izvođenje studija. Taj prijedlog donosi se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja urednog zahtjeva visokog učilišta. Protiv obrazloženja Akreditacijskog savjeta visoko učilište može izjaviti prigovor, a o njemu odlučuje Povjerenstvo za prigovore. Kada to završi, prijedlog se dostavlja Agenciji.

4. korak: Agencija donosi odluku

O izdavanju dopusnice odlučuje AZVO rješenjem kojem izdaje dopusnicu ili je odbija izdati. Rješenje se donosi u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga Akreditacijskog savjeta. Protiv rješenja Agencije visoko učilište ne može izjaviti žalbu, već pokrenuti upravni spor. Samo rješenje AZVO dostavlja visokom učilištu i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih koje studij upisuje u Upisnik studijskih programa. Nakon što je studij unesen u Upisnik, visoko učilište može ga početi izvoditi.

5. korak: Ako je studij odobren, Agencija prati prvi ciklus njegova izvođenja

Nakon što je studij odobren, njegovo izvođenje u prvom ciklusu prati Povjerenstvo za naknadno praćenje. Samo visoko učilište mora donijeti i akcijski plan u roku od tri mjeseca od izdavanja dopusnice kojim određuju aktivnosti, rokove i pokazatelje nužne za ispunjavanje preporuka stručnog povjerenstva. O ostvarenju aktivnosti visoko učilište dužno je izvijestiti nakon završetka prvog ciklusa studijskog programa.

Kakvi su rokovi za izdavanje dopusnice?

U Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju stoji da Akreditacijski savjet obrazloženi prijedlog o izdavanju dopusnice za izvođenje studija donosi najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja urednog zahtjeva visokog učilišta. Agencija nakon toga ima još 30 dana za donošenje odluke. Dakle, u teoriji, postupak inicijalne akreditacije studija trebao bi biti okončan četiri mjeseca od predaje zahtjeva visokog učilišta. Praksa pokazuje da to nije uvijek tako, a iz nadležnog Ministarstva najavljenim zakonskim izmjenama cijeli proces žele ubrzati. Napomenimo i kako su svi dokumenti provođenja inicijalne akreditacije javni te da se objavljuju na internetskim stranicama AZVO-a.

TKO SU ČLANOVI AKREDITACIJSKOG SAVJETA?

prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, predsjednica – izabrana na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj
prof. dr. sc. Ivanka Netinger Grubeša – izabrana na prijedlog Rektorskog zbora
prof. dr. sc. Alen Host – izabran na prijedlog Sveučilišta u Rijeci
prof. dr. sc. Danijel Labaš – izabran na prijedlog Rektorskog zbora
prof. dr. sc. Irena Burić – izabrana na prijedlog Sveučilišta u Zadru
dr. sc. Tajana Sekelj Ivančan – izabrana na prijedlog Instituta za arheologiju
dr. sc. Nina Popović – izabrana na prijedlog Zbora veleučilišta
dr. sc. Stjepan Lacković – izabran na prijedlog Zbora veleučilišta
Katarina Podrug – izabrana na prijedlog Tehničkog veleučilišta u Zagrebu
Vedran Bajer – izabran na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca
dr. sc. Tihomir Balog – izabran na prijedlog Instituta Ruđer Bošković
prof. dr. sc. Boris Ljubanović – izabran na prijedlog Rektorskog zbora i dekana pravnih fakulteta Republike Hrvatske
Matija Čmelješević – izabran na prijedlog Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta strojarstva i brodogradnje

Pridružite se našem Instagram kanalu.