Čini se, neka sveučilišta prelaze na novi način financiranja: 'No, ponuda je niža od očekivanja'

Gotovo tri godine od novog Zakona o visokom obrazovanja na novi način financiranja, čini se, mogla bi prijeći neka javna sveučilišta. Dok su programske ugovore već ranije potpisali javni instituti, situacija sa sveučilištima ipak se odužila. Pregovori su počeli kasno, no odgovori koje smo zaprimili s nekih sveučilišta zapravo su obećavajući. Izgledno je da će se oni pozdraviti s trenutačnim neodrživim modelom financiranja po kojem fakulteti novac dobivaju ovisno o broju upisanih studenata.

Reforma financiranja u znanosti i visokom obrazovanju, takozvani programski ugovori, konačno bi mogli zaživjeti i na javnim sveučilištima, gotovo tri godine nakon što je to predviđeno novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanosti. Idejom programskih ugovora svako sveučilište, u konačnici i fakultet, dobiva točno onoliko novaca koliko mu treba. Ministarstvo predlaže osnovnu komponentu u kojoj su uključene plaće i materijalni troškovi, a na temelju konkretnih ideja i rada, sveučilišta te fakulteti dobivaju dodatna sredstva u razvojnoj i izvedbenoj komponenti. Upravo tim dvjema komponentama fakulteti mogu dobiti sredstva za svoj daljnji razvoj, istraživanja i znanstvenu djelatnost. Velika je to promjena od dosadašnjeg modela koji mnogi dekani ocjenjuju neodrživim jer se previše koncentrira na broj upisanih studenata.

I dok su javni znanstveni instituti, kao i nekoliko veleučilišta, već prešli na novo financiranje, situacija sa sveučilištima ipak se zakomplicirala. Posebice su tu problem neintegrirana sveučilišta s brojim sastavnicama, odnosno fakultetima koji su zasebne pravne osobnosti. Svatko od njih mora predložiti svoj prijedlog ugovora, pa onda to rektor sve objedinjava u jedan. Senat glasa o tome, uza sve to vode se pregovori s Ministarstvom obrazovanja. Iako su na proljeće prognoze bile loše, s obzirom na to da se programski ugovori moraju potpisati do 30. rujna i onda vrijede sljedeće četiri godine, situacija se ipak pokrenula.

‘Ponuda Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih znatno je niža od naših očekivanja’

Vršitelj dužnosti rektora Sveučilišta u Rijeci Davor Vašiček kaže da su u visokoj fazi pregovaračkog postupka za zaključivanje programskog ugovora s Ministarstvom. Trenutačno bruse simulacije budućeg financiranja temeljem ponude Ministarstva koju su dobili 5. rujna.

– Odluku o prihvaćanju ponude i davanju suglasnosti v. d. rektora za zaključenje programskog ugovora donijet će Senat Sveučilišta. Premda je ponuda Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih znatno niža od naših očekivanja, svjesni smo proračunskih ograničenja, a osim toga zaključenje programskog ugovora donosi značajne financijske benefite u odnosu na stari način financiranja te je realno očekivati da će Senat donijeti odluku da se programski ugovor zaključi do roka to jest 30. rujna ove godine, otkriva Vašiček.

Sa splitskog sveučilišta nešto su tajnovitiji, kratko su poručili da su pregovori još uvijek u tijeku. Rektorat zagrebačkog sveučilišta nije nam odgovorio na upit, no fakulteti su na svojim vijećima ovih dana izglasavali prijedloge svojih razvojnih i izvedbenih komponenti. Neslužbeno doznajemo da bi Senat ovih dana mogao izglasati programski ugovor, poslati ga u Ministarstvo te da se nadaju kako će do 30. rujna i oni uspjeti potpisati programski ugovor. Kamen spoticanja, već smo izvještavali ranije, jest iznos osnovne komponente. Sveučilište u Zagrebu traži više nego što Ministarstvo nudi. Situacija je po tom pitanju slična kao i u Rijeci. Osječko sveučilište nije se oglašavalo po pitanju programskih ugovora pa tako ni nama nisu odgovorili na upit.

Optimistični u Zadru, Slavonskom Brodu i Puli

Na još tri sveučilišta optimistični su oko novog modela financiranja. Rektor Sveučilišta u Zadru, inače u potpunosti integriranog sveučilišta koji nema zasebne fakultete već odjele, očekuje da će programski ugovor potpisati do kraja rujna.

– Pregovori o programskom ugovoru su u tijeku, razmijenili smo pregovaračke pozicije s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te artikulirali svoju strategiju i konkretne aktivnosti za unaprjeđenje svih naših djelatnosti u sljedećem četverogodišnjem razdoblju za koje bi se trebao potpisati programski ugovor, navodi rektor Josip Faričić.

Sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu vele kako očekuju da će sklopiti programski ugovor do početka nove akademske godine. U tijeku su pregovori, poentiraju, koji dobro napreduju i približavaju se dogovoru oko financiranja.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli već je ranije potpisivalo programske ugovore. Riječ je o programskim ugovorima u vrijeme ministrice Blaženke Divjak koji nisu zaživjeli na svim institucijama.

– Trenutno smo u postupku definiranja novog nacrta programskih ugovora za Sveučilište u pregovorima s MZOM. Očekuje se da će svi detalji novog nacrta programskih ugovora prema iskazanim potrebama Sveučilišta u narednom četverogodišnjem razdoblju biti na vrijeme usklađeni i ispregovarani, navode iz Pule.

‘U fazi smo pregovora’

Sa Sveučilišta Sjever nešto su šturiji.

– Sveučilište Sjever je u fazi pregovora za sklapanje programskog ugovora s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih RH u okviru kojih se radi na definiranju financijskih iznosa pojedinih proračunskih komponenti, odnosno na omjeru udjela programskog financiranja u osnovnoj i razvojnoj, te izvedbenoj komponenti, odgovorili su nam, a sa Sveučilišta u Dubrovniku nismo dobili odgovore do zaključenja teksta.