Cijene najma otišle u nebo: Studenti pisali Tomaševiću da 'podeblja' subvenciju koju im daje država

Studenti u nepovoljnijem položaju, koji ne ostvare pravo na smještaj u studentskim domovima, mogu se natjecati i za državnu subvenciju od 60 eura za najam privatnog stana. Neke županije, poput Splitsko-dalmatinske (SDŽ), detektirale su da je taj iznos nedostatan, pa studentima daju dodatne subvencije. U slučaju SDŽ, ona iznosi 40 eura. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu poslao je dopis Gradonačelniku Zagreba, Tomislavu Tomaševiću, od kojeg traži dodatnih 60 eura subvencije.

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu uputio je Gradu Zagrebu dopis s molbom za uvođenje subvencije smještaja kod privatnih stanodavaca, po uzoru na postojeću mjeru Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Studenti iz drugih gradova, koji dolaze studirati u Zagreb, naime, mogu se natjecati za smještaj u studentskim domovima. No, mjesta nema dovoljno za sve koji za to imaju potrebu, pa je država uvela dodatnu subvenciju – dijelu studenata koji su ostali bez doma daje subvenciju od 60 eura za sufinanciranje podstanarstva.

Iznos ministarstva daleko je od dostatnog

– Tom mjerom za 1.200 studenata koji nisu ostvarili pravo na smještaj u domovima Studentskog centra u Zagrebu, država mjesečno isplaćuje subvenciju u iznosu od 60 eura. Smatramo kako je taj iznos daleko od dostatnog za pokrivanje stvarnih troškova privatnog najma, kaže za srednja.hr Gordan Kragić, predsjednik Studentskog zbora.

Gradu su se odlučili obratiti, kaže, jer praksa u kojoj jedinice lokalne i regionalne samouprave sudjeluju u sufinanciranju studentskog smještaja već postoji primjerice u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Međimurskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

– Prednosti za Grad Zagreb uvođenjem ovakve mjere su brojne, a među najvažnijima izdvajamo to što se Grad time pozicionira kao aktivan skrbnik studentskog standarda, a ne pasivni promatrač njegova urušavanja. Nadalje, omogućuje se financijska otpornost studenata, čime cijena smještaja ne postaje presudan faktor u odabiru Zagreba kao grada studiranja. Time se potiče veća kulturna raznolikost, povećava broj korisnika gradskih usluga, a uložena subvencija se višestruko vraća, navodi Kragić.

Bez doma godišnje ostane više tisuća studenata

Cijena smještaja u privatnom najmu razlikuje se ovisno o lokaciji i uvjetima.

– Statistike pokazuju da na između 10.000 i 14.000 prijava za dom pravo ostvari otprilike 6.500 studenata što je tek polovica prijavljenih. Stoga smatramo da je dodatna subvencija nužna kako bi studentima olakšala pristup smještaju na ‘divljem’ tržištu najma u Zagrebu, navodi Kragić.

Smatra da državna subvencija za studente nije imala utjecaj na visinu stanarine u Zagrebu jer nije riječ o iznosu koji bi imao ‘ozbiljan tržišni učinak’.

– Od Ministarstva redovito tražimo povećanje tog iznosa, no još važniji i dugoročno održiv cilj kojeg zagovaramo je sustavna izgradnja studentskih domova. Nažalost, do ostvarenja tog cilja proći će još nekoliko generacija studenata, a tržište danas traži trenutno rješenje opisanog problema. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu također pozdravlja i koncept javne stanogradnje, ali u trenutnim tržišnim okolnostima potrebno je hitno, privremeno rješenje koje će studentima pomoći dok se ne realiziraju trajna stambena rješenja, što je upravo predložena mjera, zaključuje Kragić.

Hoće li razmotriti prijedlog studenata, pitali smo i Grad Zagreb. Međutim, do zaključenja teksta nije nam stigao odgovor, a ako i kada stigne, o njemu ćemo izvijestiti javnost.