Šest tisuća brucoša ne dogura do druge godine faksa: Svaki sedmi student studira na veleučilištu

Hrvatska je imala 147.454 studenata u zimskom semestru ove akademske godine, kažu podatci Državnog zavoda za statistiku. Kada se usporede s prošlogodišnjima, vidljivo je kako oko šest tisuća brucoša nije doguralo do druge godine studija, bilo da su odustali od studija ili moraju ponavljati prvu godinu. Svaki sedmi student studira na veleučilištu, pokazuje analiza Državnog zavoda, a 115 studenata studira na studijima za koji nije potrebna položena državna matura.

U zimskom semestru ove aktualne akademske godine studiralo je 147.454 studenata, od čega je njih 83,3 posto bilo upisano na fakultete, 14,9 posto na veleučilišta, 1,7 posto na umjetničke akademije, dok 0,1 posto otpada na visoke škole. Pokazuju to novi objavljeni podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Oni ukazuju i na trend smanjenja broja studenata, lani je u istom analiziranom razdoblju Hrvatska imala 148.383 studenata, godinu ranije njih 151.827.

Na prvoj godini studira 53.447 studenata, na drugoj brojka već pada na 47.576

Zanimljivo je pogledati i broj studenata na pojedinim studijskim godinama. I dok na prvoj godini studira 53.447 studenata, u drugoj godini brojka pada na 47.576 studenata, u trećoj na 34.250. Priča je to o takozvanom drop-outu, odustajanju od studija. Primjerice, splitsko sveučilište nedavno je objavilo da je više od tisuću studenata lani odustalo od studiranja kod njih. Pogledajmo i pad broja studenata na sveučilišnim prijediplomskim studijima. Na prvoj godini je 20.229 studenata, na drugoj 14.551. Brojka na trećoj malo raste, na 16.286 studenata, što je vjerojatno rezultat toga da brojni studenti na trećoj, posljednjoj godini prijediplomskog studija uzimaju takozvanu apsolventsku godinu.

Ono što možemo usporediti uz kontinuirane podatke DZS-a i je koliko je prošle godine bilo brucoša i koliko je njih ove godine doguralo do druge godine studija. Tako su lani pobrojali 53.472 brucoša, a ove je godine na drugoj godini studija 47.576 studenata. Zadržimo se na sveučilišnim prijediplomskim studijima, lani je bilo 20.254 brucoša, ove godine je na drugoj godini njih 14.551. Trend je jasan, oko šest tisuća brucoša ne dogura – barem u redovitom roku – do druge godine studija. Dakle, neki od njih ne uspijevaju završiti prvu godinu fakulteta pa je ponovno upisuju ili jednostavno u potpunosti odustaju od studija.

Na studijima za koji nije potrebna matura 115 studenata, tri od četiri studenta su u redovitom statusu

Na sveučilišnim studijima studira 101.891 studenata, a na stručnim njih 20.945. Dok sveučilišni daju i šire znanje, stručni studiji koncentriraju se na buduću struku, a postoji i razlika u zvanju. Na kratkim stručnim studijima, za upis kojih učenici srednjih strukovnih škola ne moraju položiti maturu, bilo je 115 studenata. Riječ je o programima pokrenutim nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju u 2022. godini pa se veća brojka očekuje tek u budućnosti.

Tri od četiri studenata studiraju na redovnom studiju, govore podatci DZS-a. Naime, na redovitom studiju bilo je upisano 73,2 posto studenata, a na izvanrednom 26,8 posto. Glavna razlika u ovim načinima studiranja je da izvanredni studenti uglavnom plaćaju studij i nemaju brojna studentska prava poput studentske prehrane ili smještaja.

Studenti dominiraju u tehničkim znanostima, u ostalim područjima više je studentica

– Prema znanstvenim područjima na koja se odnose studijski programi, najviše je zastupljeno područje društvenih znanosti (43,0 posto) i područje tehničkih znanosti (28,7 posto). Najzastupljenija umjetnička područja studija su likovna umjetnosti (22,8 posto), glazbena umjetnost (19,4 posto) i dizajn (18,3 posto), stoji u analizi DZS-a.

Od ukupnog broja studenata njih 58,4 posto su studentice. Kada pogledamo zasebna područja, samo u tehničkim znanostima ima više studenata nego studentica. Tamo je, naime, 27.065 studenata, dok je studentica 11.918. Studentica je više u društvenim znanostima, ima ih 64 posto, kao i u biomedicini i zdravstvu gdje ih je 76 posto. Više studentica nego studenata ima i u ostalim područjima, humanističkim, biotehničkim i prirodnim znanostima.

Cijelu analizu DZS-a pogledajte u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.