Novi vođa rektora otkrio stav oko jedne razine mature iz Matematike: 'Suočavamo se s manjkom nastavnika'

Uvođenje jedinstvene razine mature iz Matematike može pričekati dok se ne riješi problem kvalitete nastave tog predmeta i manjka nastavnika, odnosno ne osmisli sistem koji će biti pravedan za sve učenike. Sukus je to odgovora rektora Sveučilišta u Zadru Josipa Faričića, novog predsjednika Rektorskog zbora oko najave spajanja razina mature iz Matematike. Pojašnjava da se problemom treba početi baviti odmah, ali ipak u neki drugi plan staviti sadašnje imperative. U razgovoru za srednja.hr o drugim temama Faričić izdvaja potrebu ukidanja ili spajanja određenih visokoškolskih ustanova, kao i da bi uskoro na dnevni red trebao doći nacrt novog Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje.

Uvođenje jedinstvene razine mature iz Matematike umjesto osnovne i više moglo bi se dogoditi za nekoliko godina, po riječima aktualnog ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), budući da se u strukovnim školama zbog modularne nastave povećava satnica Matematike. S obzirom na to da su ranije rektori bili protiv takve ideje. Razjašnjavajući da bi spajanje razina stvaralo probleme fakultetima tehničkog i prirodnog usmjerenja pa su osnovali i radne skupine koje bi spriječile takav novitet, stav smo zatražili od novog predsjednika Rektorskog zbora Josipa Faričića, inače zadarskog rektora.

‘Dok se takvo što ne osigura nema potrebe ‘na juriš’ donositi nikakve radikalne poteze’

– Pitanje jedne ili dvije razine ispita iz Matematike treba gledati u kontekstu što se s tim konkretnim ispitom u okviru državne mature kao najboljega vanjskog vrednovanja sekundarnog obrazovanja i ulaznice u tercijarno obrazovanje želi postići. Niski pragovi prolaznosti na obje razine upućuju na to da smo svjesni slabih rezultata. Sva djeca bi trebala imati zadovoljavajuću razinu matematičkih kompetencija, ne samo za upis na neki od studija već i za svakidašnji život jer se na nju nadovezuje financijska pismenost, te sposobnost funkcioniranja od kućanstva do mjesta zaposlenja i odgovorne uloge u društvenoj zajednici. To je moguće postići mudrim sastavljanjem ispitnih čestica pri čemu jedna ili dvije razine mogu biti samo tehnička pitanja. Kada bi to bila jedna razina, trebalo bi omogućiti da učenici koji su imali manje zahtjevne sadržaje u kurikulumu matematike i postizali su pozitivne ocjene iz predmeta Matematika mogu proći taj ispit, a da učenici od kojih se tijekom srednjoškolskog obrazovanja tražilo više i koji mogu više imaju grupe ispitnih čestica u kojima će moći pokazati svu raskoš svojih znanja i sposobnosti iz matematike. Dok se takvo što ne osigura nema potrebe ‘na juriš’ donositi nikakve radikalne poteze. Preduvjet za bolje rezultate iz matematike na ispitima državne mature je kvalitetna nastava matematike, a suočavamo se sa sve izrazitijim manjkom nastavnika tog temeljnog predmeta pa imamo sve dublji ponor. To je vrlo složen problem, ali bi ga trebalo početi rješavati odmah, a pritom u drugi plan staviti neke sadašnje imperative, kaže nam Faričić koji je ranije bio predsjednik Upravnog vijeća NCVVO-a.

Podsjetimo, Faričić je ranije govorio kako bi se svi ispiti državne mature trebali provoditi na jednoj razini. U jesen 2023., na početku svog mandata, kazao nam je kako postoji veliki raskorak između ocjena i rezultata na ispitima državne mature s tim da velik dio javnosti nije upoznat s vrlo niskim prolaznim pragovima, nižim i od 30 posto. Inače, o problemu nastavnika matematike koji izdvaja Faričić pisali smo krajem kolovoza te smo podsjetili na ideju Ministarstva obrazovanja odakle su htjeli pokrenuti nove nastavničke studije na učiteljskim fakultetima koji bi izučavali učitelje deficitarnih struka. Faričić pojašnjava i da Rektorski zbor ima svoje predstavnike u Radnoj skupini za praćenje rezultata i analizu provođenja državne mature.

– Cilj Radne skupine je razmjena informacija između tijela iz sustava visokog obrazovanja čiji je djelokrug povezan s provedbom državne mature i vrednovanjem rezultata državne mature te davanja preporuka vezanih uz državnu maturu, ističe Faričić, a dodajmo da su rektori protekle akademske godine naveliko raspravljali o državnoj maturi te im se priključio i ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

‘Očekujemo i oblikovanje nacrta Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje koje će, za razliku od dosadašnjega, uvažiti mišljenja ustanova koje ga trebaju provoditi’

S Faričićem nastavljamo o njegovoj novoj funkciji na čelu Rektorskog zbora. U mandatu koji traje jednu godinu moderirat će sjednicama Rektorskog zbora kao kolegija rektora svih hrvatskih javnih i privatnih sveučilišta te će, izdvaja, nastojati koncilijantno raspravljati s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Nacionalnim vijećem za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

– U nadolazećim mjesecima sve zajedno nas čeka mnogo posla. Pripreme izmjena i dopuna dvaju zakona koja reguliraju osnovna pitanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te definiranje Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, primjerice. K tomu, očekujemo i oblikovanje nacrta Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje koje će, za razliku od dosadašnjega, uvažiti mišljenja ustanova koje ga trebaju provoditi. Već iz ovih aktivnosti možete naslutiti da nas sve čeka mnogo posla, navodi Faričić.

Podsjetimo, upravo su rektori imali pritužbe na prijedlog novih sveučilišnih kriterija koji još uvijek nisu doneseni. U javnu raspravu stiglo je 2.500 komentara.

– Rektorski zbor i Nacionalno vijeće uspostavili su akademski dijalog i mislim da smo blizu razboritog rješenja koji će uvažiti sva relevantna motrišta s ciljem iskoraka koji bi trebao pridonijeti unaprjeđenju kvalitete cijeloga sustava koji počiva na čestitim, motiviranim i aktivnim znanstvenicima i nastavnicima koji postižu najbolje moguće rezultate s pogledom u budućnost. Iako smo sićušni entitet na karti svijeta, dajemo, a možemo dati i više europskoj i globalnoj akademskoj zajednici, ne zaboravljajući nacionalne prioritete jer su sveučilišta i znanstveni instituti imaju i neposrednu odgovornost prema društvenoj zajednici koja ih financira, štoviše u kojoj i za koju djeluju, odgovara Faričić o sveučilišnim kriterijima.

‘Privlačenje stranih studenata ovisi o sveučilištima, ponajprije o ponudi kvalitetnih studija na stranim jezicima, ali i o administrativnim procedurama’

Kako je spomenuo Faričić, Ministarstvo obrazovanja planira donijeti izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, prvi put nakon što je Zakon donesen u 2022. godini. Faričić ističe da su tijekom dvogodišnje primjene tog zakona, kao i Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, utvrđene neke manjkavosti koje će se nastojati riješiti točkastima izmjenama i dopunama.

– Oba zakona su velik i značajan iskorak u boljem artikuliraju složenoga akademskog sustava, ali osobe koje su oblikovale zakone kao i one koje su ih pred usvajanje naknadno u odnosu na izvorne inačice mijenjali nisu mogli pretpostaviti sve meandre i sve situacije kao ni predvidjeti sve moguće implikacije u ustanovama koje se međusobno dosta razlikuju u mjeri da im je zajednički nazivnik tek zbroj pojedinačnih ulaznih parametara. Rektorski zbor otvorio je dijalog s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih navođenjem svih dijelova Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koje bi trebalo izmijeniti pa se nadam da ćemo u prvoj polovici iduće godine imati bolje definirane sada sporne ili nejasne odredbe, napominje Faričić.

Aktualni problem cijelog hrvatskog obrazovnog sustava je i demografski trend opadanja broja učenika i studenata. O privlačenju stranih studenata u naše visoko obrazovanje kao rješenju govori se godinama, a konkretnih pomaka nema. Faričić tvrdi da je internacionalizacija jedan od ključnih prioriteta naših sveučilišta, ne samo zbog popunjavanja sve slabije popunjenih kvota na mnogim studijima, nego i zbog potrebe sagledavanja znanosti i visokog obrazovanja kao ključnih domena međunarodne suradnje.

– Privlačenje stranih studenata ovisi o sveučilištima, ponajprije o ponudi kvalitetnih studija na stranim jezicima, ali i o administrativnim procedurama, posebno za studente izvan granica EU. Sveučilištima pritom treba olakšati pokretanje studija na stranim jezicima, uglavnom je riječ o engleskom jeziku na kojem smo svi i pri inicijalnim akreditacijama trebali prirediti svu dokumentaciju, uključujući izvedbene planove svih kolegija, te izbjeći duge procedure inicijalnih akreditacija u slučaju da se istovrsni studiji već izvode na hrvatskom jeziku. Posljednjih mjeseci su organizirani sastanci više ministarstava u čijoj su domeni administrativna pitanja koja treba riješiti, od studentskih viza preko reguliranja boravišta do zdravstvenog osiguranja. To će nam olakšati komunikaciju s potencijalnim kandidatima za naše studije. K tomu, bilo bi dobro da se u većoj mjeri angažiraju naša veleposlanstva i konzulati jer je visoko obrazovanje djelatnost u kojoj mnogi naši sveučilišni timovi mogu konkurirati na globalnom tržištu, naravno u mjeri koja ne ovisi samo o nama jer treba biti svjestan demografske krize u mnogim zemljama s dugom sveučilišnom tradicijom koje su zacijelo poželjnija receptivna odredišta studenata koji žele steći visokoškolske kompetencije i kvalifikacije, a ne mogu ili ne žele to učiniti u svojim domovinama, poručuje Faričić.

‘Naglasio bih kako su posve nepotrebni stručni studiji koji se u istom gradu ili u neposrednoj blizini izvode na sveučilišnoj razini’

Faričića pitamo i o izjavi Fuchsa kako će trebati pronaći rješenje za studije s malim brojem upisanih studenata. Naime, državna tajnica Iva Ivanković nedavno je priznala kako je postojeće stanje neodrživo te da će doći do zatvaranja studija koji ostaju nepopunjeni jer su, navodi, financijski neodrživi. U istom trenutku Ministarstvo svejedno financira neke studije s manje od deset upisanih studenata. Novi predsjednik Rektorskog zbora odgovara kako nema svaki studij s malim brojem studenata iste implikacije.

– Ako je riječ o studijima koje je na nekom visokom učilištu upisalo vrlo malo studenata, a istovrsni studiji s velikim brojem studenata postoje čak i na najbližem sveučilišnom središtu, onda takav studij nema smisla. Međutim, ako je riječ o tome da se na dva ili tri mjesta izvode studiji koje upisuje mali broj studenata, ali imaju veliku društvenu i gospodarsku važnost, onda su takvi studiji dragocjeni i treba ih na svaki način sačuvati i ojačati, na primjer od prirodoslovnih i humanističkih nastavničkih studija do agronomije, mehatronike i slično. Već sam u javnosti u više navrata jasno iznosio stav da je vrijeme da se otvoreno raspravi o disbalansu između upisnih kvota i broja učenika koji mogu upisati neki od studija u Hrvatskoj kao i o potrebi organizacijskih promjena, ukidanja ili spajanja, u pogledu visokoškolskih ustanova koje već godinama ne ostvaruju misiju zbog koje su osnovane, kao i o jasnijem stavu o pokretanju novih studija ako istovrsni ili vrlo slični studiji već postoje na susjednim visokim učilištima. Naglasio bih kako su posve nepotrebni stručni studiji koji se u istom gradu ili u neposrednoj blizini izvode na sveučilišnoj razini, kao i istodobno pokretanje novih istovrsnih studija na sat i pol vremena vožnje osobnim automobilom, uz pridržavanje svih prometnih pravila. To će zahtijevati konkretne mjere, pa i izrazitije strukturne promjene unutar pojedinih sveučilišta kao i među sveučilištima. Postojeća mreža javnih sveučilišta pridonosi prostornoj harmoniji cijele države, ali sva ne trebaju biti nešto veće ili nešto manje kopije Sveučilišta u Zagrebu, mudro osnovanog 1874., koje nam je svima bilo i majka i kolijevka. Imat ćemo na tom planu puno posla, a nadam se da ćemo svi biti odgovorni i iskreni sugovornici, suputnici, a ako zatreba i supatnici, zaključuje Faričić.