Mijenjaju se pravila dviju velikih studentskih stipendija, stižu reakcije: 'Već kruže planovi obmane'

Mijenjaju se neka pravila u dodjeli državnih socio-ekonomskih stipendija i STEM stipendija za studente. Kod prvih se širi krug studenata koji se može prijaviti, što u javnom savjetovanju nailaze na odobravanje. Međutim, novi način bodovanja kod STEM stipendija izaziva kritike. Neki se pribojavaju da će studenti nagovarati svoje kolege sa studija s nižim prosjekom na prijavu kako bi se sami uzdignuli na rang-listi.

Država mijenja pravilnike državnih socio-ekonomskih i STEM stipendija za studente. Kako smo već pisali, kod socio-ekonomskih novost je podizanje praga prihoda po članu kućanstva. Posljedično to znači da će više studenata moći konkurirati za nju. Konkretno, trenutačno važećim pravilnikom propisano je da prihodi po članu kućanstva ne smiju prelaziti 100 posto proračunske osnovice, a sada je plan taj prag podići na 160 posto.

Jedan komentar glasi kako bi trebalo omogućiti prijavu studentima prve godine koji su promijenili studij

U javnom savjetovanju ova promjena izaziva uglavnom pozitivne komentare. Za sada su pristigla četiri komentara, jedna osoba s izmjenom se slaže, druga poentira da je iznimno i neodgodivo nužno povisiti taj minimum jer smo jedna od zemalja s najvišom stopom inflacije u Europskoj uniji.

Među komentarima moguće je vidjeti još dva prijedloga. Karmen Kresina predlaže da se prijava na socio-ekonomsku stipendiju omogući studentima prve godine studija koji su promijenili fakultet. Naime, sadašnje pravilo kaže kako pravo prijave nemaju oni koji su u akademskoj godini prijave na natječaj drugi put upisali prvu godinu studija na istoj razini studija u redovitom statusu te se to odnosi isključivo na studente koji su u akademskoj godini prijave na natječaj promijenili studij. Za sada Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nije predložilo takvu izmjenu, a predstoji vidjeti što će odgovoriti na ovu ideju nakon što javno savjetovanje završi 29. kolovoza.

– U članku ‘Za studenta koji je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili čiji su roditelji korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu na temelju propisa iz područja socijalne skrbi priznaje se 200 bodova’ predlažem proširenje na roditelja njegovatelja ili njegovatelja. Roditelj njegovatelj ili njegovatelj ostvaruje pravo na naknadu zbog svakodnevne skrbi o djetetu s težim invaliditetom ili osobi s težim oštećenjima. Iako nije formalno jednaka zajamčenoj minimalnoj naknadi, riječ je o vrlo skromnom socijalnom davanju koje se tretira kao naknada, a ne plaća. Uključivanje studenata iz tih obitelji u ovu kategoriju bodovanja pridonijelo bi socijalnoj pravednosti i omogućilo jednak pristup visokom obrazovanju onima koji žive u izrazito nepovoljnim životnim uvjetima. Ova dopuna osigurala bi uvažavanje stvarnog socioekonomskog položaja i povećala pravednost sustava dodjele državnih stipendija, prijedlog je pak koji je iznijela Božica Grilec.

‘Predloženi pristup omogućuje manipulaciju sustavom nagovaranjem drugih kolega s nižim prosjekom da se prijave kako bi poboljšali vlastiti relativni položaj’

Daleko više kritika izaziva promjena načina bodovanja za STEM stipendije u kategoriji viših godina studija i prve godine diplomskog studija. Naime, nova formula će uz osobni uspjeh vrednovati samo prosjek ocjena studija prijavljenih studenata. Do sada se računao prosjek svih studenata na tom studiju, ne samo prijavljenih. Takva izmjena dolazi nakon što su u jednoj kategoriji prošle godine praktički svi dobitnici bili su s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, što je kod studenata drugih fakulteta probudilo sumnje u pravednost sadašnjeg sustava. Sada se ipak pronalaze manjkavosti i u toj novoj formuli.

– Podržavam prijedlog da se bodovi temelje na omjeru 1/3 osobne ocjene i 2/3 usporedbe s drugima, međutim smatram da je način uspoređivanja koji u obzir uzima samo prijavljene studente nepravedan. Predloženi pristup omogućuje manipulaciju sustavom nagovaranjem drugih kolega s nižim prosjekom da se prijave kako bi poboljšali vlastiti relativni položaj. Također, uspjeh kandidata postaje neprihvatljivo ovisan o sreći u smislu broja i kvalitete drugih prijavljenih studenata istog studija. Akademski uspjeh ne bi smio biti određen okolnostima koje student ne može samostalno oblikovati ni predvidjeti. Smatram da bi bilo pravednije da se usporedba radi u odnosu na sve studente iste godine i programa čime bi se izbjegla slučajna odstupanja ovisna o tome tko se prijavio i dobio bi se realniji uvid u postignuća, napisao je Alen Đurđević.

Još je jedna kritičarka iznijela kako je korištenje malih uzoraka sklono manipulaciji. Sara Kelava napisala je kako će zbog ovih izmjena stipendije dobiti osobe kojima se da ‘igrati prljavo’ jer smatra da će doći do nagovaranja prijatelja s nižim prosjekom na prijavu kako bi netko povećao svoj vlastiti prosjek.

– Pravilnik nije podložan manipulacijama – već je sami poziv na manipulaciju, budući da već kruže ‘planovi’ izuzetno jednostavnog podviga obmane rezultata – i tko će se onda upustiti u to? Pa sigurno barem po jedna osoba sa svakog fakulteta. Ako jedan igra prljavo – svi igramo prljavo? A čak i u tom slučaju postoji nepravda – dakle nije bilo dovoljno nagovarati prijatelje, sada dolazimo i do pitanja koliko prijatelja zapravo studira na fakultetu – gdje će mnogobrojniji fakulteti imati opciju odabrati više osoba koje prijašnjim pravilnikom ne bi ‘ni u ludilu’ dobili stipendiju – u cilju toga da se studentima s donekle dobrim prosjekom još više digne rezultat. I onda dolazimo do toga da imamo neki malobrojan fakultet gdje će stipendiju dobiti samo osoba s najvećim prosjekom, dok će ih s onog mnogobrojnog biti više nego što bi ih ikada bilo po starom sustavu. Dakle pravilnik je podložan dvostrukoj manipulaciji! Rezultate neće biti moguće nikako predvidjeti i bit će potpuno nemjerodavni. Prijava na stipendiju će biti igra na sreću. Pravimo ruski rulet od stipendije za najbolje studente naše države? Ovim pravilnikom da, istaknula je.

‘Posebno je važno naglasiti da se ovakvom formulom ne potiče manipulacija, već odgovorna prijava’

Hana Dolovčak iznijela je kako nova formula otvara mogućnost da stipendiju ostvari kandidat s nižim rezultatima isključivo zato što se prijavio unutar manje konkurentne skupine, u kojoj je referentni prosjek niži, a studenti koji se prijavljuju u konkurenciji s akademski uspješnijim kandidatima automatski su stavljeni u nepovoljan položaj, navodi, bez obzira na vlastiti uspjeh. Da je formula ipak iskorak prema pravednijem, realnijem i kontekstualno osjetljivijem vrednovanju akademskog uspjeha studenata, smatra Gordan Kragić, inače predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

– Ključna prednost formule je u njezinoj dvostrukoj strukturi. Prvi izraz, koji nosi manji ponder, mjeri uspjeh studenta u odnosu na maksimalnu moguću ocjenu (izvrstan /5/) i time osigurava univerzalnost. Drugi izraz, s većim ponderom, uspoređuje studenta s ostalim prijavljenim kandidatima unutar iste rang-liste, što omogućuje vrednovanje uspjeha u stvarnom natjecateljskom okruženju. Ovakav pristup omogućuje da se izvrsnost prepozna i u zahtjevnijim studijskim programima ili akademskim kontekstima gdje opći prosjek ocjena može biti niži, ali je razina zahtjevnosti viša. Ovakva formula ne narušava objektivnost, već je proširuje jer ne zanemaruje okolnosti u kojima su rezultati ostvareni. Time se izbjegava nepravedno generaliziranje i omogućuje pravednije vrednovanje rada i truda u različitim akademskim uvjetima. Također, uključivanje relativne komponente ne znači nepouzdanost, već točno ciljanje budući da se stipendije i dodjeljuju unutar konkretnih skupina kandidata, referentna vrijednost iz te skupine ima najviše smisla. Posebno je važno naglasiti da se ovakvom formulom ne potiče manipulacija, već odgovorna prijava. Kandidati i dalje ostvaruju bodove na temelju vlastitog uspjeha, a dinamički element formule reflektira aktualnu konkurenciju, što je uobičajena praksa u sustavima koji raspodjeljuju ograničene resurse među velikim brojem kvalitetnih kandidata, istaknuo je Kragić.

‘Izvrsnost studenata nije ograničena na dobivanje odličnih ocjena na ispitima’

Nove formule za studente viših godina i prvih godina diplomskih studija kao iskorak u pravom smjeru vidi Jakov Borovec.

– Međutim, ono što je zasigurno izostavljeno je jasna usporedivost između fakulteta, ali još značajniji propust je nepostojanost vrednovanja dodatnih uspjeha studenata. Izvrsnost studenata nije ograničena na dobivanje odličnih ocjena na ispitima nego se može identificirati po dodijeljenim dekanovim ili rektorovim nagradama, sudjelovanju na znanstvenim konferencijama s usmenim ili posterskim priopćenjem, djelovanjem unutar studentskih udruga, autorstvom ili koautorstvom na znanstvenom ili stručnom radu, itd. Trenutačno, jedini način za razlikovanje dvaju studenata koji i prema promijenjenoj formuli ostvare isti broj bodova je prema rezultatima na državnoj maturi koji zasigurno postaju irelevantni po upisu na fakultet. Ono što se može koristiti kao aktualni kriterij za diferencijaciju između dva izvrsna studenta su npr. prethodno navedeni jer su oni pokazatelj akademske uspješnosti koja nije ograničena isključivo na uspješnost polaganja ispita, istaknuo je.

Inače, državna socio-ekonomska stipendija zadnjih godina iznosi 200 eura mjesečno. STEM stipendija je 600 eura mjesečno za STEM nastavničke studije i 300 eura za ostale STEM studije. Javnom savjetovanju za STEM stipendije možete se priključiti ovdje do 22. kolovoza, a ovdje za socio-ekonomske stipendije do 29. kolovoza. Sve dosadašnje komentare možete vidjeti i u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.