Profesorica PMF-a jedna je od najcitiranijih u svijetu: 'Volim raditi u tišini'

Cijenjena profesorica Nada Oršolić našla se na listi dva posto najcitiranijih znanstvenika i znanstvenica. Vijest o tome ju je iznenadila, a bila je tužna što svoje postignuće ne može podijeliti s roditeljima. Iako voli raditi u tišini i ne voli davati javne izjave, za srednja.hr podijelila je mišljenja o znanosti i akademskoj zajednici.

Elsevier je objavio rezultate studije o znanstvenoj citiranosti koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD). Na njoj se našlo 116 hrvatskih znanstvenika i znanstvenica među kojima je i Nada Oršolić, redovita profesorica u trajnom zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Za srednja.hr istaknula je važnost biologije kao znanstvene grane i mogućnosti unaprjeđenja.

Mnogi nisu svjesni koliko je biologija važna

Nositelj je dva prijediplomska te osam diplomskih kolegija. Uz to provodi seminare iz sedam kolegija. Njezino područje interesa su fiziološke i patološke promjene u organizmu pa tako predaje Animalnu fiziologiju, Imunologiju i imunogenetiku, Molekularnu onkologiju i srodne kolegije. Sve svoje kolegije, kaže, jednako voli.

– Volim svaki svoj predmet, svi su zanimljivi na svoj način. Izvor su brojnih novih informacija koje mogu pojasniti uzroke nastanka brojnih bolesti, fiziološke i patološke promjene u organizmu, promjene signalnih puteva, reakciju stanica imunosnog sustava, način kako spriječiti pojedine bolesti, ali i ponuditi mogućnosti liječenja, izjasnila se Oršolić.

Na pitanje ima li biologija budućnost, profesorica Oršolić samouvjereno tvrdi da ima. Brojna područja koriste se znanjima biologije pa će tako biolozi imati što raditi, a biologija kao grana imati mjesta za napredak i rast.

– Biologija je vrlo važna prirodna grana i smatram da mnogi nisu svjesni koliko različitih područja obuhvaća. Vjerujem da je budućnost pred njom i da će se konačno bolje povezati s ostalim područjima koji su dijelom izvedeni iz biologije kao znanosti. Posebice mislim na šira područja medicine, veterine, farmacije, poljoprivrede, ekologije i zaštite prirode, a mjesta za napredak ima – nikad ne znamo dovoljno, poručuje prof. Oršolić.

‘Znanost traži stalno učenje, postavljanje pitanja i traženje odgovora’

Upitali smo profesoricu Oršolić što je potrebno za uspjeh u znanosti i kako uspijeva objaviti članke u svjetskim časopisima. Kazala nam je kako je za to potrebno puno truda, znatiželje i, prije svega, ljubavi.

– Da bi neki posao obavljao savjesno treba ga voljeti, imati znatiželju, žrtvovati svoje vrijeme. Znanost traži stalno učenje, čitanje literature, postavljanje pitanja i traženje odgovora. Od ideje, postavljanja problema i cilja rada, provođenja pokusa, obrade rezultata do napisanog članka treba prilično puno vremena, razmišljanja, kritičkog prosuđivanja i povezivanja, opisuje Nada Oršolić.

Znanstvenici trebaju aktualno pisati znanstvene radove, a da to nije nimalo lak posao potvrdila nam je profesorica Oršolić. Postoje kriteriji kojih se moraju pridržavati, a svaki podatak koji iznesu trebaju potkrijepiti dokazima iz nekoliko metoda.

– Iskreno, nije lako napisati rad, kriteriji recenzija su vrlo visoki, a svaki podatak treba potvrditi kroz nekoliko metoda. Treba napraviti cjelinu kroz logički slijed istraživanja, podatke dobro potvrditi i povezati s literaturnim podacima. Treba i jasno istaknuti svaki molekularni put i mehanizam djelovanja. Nema određenog vremena koji je potreban za provođenje i pisanje jednog znanstvenog rada. Svaki rad je novi posao, rekla je Oršolić.

Nije očekivala pronaći se na popisu najcitiranijih

Bez obzira na to što je pisala puno znanstvenih radova i život posvetila znanosti, vijest da je na popisu dva posto najcitiranijih profesora zatekla ju je nespremnu i iznenađenu. Bila je sretna zbog tog postignuća, ali i tužna što ga ne može podijeliti sa svojim roditeljima.

– Naravno, nisam to očekivala! Ja volim raditi u tišini. Bila sam iznenađena i sretna, a ujedno i tužna što tu vijest ne mogu podijeliti sa svojim roditeljima (davno sam ih izgubila) koji su me podržavali i vjerovali u mene. Vijest sam podijelila jedino sa svojim bratom, kazala je Oršolić.

‘Studenti znaju svoja prava, ali ne i odgovornost’

Oršolić je također primijetila kako se odnos između studenata i profesora mijenja kroz godine. Nije više isti kakav je bio na početku njezine znanstvene karijere. No, iako je primijetila rastući trend studenata koji ne rješavaju svoje obaveze odgovorno, primjećuje da još uvijek ima onih koji su istinski zainteresirani, dolaze na sva predavanja i žele naučiti što više.

– Odnos između profesora i studenata se jako mijenja. Dosta studenata zna svoja prava, ali ne i odgovornost. Nema uspjeha bez truda i rada! Mislim da nedostaje pravog odnosa, poštovanja, ljudske komunikacije i odgovornosti prema obavezama. Svi zaboravljaju da je ljudska kvaliteta nešto što vrijedi i što se pamti! Smatram da treba poštovati svačiji trud, rad i biti odgovoran prema sebi i drugima. Naravno, postoje studenti koji su istinski zainteresirani, koji žele naučiti što više i koji su uvijek prisutni na svim predavanjima, primijetila je Oršolić.

Akademska se zajednica mora osuvremeniti

Za kraj, pitali smo je što je jedna stvar koju akademska zajednica mora riješiti unutar sebe. Kako radi na Biološkom odsjeku na PMF-u, njezini studenti imaju puno praktikumskih vježbi u laboratorijima. Profesorica Oršolić smatra da se treba još više povećati broj sati praktikuma i praktičnog rada te osuvremeniti nastavu u laboratorijima.

– Prije svega smatram da bi nastavu iz praktikuma trebalo osuvremeniti. Dakle, povećati praktični dio rada u in vitro i in vivo uvjetima, a ne samo preko kompjuterskih animacija. Također, više cijeniti nečiji rad i to nagraditi, a ne nagrađivati one koji to nisu zaslužili, osvrnula se profesorica Oršolić.

U životu bila je potpuno posvećena znanosti i svom radu te se Nada nada da će ulaskom u mirovinu imati više vremena za hobije.