Prije deset godina maturanti su mogli popuniti 98 posto upisne kvote: Danas tek 70, studiji bujaju

Da su svi ovogodišnji maturanti uspjeli položiti državnu maturu, mogli bi popuniti 70 posto upisne kvote na studijima. Koliko su broj studija i sama kvota buknuli, pokazuje podatak da su prije deset godina svi maturanti mogli popuniti pristojnih 98 posto kvote. Danas je to puno manje. Naravno, ovo su idealni primjeri jer se nikada ne dogodi da baš svi prođu maturu. Uzimajući to u obzir, situacija je još alarmantnija. Ako svi ovogodišnji učenici koji su uspjeli položiti maturu upišu fakultet, pola kvote na ljetnom roku opet će ostati praznom.

Naši tekstovi iz godine u godinu pokazuju nerazmjer broja maturanata i broja upisnih kvota na fakultetima. Broj maturanata zbog demografskih trendova pada, ove godine imamo 707 maturanta manje nego lani. Istovremeno je na studijima sve više mjesta, odnosno studijski programi diljem Hrvatske očito bujaju.

Ovogodišnja kvota je 40 tisuća. Prvi rezultati kažu da je maturu položilo 21 tisuća maturanata

Kako su nam potvrdili iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), ove godine ukupna upisna kvota za maturante, i to za prijediplomske i integrirane studije jest 40.435. Ovogodišnja je upisna kvota smanjena u odnosu na prošlogodišnju za 739 mjesta. Treba reći kako visoka učilišta u Hrvatskoj imaju autonomiju po pitanju kreiranja upisnih mjesta.

Broj učenika koji su pisali ovogodišnju državnu maturu jest 28.481. Dakle, da su nekim čudom svi maturanti položili ispite i upisali neki fakultet, popunjenost kvota mogla biti 70 posto. To se, dakako, nije dogodilo. Privremeni rezultati mature kažu da maturu nije položilo 6.702 maturanata. Baratamo stoga sada s 21.779 maturantom koji mogu upisati neki studij. Kada bi svi oni dosita upisali fakultet, popunjenost kvota mogla bi biti 53,86 posto.

Naravno, neki maturanti fakultet neće upisati jer nisu upali na željeni ili iz nekog drugog razloga. Analizirajući ove brojke treba uzeti u obzir da postoji i drugi, jesenski rok. Lani je na tom roku na neki studij upalo 6.363 kandidata. Ali ni tada ukupna kvota ne može biti popunjena, kao što nije bila ni lani.

Žele li imati dovoljno novaca za rad, sveučilišta će se ovim problemom morati pozabaviti

Pogledajmo situaciju prije deset godina, u školskoj godini 2014./2015. Upravo je ta školska godina u analiziranom razdoblju najoptimalnije predvidjela broj maturanata i kvotu. Kvota je iznosila 38.570, a maturanata je bilo 37.608. Maksimalna popunjenost mogla je biti 98 posto. Dakako, ni tada nisu svi prošli maturu ni upisali fakultet, ali projekcije su bile vrlo precizne te tada još toliko nije bujao broj studijskih programa. Podsjetimo, lani se na ljetnom roku maturantima nudilo 1.313 studija.

U međuvremenu se to promijenilo. Porastao je broj veleučilišta diljem Hrvatske, imamo brojne online studije, a sveučilišta još nisu pronašla pravu politiku za kreiranje upisnih kvota. U tome bi trebali pripomoći gospodarski savjeti koje sveučilišta moraju imati sukladno zakonu. Svakako će se naša sveučilišta time morati pozabaviti žele li u budućnosti htjeti imati dovoljno sredstava za svoj rad. Naime, već od ove jeseni neka sveučilišta mogla bi prijeći na novi način financiranja, takozvane programske ugovore. Uz osnovnu komponentu koja obuhvaća plaće i materijalne troškove, fakulteti će temelju konkretnih ideja i rada dobivati dodatna sredstva u razvojnoj i izvedbenoj komponenti. Uredba o programskom financiranju jasna je. Upravo takozvana modernizacija studijskih programa jedna je od aktivnosti za koju će se moći dobivati sredstva za izvedbenu komponentu. Konkretno se spominje da je to i usklađivanje upisnih kvota s potrebama tržišta rada, odnosno preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Takav dokument HZZ objavio je i ove godine.