Studentice istražile ozbiljnu ovisnost srednjoškolaca: Čak 86 posto učenika je to nedavno probalo

Kockanje i klađenje – o ovoj nevidljivoj ovisnosti studentice Nika, Krista i Sara su napravile istraživanje i to među najugroženijom populacijom – srednjoškolcima. Za svoj rad su dobile Rektorovu nagradu, a u njemu su anketirale učenike srednjih škola o tome koliko su često kockali u posljednja tri mjeseca. Dobile su zastrašujuće podatke – čak 86,4 posto učenika sudjelovalo je u barem jednoj aktivnosti kockanja u tom periodu. U ozbiljnijim oblicima kockanja sudjelovalo je 40,7 posto učenika, dok se 13,8 posto njih već sada može svrstati u skupinu potencijalno rizičnih kockara.

Kod gotovo svih ovisnosti vidljivi su neki fizički znakovi, ali kod ovisnosti o kocki i klađenju toga nema. Stoga se često karakterizira kao ‘nevidljiva’ ovisnost, a prvi doticaj s njom počinje već u srednjoj školi. Upravo su kockanje među srednjoškolcima istražile Nika Vukosav, Krista Zuber i Sara Tomas, studentice druge godine diplomskog studija psihologije na Fakultetu hrvatskih studija. Za svoj rad su dobile u Rektorovu nagradu, a s istraživanjem su krenule još u prosincu 2024.

– U tom se trenutku vodila velika javna rasprava oko zabrane automat klubova i sportskih kladionica u blizini škola i oglašavanja klađenja na televiziji te smo smatrale da je tema vrlo aktualna i neistražena. Općenito, kockanje mladih predstavlja veliki javnozdravstveni problem o kojem se ne govori dovoljno, a sveprisutan je. Stoga smo sa strane naše struke htjele povezati ovu temu s nekim psihološkim čimbenicima te vidjeti u kakvom su odnosu, objasnile su nam.

Radile su online anketu i išle u škole u Zagrebu

Konkretno, istraživale su učestalost i obrasce ponašanja kockanja kod srednjoškolaca u Gradu Zagrebu. Uz to su ispitale i, kako su navele, neke osobine ličnosti koje su smatrale da bi mogle dobro predviđati takva rizična ponašanja.

– Uključile smo savjesnost, emocionalnu stabilnost i osobinu traženja uzbuđenja kao potencijalne prediktore. Provodile smo anketu putem Google obrasca, ali smo u škole odlazile uživo kako bismo imale bolju kontrolu nad ispunjavanjem i omogućile rješavanje bilo kakvih nedoumica. Ovakav način provođenja istraživanja omogućio nam je blisku suradnju sa psiholozima i drugim stručnim suradnicima škola na čemu smo iznimno zahvalne, rekle su studentice.

13,8 posto ispitanih srendjoškolaca se već sada može svrstati u skupinu potencijalno rizičnih kockara

Zaključci njihovog istraživanja su, blago rečeno, zastrašujući. U posljednja tri mjeseca 86,4 posto učenika koje su ispitale sudjelovalo je u barem jednoj aktivnosti kockanja. U ozbiljnijim oblicima kockanja – lutrijske igre, sportska kladionica, casino aparati, živa igra u casinu, internet sportska kladionica, internet casino – sudjelovalo je 40,7 posto učenika, dok se 13,8 posto njih već sada može svrstati u skupinu potencijalno rizičnih kockara.

– Jedan od glavnih je činjenica da je kockanje široko rasprostranjeno i lako dostupno. Srednjoškolci odlaze u automat klubove i sportske kladionice uživo i online. Isto tako, osobine ličnosti koje smo uključile dobro predviđaju kockanje, međutim to ovisi o vrsti kockanja. Nema statistički značajnih razlika između strukovnih škola i gimnazija, dok takva razlika postoji između starijih i mlađih učenika te mladića i djevojaka, tako da stariji učenici i mladići kockaju više od mlađih učenika i djevojaka, navode studentice.

Kada je u pitanju online kockanje, najveći broj učenika to radi preko – videoigrica

Kad je riječ o kockanju online, koje je posljednjih par godina, a posebice nakon od pandemije koronavirusa, postalo jako rasprostranjeno, rezultati istraživanja Nike, Kriste i Sare otkrivaju zanimljive podatke. U internet sportskom klađenju sudjelovalo je 21,8 posto ispitanih učenika, a njih 20,10 posto u internet casinu. No, najveći postotak, njih čak 27,9 posto, je kockalo tako da su sudjelovali u igranju videoigrica za novac ili neku drugu vrijednost.

– Promatrajući proces ispunjavanja ankete (u školama, op.a.), naišle smo na često socijalno poželjno odgovaranje na neka pitanja u anketi te vršnjačko podupiranje davanja lažnih odgovora, za što smatramo da produbljuje ozbiljnost problema i potrebu za intervencijom. Svakako je potrebno razraditi bolje preventivne programe u osnovnim i srednjim školama te poraditi na edukaciji i svijesti o tome kakve posljedice kockanje može imati za pojedinca i njegovu okolinu, istaknule su.

‘Kockanje je još uvijek viđeno kao zabavno i daje pojedincu socijalni kredit’

Smatraju kako je edukacija i više nego potrebna i da bi trebala biti usmjerena, ne samo na učenike, već i na roditelje i učitelje u prepoznavanju prvih znakova upuštanja u takvu vrstu aktivnosti. Uz to, zalažu se i za veću i konkretniju intervenciju na lokalnoj i državnoj razini.

– Novi zakoni o oglašavanju su dobar korak. Nadamo da će takvo ograničenje imati utjecaja, ali smatramo da je to samo ‘flaster mjera’. Ono što smo uspjele zaključiti iz interakcije učenika za vrijeme posjeta školama jest da je kockanje još uvijek viđeno kao zabavno i daje pojedincu socijalni kredit, stoga sumnjamo da će ih ove zabrane spriječiti u daljnjem kockanju. Definitivno smo naišle na neozbiljno shvaćanje potencijalno vrlo problematičnih ponašanja. Smatramo da bi se prevencija i intervencija trebale usmjeriti na aktivno sprječavanje kockanja s početnim fokusom na uzroke i razloge, zaključile su studentice Fakulteta hrvatskih studija.