Na ovim fakultetima su studiji koje upisuje manje od 10 studenata, a država ih svejedno financira

Iako neke studije upiše manje od deset studenata, ministar obrazovanja Radovan Fuchs i za njih može odobriti financiranje iz državne kase. Naime, propisi kažu da bi to trebala biti iznimka, a ne pravilo. Kako su nam otkrili, u još uvijek aktualnoj akademskoj godini takve studijske programe subvencionirali su na šest fakulteta, od Osijeka, Zagreba, Rijeke do Splita.

Fakulteti za svoj rad dobivaju novac iz državnog proračuna, odnosno od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Pravo na punu školarinu od države imaju svi brucoši i studenti koji u prethodnoj akademskoj godini prikupe najmanje 55 ECTS bodova. No, možda je manje poznato da Ministarstvo u teoriji ne pokriva financiranje baš svih studijskih programa.

Već je dugo poznat problem neodrživih upisnih kvota i da postoje studijski programi koje nitko ne upisuje ili je interes za njih iznimno malen. Zato je Ministarstvo u Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje propisalo kako neće snositi troškove izvođenja nastave na programima gdje se upisalo manje od deset studenata. Osim u slučajevima, istaknuto je, kada to posebno odobri ministar.

Na popisu Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Hrvatski studiji, Fakultet kemijskog inženjerstva…

Dakle, ako bi neki fakultet imao studijski program s manje od deset upisanih, tada bi sam trebao financirati školarine studenata iz svojih sredstava. No, mogu zatražiti financiranje od ministra Radovana Fuchsa. Pitali smo Ministarstvo koliko takvih studija financiraju. Odgovorili su nam da se radi o studijskim programima na šest fakulteta.

– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u akademskoj godini 2024./2025. odobrilo je studijske programe na sljedećim fakultetima: Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Zagreb; Fakultet hrvatskih studija, Zagreb; Kemijsko–tehnološki fakultet, Split; Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb; Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Rijeka; Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Osijek. U ovome trenutku za akademsku godinu 2025./2026. nije pristigao niti jedan zahtjev za izvođenje nastave na teret proračunskih sredstava na studijskim programima na koje se upisalo manje od deset studenata, stoji u odgovoru koji smo primili, a dodajmo da će takvi zahtjevi vjerojatno stići naknadno jer je tek nedavno priveden kraju jesenski rok upisa na fakultete.

Iz Ministarstva nisu otkrili o kojim se točno studijima radi. Takvo što je i teško zaključiti jer moguće da se na nekom fakultetu subvencionira samo određena studijska godina koju su studenti upisali prije dvije ili tri godine. No, odlučili smo barem okvirno provjeriti trend upisanih na fakultetima koje su nam naveli iz Ministarstva. Fakultet filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu, prema podatcima iz Informacijskog sustava visokih učilišta, ukupno broji 75 studenata. Imaju prijediplomski studij filozofije, filozofije i religijskih znanosti te diplomske studije filozofije i religijskih znanosti – nastavnički i znanstveni smjer. Podatci AZVO-a kažu kako im je nakon oba upisna roka ove godine na redovitom jednopredmetnom studiju filozofije pravo upisa ostvarilo četiri studenata, a na redovnom studiju filozofije i religijskih znanosti troje studenata. Što se tiče izvanrednih studija, na filozofiji je šest studenata ostvarilo pravo upisa nakon oba roka, a na filozofiji i religijskim znanostima njih troje. Dakle, na svakom od prijediplomskih studija je ta brojka manje od deset.

Idemo na Fakultet hrvatskih studija koji ukupno broji 1.269 studenata. Tamo postoje traženi studiji poput psihologije ili komunikologije, ali ove godine pravo upisa na dvopredmetnom studiju demografija i hrvatsko iseljeništvo ostvarilo je dvoje studenata, a na jednopredmetnoj kroatologiji njih šest. Na dvopredmetni latinski upale su četiri osobe. Nastavljamo s Kemijsko –tehnološkim fakultetom u Splitu s ukupno 367 studenata. Uz popularne studije prehrambene tehnologije i kemijske tehnologije, sudeći po ovogodišnjim upisima, muče se s popunjavanjem studija kemijska tehnologija, smjer zaštita okoliša. Pravo upisa ostvario je jedan student. Na studiju kemije nakon oba roka pravo upisa ostvarilo je desetero studenata.

Iz Ministarstva nedavno poručili kako odobravaju studije deficitarnih zanimanja ili kvalifikacija koje su bitne za Hrvatsku

Na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu s 1.200 studenata lani su problema imali s upisom na studij ekoinženjerstva. Pravo upisa ostvarilo im je šest studenata. Ove godine situacija na tom studiju je nešto bolja, upalo je 18 maturanata. Drugi studiji poput kemijskog inženjerstva ili primijenjene kemije imaju više desetaka upisanih.

Za Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Rijeci s 1.853 studenata nismo uspjeli dokučiti koji studij bi mogao imati manje od deset upisanih, barem u posljednje dvije analizirane godine. Naime, podatci ne ukazuju ni na jedan takav studij, ali stvar je i u tome da se neke osobe koje su ostvarile pravo upisa u konačnici ne upišu na studij i ne postanu studenti. Takvih je ove godine bilo 12 posto. Tako da moguće da su neki od studija na kraju pali ispod desetke zbog toga. Primjerice, lani je na njihov studij poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, smjer menadžment u hotelijerstvu na engleskom jeziku pravo upisa ostvarilo 12 studenata. Za Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, koji broji 1.759 studenata, isto nismo uspjeli razaznati koji studij ima manjak zainteresiranih, odnosno takvog trenda nema u posljednje dvije godine upisa.

Napomenimo i kako nam iz Ministarstva nisu razjasnili u kojim slučajevima odbijaju financiranje studija s manje od deset upisanih. Ta tema potegnula se na sjednici rektora u srpnju. Državna tajnica Iva Ivanković navela je kako ministar uobičajeno posebnom odlukom daje suglasnost za financiranje takvih programa kada se radi o studijama deficitarnih zanimanja ili kvalifikacija koje su bitne za Hrvatsku. Pritom je napomenula kako visoka učilišta moraju voditi računa o suficitarnosti ili deficitarnosti pojedinih kvalifikacija. Rektori su govorili u kontekstu diplomskih studija, odnosno da nefinanciranje od države može dovesti do opasnosti gašenja važnih studijskih programa. Zato su apelirali kako je važno pratiti potrebe društva, a ne samo tržišta, te da rektori u skladu s potrebama zajednice trebaju moliti Ministarstvo za financiranja.