Kraj je prijava za domove: U njima je ove godine živio tek svaki deseti student

U nekim gradovima, poput Zagreba, prijave za smještaj u domovima već su okončane, u drugima završavaju ovih dana. Državni zavod za statistiku (DZS) ovih je dana objavio podatke o stanarima učeničkih i studentskih domova. Iz njih proizlazi da je u studentske domove smješten tek svaki deseti student. U odnosu na prije pet godina, porastao je broj onih koji se prijave na natječaj, ali ne dobiju sobu zbog manjka kapaciteta.

Učenici koji upisuju srednje škole u gradovima koji su na većoj udaljenosti od njihovih obiteljskih domova imaju pravo smještaja u učeničkim domovima. Isto je i sa studentima koji upisuju studije dalje od mjesta prebivališta – najpovoljnija opcija život je u studentskom domu. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je koliko je takvih u tekućoj godini, 2024./2025.

U studentske domove smješteno tek oko deset posto studenata

Kada je riječ o učeničkim domovima, radilo ih je 57, a u njima je stanovalo 7.423 korisnika. Podjednako kao i prošle godine, ali i neznatno više u odnosu na prije pet godina, kada je u učeničke domove bilo smješteno 7.106 korisnika. Zanimljivo je i za istaknuti da je svaki deseti stanovnik učeničkog doma bio zapravo student – oni imaju pravo stanovanja u tim domovima ako se kapaciteti ne popune učenicima.

Ove akademske godine, navodi DZS, radila su 24 studentska doma u kojima je bilo smješteno 14.060 studenata, što je podjednako kao i protekle akademske godine. To je otprilike tek deset posto od ukupnog broja studenta u Hrvatskoj. Međutim, iz istog statističkog izviješća DZS-a otprije pet godina, vidljivo je da je došlo do povećanja broja stanara studentskih domova u studentskim domovima – u akademskoj godini 2020./2021. bilo je u njima smješteno 12.467 studenata, iako je broj domova bio isti.

Međutim, otada je porastao broj studenata koji nisu primljeni u dom zbog popunjenoga kapaciteta. Ove akademske godine bez mjesta je ostao 5.121 student, podjednako kao prošle, a prije pet godina dom nije dobilo 4.438 prijavljenih studenata.

U nekim gradovima domovi ostaju poluprazni, u drugima vlada borba za mjesto više

Gledajući stanje po županijama, logično, najviše studenata smješteno je u domove najvećih studentskih gradova – Zagreba, Osijeka, Rijeke i  Splita. I u tim gradovima redovito se traži mjesto više. Studenti koji ne dobiju dom zbog manjka kapaciteta, za to imaju uvjete, ali ne i dovoljno bodova, dobivaju 60 eura državne subvencije za smještaj u privatnim stanovima. Međutim, to je nedovoljno pa lokalne i regionalne samouprave sudjeluju u sufinanciranju studentskog smještaja, što je primjerice, slučaj u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Međimurskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu nedavno je zatražio dodatnih 60 eura subvencije od Grada Zagreba.

– Od Ministarstva redovito tražimo povećanje tog iznosa, no još važniji i dugoročno održiv cilj kojeg zagovaramo je sustavna izgradnja studentskih domova. Nažalost, do ostvarenja tog cilja proći će još nekoliko generacija studenata, a tržište danas traži trenutno rješenje opisanog problema, rekao je nedavno predsjednik zagrebačkog Studentskog zbora Gordan Kragić za srednja.hr.

Međutim, u nekim manjim studentskim gradovima, koji imaju probleme s popunjavanjem kvota na studijima, situacija je suprotna. Novi domovi, izgrađeni većinski temeljem sredstava iz fonda EU, zjape poluprazni. Neki su prošle godine morali nakon ljetnih, raspisivati i jesenski natječaj za studente – jer im je ostalo previše praznih soba. Podsjetimo, Ministarstvo obrazovanja je nedavno okončalo javni poziv kojim država dijeli 56 milijuna eura za gradnju ili obnovu studentskih domova, a pojedini sveučilišni gradovi najavili su širenje kapaciteta.