Raspad ključnog tijela koje bi trebalo štititi studente, Zagreb ga protestno napustio: 'Sam je sebi svrha'

Studentski predstavnici Sveučilišta u Zagrebu odlučili su protestno napustiti Hrvatski studentski zbor. Drugim riječima, gotovo 70.000 studenata najvećeg sveučilišta u državi više nema svoj glas u tijelu koje bi trebalo promicati njihove interese na nacionalnoj razini. Tumače kako je tijelo pasivno, ne služi rastu studentskog standarda te da će radije novac koji su trošili na njega uložiti u suradnju s drugim tijelima. Ipak, aktualni vođa hrvatskih studenata uzvraća da su posrijedi osobne frustracije koje ne smiju postati teret za nacionalno studentsko predstavništvo.

Zagrebački studentski predstavnici više ne žele sudjelovati u radu Hrvatskog studentskog zbora (HSZ), tijela koje po zakonu na nacionalnoj razini prati i promiče interese studenata. Kako nam otkriva predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Gordan Kragić, odlučili su ne imenovati svog predstavnika u to tijelo jer nisu zadovoljni njegovim radom. Već godinama ne služi rastu studentskog standarda te namjernom pasivnošću, interpretira Kragić, ne donosi nikakve operativne odluke.

– Izostankom predstavnika najvećeg sveučilišta u Republici Hrvatskoj, HSZ će predstavljati manje od polovice ukupnog broja studenata, odnosno 48 posto. Samim time, neimenovanjem predstavnika želimo skrenuti pažnju na stanje u Hrvatskom studentskom zboru koji je postao sam sebi svrha, a zauzvrat nudimo sva naša znanja i sredstva kako bi to tijelo izmijenilo dosadašnji obrazac djelovanja, ističe Kragić.

Zagrebački studenti imaju niz zahtjeva za povratak: ‘Naš cilj je transformirati to tijelo u jako, transparentno i zakonito’

Otvoreno ga pitamo hoće li sada zagrebački studenti biti zakinuti jer kao studenti najvećeg sveučilišta neće imati glas u HSZ-u. Odgovara da im je rad u HSZ-u do sada predstavljao veliki operativni trošak koji zauzvrat nije davao gotovo nikakav rezultat po pitanju unaprjeđenja studentskog standarda. Njihov izostanak, veli, ne dovodi do nikakvog zakidanja glasa studenata Sveučilišta u Zagrebu.

– Naprotiv, sredstva koja bi se utrošila na organizaciju rada u HSZ-u preusmjerit će se na samostalno dodatno osnaživanje suradnje sa studentskim tijelima u Hrvatskoj. Također, stvarat ćemo vlastite poveznice sa studentskim tijelima u europskim zemljama, kako bismo ostali relevantan dionik u kreiranju europskih studentskih politika. Hrvatski studentski zbor sačinjen je od vrhunskih pojedinaca i jako sposobnih studentskih predstavnika. No, to tijelo nema jasno propisanu strukturu rada, netransparentno je i nevidljivo. Do sada su uglavnom svi pokušaji povećanja transparentnosti i strukturiranosti rada bili zaustavljeni, što nas je natjeralo da u radu tog tijela više ne sudjelujemo. Naš cilj ovim neimenovanjem je transformirati to tijelo u jako, transparentno, strukturirano i zakonito, koje će brinuti o rastu studentskog standarda i biti relevantan predstavnik u europskim krugovima, što sada nije. Ponovit ću, kako nudimo sva svoja sredstva i znanja da prema ovim postavljenim ciljevima uspijemo transformirati ovo tijelo, izdvaja Kragić.

U službenoj odluci Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu jest i popis postavljenih ciljeva koje HSZ treba ostvariti kako bi se zagrebački studentski predstavnici vratili. Redom, to su – svi članovi tijela moraju svoje članstvo temeljiti na odluci studentskog zbora visokog učilišta, mora započeti proces izrade internog akta o radu HSZ-a s ciljem popunjavanja pravnih praznina, a tijelo se treba i obvezati i na trajno ustrajanje po pitanju povećavanja poreznog limita, povećanja smještajnih kapaciteta studentskih domova, izmjena Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata i uvođenja studentskog rada u radni staž.

– Takvi zahtjevi su dostupni u odluci, dok je za praćenje ispunjenih ciljeva zaduženo peteročlano povjerenstvo, koje će pratiti ostvarenje ciljeva. Kao Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, čija je Skupština ovu odluku donijela jednoglasno, nadamo se što skorijem povratku u drugačiji HSZ, izdvaja Kragić, a cijelu odluku možete vidjeti u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.

Na ove navode novi vođa HSZ-a kaže: ‘Naša zadaća nije rješavati osobne nesuglasice pojedinaca’

Novoizabrani predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Pero Josip Maslać, inače predstavnik studenata Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS), na naš upit kaže da ne bi ulazio u ‘osobne frustracije pojedinih predstavnika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu prema drugim studentskim zborovima’.

– To nije uloga Hrvatskog studentskog zbora. Iako smo krovna studentska institucija, osobni sukobi i pojedinačni interesi ne mogu i ne smiju postati teret za nacionalno studentsko predstavništvo. Naša je zadaća raditi za sve studente u Hrvatskoj, a ne rješavati osobne nesuglasice pojedinaca. (…) Ako postoje konkretne nepravilnosti, one se rješavaju unutar institucija, a ne kroz osobne prozivke. Moj je cilj vratiti fokus na ono što Hrvatski studentski zbor treba biti: aktivno, odgovorno i transparentno studentsko predstavništvo, a ne arena za osobne ili političke obračune, izdvaja Maslać za srednja.hr.

Maslać nastavlja kako HSZ želi pretvoriti u prostor stvarnog zajedništva, suradnje i konkretnih rezultata. Na naše pitanje koje probleme trenutačno najviše muče hrvatske studente, veli da su to kvaliteta prehrane u menzama, nedostatak mjesta u studentskim domovima i visoki troškovi života, uz prenizak studentski limit. Tvrdi da će djelovati na poboljšanju standarda menzi, povećanju dostupnosti smještaja i zagovaranju višeg studentskog limita. Smatra da HSZ treba biti glas koji jasno ukazuje na ove probleme i aktivno radi na njihovom rješavanju u suradnji s Ministarstvom, sveučilištima i studentskim centrima. Zato najavljuje da će pokrenuti razgovore s Ministarstvom financija i relevantnim institucijama oko realnijih poreznih limita.

– Moj program za mandat 2025./2026. fokusira se na tri ključna područja: digitalizaciju studentskih usluga kroz nacionalnu platformu i digitalnu iskaznicu, jačanje međusveučilišne suradnje kroz zajedničke projekte i nacionalna događanja te razvoj studenata kroz obaveznu praksu, mentorski program i potporu društveno korisnim inicijativama. Poseban naglasak stavljam na poboljšanje kvalitete studentskih menzi te transparentno praćenje i povećanje dostupnosti smještaja u studentskim domovima. Cilj mi je da Hrvatski studentski zbor postane snažan partner institucijama i, prije svega, pouzdan oslonac studentima, kako bi njihov glas doista mijenjao akademsku svakodnevicu, odgovara nam Maslać.

Bivši član HSZ-a isto progovorio o problemima: ‘Predsjednici krše svoje mandate i produžuju si ih kao da su privatna firma’

O problemima u HSZ-u javno je nedavno istupio donedavni predstavnik studenata Sveučilišta Libertas Karlo Škorić. Na društvenim mrežama početkom listopada napisao je kako je Hrvatski studentski zbor klinički mrtvo tijelo, da nije glas studenata, već ‘poligon za buduće uhljebe’.

– Dvije godine iskustva mi je dovoljno da shvatim što HSZ jest, a što nikada neće biti. Zakon koji ga regulira star je 19 godina. Nitko ga ne želi mijenjati jer status quo pogoduje onima koji se vole kititi titulama. Predsjednici krše svoje mandate i produžuju si ih kao da su privatna firma. Strahuju da će odlaskom s te pozicije, koja im je postala cijeli životni identitet, postati irelevantni. Politička nepristranost? Na papiru. U praksi: paradiranje po stranačkim skupovima i javna podrška političkim opcijama. ‘Predstavnici studenata’ više brinu o tome kako se ugurati u ministarstva i radne skupine nego o studentima koje bi trebali zastupati. Otpor gotovo ne postoji, jer svaki pokušaj biva ugušen pritiscima preko rektora i studentskih centara. Da ne bude zabune, upoznao sam i puno kvalitetnih i sposobnih ljudi koji su uložili iskren trud. Nažalost, njihova energija se najčešće izgubi u sustavu koji je postavljen da nagrađuje samopromociju, a ne rad za studente, objavio je Škorić ranije na društvenim mrežama.

Za njega je ipak potez zagrebačkih predstavnika ‘tipičan studentski populizam’

Za srednja.hr Škorić kaže da je njemu potez zagrebačkih predstavnika ‘tipičan studentski populizam’. Navodi da godinama sudjeluju u radu Hrvatskog studentskog zbora, ne reagiraju na nepravilnosti, a onda se jednog dana ‘probude’. Kad kaže na nepravilnosti, Škorić misli da se nije reagiralo na to što Split četiri godine nije imao studentske izbore, a zakon propisuje da se održavaju svake dvije.

– Ne, to nije buđenje. To je pranje ruku nakon godina šutnje, pogotovo jer dosta aktualnih studentskih predstavnika su bili i u prošlom sazivu. Postoji ona ‘too little – too late’ fraza koja mi prva padne na pamet. Malo tko zna, ali na prošlogodišnjim izborima za predsjedništvo HSZ-a plan je bio da predstavnik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu ide za predsjednika, a ja kao zamjenik predsjednika, s jasnom namjerom da konačno očistimo HSZ od nelegitimnih predstavnika. Da to tijelo vratimo barem na razinu elementarnog integriteta. No zbog poteza i poveznica nekih iz samog Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, do kandidature nije ni došlo. Rezultat? Prošlogodišnji HSZ postao je najbliže ‘klinički mrtvom tijelu’ dosad. I oni koji su to uzrokovali dobro znaju svoju ulogu, opisuje Škorić.

Zagrebačkog predstavnika Kragića upoznali smo s ovim navodima. Uzvraća da Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu ovim neimenovanjem radi najdrastičniji, ali i najbolji potez, što je ujedno i najveća reakcija na (ne)funkcioniranje HSZ-a.

– Nadalje, izbori koje Karlo spominje su bili šansa da se HSZ promijeni, no i na toj sjednici se nije znalo koliko i tko od članova ima pravo glasa, no to je puno složenija situacija od one koja bi se mogla objasniti s nekoliko rečenica, odgovara Kragić.

‘Ako išta dobro proizađe iz svega, onda možda ovaj šok istine potakne barem nekolicinu njih da prestanu gledati na HSZ kao odskočnu dasku za ministarstva’

Škorić je ususret nedavnim izborima za novog predsjednika napravio i malu pomutnju. Predstavio je, kako opisuje, ‘mock’ kandidaturu za čelnika HSZ-a. Formalno je poslao prijavu za kandidaturu, bez da je poslao ključan dokument o ostvarenim ECTS bodovima, te zapravo kroz ironiju pokazao ono što u HSZ-u ne valja, prepričava nam. U svojoj prezentaciji odaslanoj članovima tijela napisao je kako HSZ  ‘ne spava nego samo hibernira između izbora’ te da su dosadašnji predsjednici uspješno održavali status quo od 2005. godine te ignorirali studentske probleme, uz povremene odlaske na Zrće. U posljednjom dijelu istaknuo je ‘Ovo nije šala. Ili možda jest. Ovisi koliko se prepoznaješ u kritici’.

– Tko je pročitao dokument do kraja, vidio je da je to otvoreno ismijavanje stanja u kojem se sustav nalazi. Namjerno nisam priložio potvrdu o ostvarenim ECTS-ima, koja je nužna za valjanu kandidaturu, jer je poanta bila jasna – ovo nije prava kandidatura, ovo je ogledalo svih vas. Na sjednici u rujnu u Mostaru sam otvoreno kritizirao rad HSZ-a, isto sam napravio i javno, u nadi da će bar iz inata pokušati dokazati da nisam u pravu. Hoće li uspjeti? To ćemo vidjeti. Ali bez izmjene zakona i bez prekida ove prakse ‘funkcioniranja bez odgovornosti’, teško da će se išta promijeniti. Ako išta dobro proizađe iz svega, onda možda ovaj šok istine potakne barem nekolicinu njih da prestanu gledati na HSZ kao odskočnu dasku za ministarstva i radne skupine, i konačno počnu raditi nešto korisno za studente. Ne zbog mene, nego zato što je krajnje vrijeme, zaključuje Škorić.

Pridružite se našem Instagram kanalu.