Film o seksualnom uznemiravanju prvi put prikazan na faksu: 'Svi su bili protiv nas'

Studentice Akademije dramske umjetnosti prosvjedovale su prije dvije godine protiv profesora zbog seksualnog uznemiravanja. Prije malo više godina pod hashtagom #nisamtražila dijelile su se priče o seksualnom uznemiravanju i na hrvatskim fakultetima. Nakon što je bivša studentica ADU-a snimila film upravo o tome, on sada ide na turneju među studentima. Prvi na redu bio je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu gdje je održana i panel rasprava.

‘Vida Skerk trebala je biti budućnost hrvatskog filma, dok zbog seksualnog uznemiravanja profesora na Akademiji dramske umjetnosti (ADU) u Zagrebu nije odlučila nastaviti studij u Londonu. Kroz Vidinu priču film prikazuje kako društvo tretira žrtve seksualnog nasilja.’ Opis je to filma ‘I tako još jedna’ autorice Karle Jelić, bivše studentice ADU-a u Zagrebu koja je bila jedna od pokretačica prosvjeda zbog zlostavljanja profesora prema studentima.

– Sada su prošle dvije godine od prosvjeda. Kada sam upisala ADU već nakon prvog semestra osjetila sam rodnu diskriminaciju od svojih profesora. Kada sam na satu predložila da bih se bavila temom seksualnog uznemiravanja, zapravo sam shvatila koliko Akademija sama po sebi ima problema. Slučaj Vide iz filma je na Akademiji bio javna tajna. Svi su znali, ali o tome se nije pričalo, kao ni generalno o seksualno uznemiravanju, poentira Jelić.

‘Nekako su svi bili protiv nas, a ja sam mislila ‘e pa nećeš”

Upravo zato film ide na ‘turneju’ po fakultetima diljem Hrvatske, a začetak je bio ovog četvrtka na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Osim prikazivanja filma održana je panel rasprava o seksualnom uznemiravanju na fakultetima.

– Kada se prisjetim prosvjeda ispred ADU-a, ni u jednom trenutku nisam mislila odustati jer sam dosta prkosna. Nekako su svi bili protiv nas, a ja sam mislila ‘e pa nećeš’. Mi nismo odustali, poručila je sama autorica filma Jelić.

‘Velika je bila pobjeda da smo prvi put počeli primjenjivati takve termine, da se radi o seksualnom, a ne o spolnom uznemiravanju’

Zlata Đurđević, redovita profesorica u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu u Zagrebu, bila je na čelu radne skupine za donošenje Pravilnika o zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije na tom fakultetu. Podijelila je kako je broj prijava od donošenja Pravilnika u 2022. nula. Ili su savršena sredina, opisuje Đurđević, ili tu i dalje nešto ne štima, makar postoje i anonimne prijave.

– Za ovaj primjer iz filma nema dvojbe da bi po pravilniku to predstavljalo seksualno uznemiravanje. Pravilnik je vrlo napredan što se tiče sadržaja, obuhvaća bilo kakvo fizičko ili verbalno djelo, bilo kakvo dodirivanje i bilo kakav subjektivan osjećaj koji osjećate u tom trenutku. Velika je bila pobjeda da smo prvi put počeli primjenjivati takve termine, da se radi o seksualnom, a ne o spolnom uznemiravanju. U pravilniku imate i opise seksualnog uznemiravanja, na primjer dodirivanje, ljubljenje, naginjanje, neprimjereni tjelesni dodir… Sve je vrlo opisno pokazano kako ne bi bilo zabuna. Nas nekoliko profesorica se skupilo 2021. godine te smo pokrenule cijelu priču kako bi se uspostavio mehanizam za suzbijanje, procesuiranje i sankcioniranje spolne diskriminacije i seksualnog uznemiravanja, navela je Đurđević.

Nebojša Paunović iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova napomenuo je kako je film medij koji može doprijeti do velikog broja ljudi. Prisjetio se prijava koje je pravobraniteljica dobila nakon što je u 2021. pod hashtagom #nisamtražila stotine žena ispričalo svoje iskustvo o seksualnom uznemiravanju na fakultetima.

– Kada se nakon 2021. pokrenula priča o seksualnim uznemiravanjima na fakultetima, kontaktiralo nas je puno obrazovnih institucija. Nismo ni imali kapaciteta sve pokriti, fokusirali smo se na nekoliko fakulteta s najviše problema, među kojima je bio i ADU. S njima smo intenzivno radili. Taj rad nije uvijek išao glatko, ipak su to sustavi koji su patrijarhalno inficirani, a imate i žena koje kao zaposlenice blokiraju rad na ovaj ili onaj način. S Pravnog smo dobili primjer dobrog pravilnika. Sada s odmakom, fakulteti se javljaju kako su stvari profunkcionirale, pritužbe stižu, i oni sada moraju jednu stvarnu životnu situaciju staviti u normativni okvir koji su sami donijeli. Najčešće to ne znaju ili taj normativni okvir ne odgovara situaciji jer je život puno šareniji nego što pravo može obuhvatiti, izdvojio je Paunović i napomenuo kako pravobraniteljica ne rješava konkretne slučajeve, nego prati je li neko tijelo provelo postupak koje je trebalo i je li u tom procesu žrtva bila diskriminirana.

Dodao je i da se valja baviti kulturom nasilja u društvu jer isključivo kažnjavanje samo po sebi nema učinak.

‘Ako je to profesor koji će vas u budućnosti ispitivati, ocjenjivati ili biti vam na seminaru, on s vama ne smije biti u odnosu’

Đurđević je pojasnila kako je spomenutim Pravilnikom na tamošnjem fakultetu zabranjen seksualni odnos između profesora i studentica kada postoji odnos nadređenosti.

– Ako je to profesor koji će vas u budućnosti ispitivati, ocjenjivati ili biti vam na seminaru, on s vama ne smije biti u odnosu. Drukčije to ne možete riješiti. To ne znači da ni jedan profesor nikad ne može biti sa studenticom, ali onda ne može biti u njegovoj seminarskoj grupi. Smatram kako na Pravnom fakultetu danas studentice ne bi trebale imati straha. Postoji pravilnik, imamo tijela koja bi nešto poduzela kada bi stigla prijava. Na svakoj katedri imamo više profesora, studenti nakon što prvi put padnu ispit mogu drugi put promijeniti profesora. Problem je dublji, i u samim ženama koje se ne žele izlagati tim postupcima zato što ne vjeruju cjelokupnom sustavu i društvu. Postupci u pravosuđu dugo traju, vidimo i u filmu i po medijskim natpisima’ da smo znale što će nam se dogoditi, nikada ne bismo prijavile’. Žrtve su kasnije viktimizirane i problem je širi, navela je Đurđević.

Ako ste doživjeli seksualno uznemiravanje, razgovarajte s nekim u koga imate povjerenja. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ima otvoren obrazac za pritužbu na seksualno uznemiravanje. Na fakultetima proučite interne akte o seksualnom uznemiravanju kako biste znali kome se možete obratiti. Studenti imaju pravo i na besplatnu psihološku pomoć. Obratiti se možete i na Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006 koji radi 24 sata dnevno.