Faks Novi rektor za srednja.hr najavio studij radi kojeg studenti više neće trebati na drugi kraj Hrvatske

Novi rektor za srednja.hr najavio studij radi kojeg studenti više neće trebati na drugi kraj Hrvatske

Hrvoje Debeljak
Hrvoje Debeljak

26. listopad 2025.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu

Novi rektor osječkog sveučilišta Drago Šubarić u razgovoru za srednja.hr poentira kako je pad broja učenika, a time i studenata, potencijalno najopasniji problem čitave Hrvatske. U Slavoniji primjećuju trend povratka hrvatskog stanovništva, ali morat će uspostaviti studijske programe na stranim jezicima. Sada broje tek stotinjak studenata iz inozemstva. Za domaće studente u svom mandatu najavljuje pokretanje diplomskog studija arhitekture. Prijediplomski imaju već desetljeće i cijelo to vrijeme studenti taj studij mogu nastaviti jedino u Zagrebu ili Splitu.

drago šubarić osijek

Drago Šubarić, novi osječki rektor | foto: UNIOS, Canva

Posljednjih osam godina bio je prorektor za strategiju razvoja i financije, takoreći desna ruka sada već bivšem rektoru Vladu Gubercu. Od 1. listopada zasjeo je u glavni stolac, vodeće mjesto Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Drago Šubarić zadnjih tjedana susreće se s prvim rektorskim obvezama.

– Kao prorektor sam bio odgovoran samo za svoj resor dok je odgovornost rektora sveobuhvatna i izazovi su brojniji, a što otvara mogućnost kreiranja i usmjeravanja razvitka Sveučilišta s ciljem stvaranja modernog, dinamičnog i studentima orijentiranog sveučilišta koje aktivno doprinosi njihovoj budućnosti i budućnosti uže i šire zajednice, kaže Šubarić.

Nada se da će uskoro potpisati programski ugovor

Istovremeno mu je čast, ali i obveza voditi sveučilište koje je nedavno proslavilo 50 godina postojanja i djelovanja. Ne krije da mu je prvi cilj potpisivanje programskog ugovora, novog načina financiranja, a to se i dogodilo ovih dana.

– Time bi djelovanje i razvoj Sveučilišta bili osigurani tijekom naredne četiri godine, ali stvorile bi se osnove i za daljnji razvitak. U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, ali i sa sastavnicama Sveučilišta, namjera je daljnje podizanje svekolikog standarda studiranja našim studentima. Uloga rektora jeste da određuje smjer razvoja sveučilišta i da djeluje strateški, ali namjera mi je da moj tim i cjelokupni Rektorat još više bude potpora sastavnicama sve u cilju što boljeg i kvalitetnijeg studiranja naših studenata, navodi Šubarić.

Dugoročni ciljevi su mu, nastavlja, unaprjeđenje nastavne djelatnosti u vidu kreiranja novih studijskih programa, osiguranje materijalnih uvjeta potrebnih za kvalitetnu provedbu nastave, ali i provedbe aktivnosti vezanih za unaprjeđenje kompetencija nastavnog osoblja.

– Poticanje znanstvenog i umjetničkog rada kao ključne komponente akademske izvrsnosti i razvoja, internacionalizacija, od studijskih programa na stranim jezicima do poticanja sudjelovanja istraživača na međunarodnim projektima, aktivno sudjelovanje u Europskoj mreži sveučilišta Colours te druge međunarodne suradnje, osiguranje odgovarajućeg prostora za sastavnice koje to nemaju, digitalizacija i intenziviranje suradnje s okruženjem u što je Sveučilište intenzivno krenulo, između ostaloga, i s novim prorektorom za transfer tehnologija, inovacije i suradnju s gospodarstvom, objašnjava Šubarić, a dodajmo kako je na mjesto novog prorektora došao donedavni rektor Guberac, o čemu smo nedavno izvještavali.

Izdvojeni članak
Vlado Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku

Dojučerašnji rektor ipak ne odlazi skroz sa Sveučilišta, ima novu poziciju

Najavljuje nove diplomske studije arhitekture i logopedije

Šubarića konkretno pitamo koji su to novi studijski programi koje želi pokrenuti.

– Sveučilište će davati potporu i pomagati procese ustroja novih studijskih programa, prije svega za deficitarna zanimanja, ali i pratiti razvoj regije i reagirati na potrebe gospodarstva. Trenutačno je najaktualnije ustroj diplomskog studija arhitektura na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu, diplomskog studija logopedija na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, dva studija (združeni) u kojima će sudjelovati četiri sastavnice Sveučilišta i drugi studiji, odgovorio nam je Šubarić.

Otvaranje diplomskog studija arhitekture u Osijeku dobra je vijest za sve tamošnje studente prijediplomskog studija koji je ove godine imao kvotu od 40 mjesta. Naime, od 2016. kada je studij pokrenut studenti nakon prijediplomskog u Osijeku moraju na diplomski studij arhitekture u Zagreb ili Split. Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje poručili su nam da još nisu zaprimili zahtjev za inicijalnom akreditacijom navedenog studija, što znači da je sve još u fazi pripreme na samom Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku. Podsjetimo, o novom diplomskom studiju logopedije u Osijeku izvještavali smo ovog ljeta.

Izdvojeni članak
emina berbić kolar

Studenti novog popularnog studija završavaju prvu godinu, razveselit će ih što se sprema

Trenutačno broje stotinjak stranih studenata

S obzirom na to da je nedavno državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih najavila zatvaranje nekih studija, Šubarića pitamo kako se misle boriti s padom broja učenika i studenata u Hrvatskoj.

– Pad broja učenika, a posredno tome i studenata, najveći je i potencijalno najopasniji problem čitave Republike Hrvatske. Nažalost, u prethodnom razdoblju Slavonija je bila posebno pogođena depopulacijom stanovništva. Sada je primjetan trend repopulacije i vraćanja onih koji su iz ekonomskih razloga napustili Slavoniju u prethodnom desetljeću. Tako se i nama pad broja studenata polako zaustavlja. To, međutim, ne znači da nećemo aktivno raditi kako bismo došli do svakog srednjoškolca i maturanta u Slavoniji i šire kako bismo ga informirali o mogućnostima studiranja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te stanovanja i rada u Osijeku i okolici. Također, aktivno radimo i radit ćemo na suradnji s hrvatskim zajednicama u zemljama u okruženju kako bismo omogućili studiranje Hrvatima iz okruženja s nadom da će se oni po završetku studija vratiti u svoje sredine i omogućiti ostanak i opstanak hrvatskih zajednica na prostorima na kojima stoljećima žive. Osim toga, priliku vidimo i u internacionalizaciji, tako da ćemo i dalje poticati uspostavu studijskih programa na stranim jezicima, prije svega engleskom, izdvaja Šubarić.

Otkriva nam i da trenutačno na osječkom sveučilištu, od ukupno oko 13.000 studenata koliko pokazuje Informacijski sustav visokog obrazovanja, njih 111 je iz inozemstva u redovnom i izvanrednom statusu. Uz to broje 148 studenata na Erasmus razmjeni.

– Privlačenje stranih studenata je nešto što je sadašnjost i budućnost visokog obrazovanja. Mi već niz godina provodimo studije na engleskom i njemačkom jeziku, ali ćemo poduzeti i druge aktivnosti koje su nam trenutačno u fazi razrade i o kojima ćemo razgovarati kad ih pokrenemo, ističe Šubarić, a na Rektorskom zboru zadnjih mjeseci već se poteglo pitanje studentskih viza za osobe iz trećih zemalja.

Izdvojeni članak
iva ivanković ministarstvo obrazovanja

Državna tajnica najavila zatvaranje nekih studija: Ovaj graf otkriva zašto

‘Želja nam je otvoriti još jedan studentski dom, no to je dugotrajan proces’

Problem koji prati velike sveučilišne gradove jest i nedostatak studentskog smještaja. Nije drukčije ni u Osijeku gdje se u domovima traži mjesto više. Šubarić napominje kako je problem smještaja studenata doista velik i da ga je uspjelo riješiti tek nekoliko zemalja na svijetu.

– Ili možda preciznije, tek nekoliko sveučilišta u svijetu. Mi smo jedan dio tog problema riješili otvaranjem najvećeg i najmodernijeg studentskog doma u Republici Hrvatskoj. Trenutačno je u tri studentska doma u Osijeku i u jednom u Požegi osiguran smještaj za preko 1.500 studenata, međutim, potrebe su značajno veće. Želja nam je otvoriti još jedan studentski dom no to je dugotrajan proces, ali nećemo odustati od toga. Direktna pomoć studentima slabijeg materijalnog stanja su stipendije koje dodjeljuje samo Sveučilište. Dodjeljujemo stotinu stipendija godišnje i na taj način olakšavamo studiranje bar jednom dijelu naših studenata. Tu su i pomoći Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih, konkretno subvencija smještaja u domovima i kod privatnih iznajmljivača, a studentima Sveučilišta u Osijeku koji studiraju u području biotehničkih znanosti pomaže i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, opisuje nam Šubarić.

Iz njegova programa rada za oko nam je zapelo i da Ministarstvu obrazovanja planira uputiti inicijative kako bi učenici strukovnih škola dobili bolji pristup državnoj maturi. Pitali smo ga detaljnije o tome.

– Inicijativa prema Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih koju spominjete se prije svega odnosi na činjenicu da neki učenici srednjih strukovnih škola, zbog svojih programa nisu imali istu priliku na državnoj maturi. Kako stvari stoje, događaju se promjene u sustavu, tako da će i toj skupini učenika pristup državnoj maturi biti olakšan, zaključuje Šubarić misleći na reformu modularne nastave koja je ove jeseni ušla u prve razrede srednjih strukovnih škola.