Zanima vas studij u području ekonomije? Evo što morate znati prije nego li ga upišete

Mnogi žele studirati u području ekonomije, još više maturanata je oko toga barem znatiželjno, no o tome imaju hrpu pitanja. Kako je studirati ekonomiju? Koje sve studije u području ekonomije možete upisati? Koji su najteži kolegiji na prvoj godini i trebate li biti odlični matematičari da ih položite? Koliko je teško doći do posla nakon faksa? Donosimo veliki vodič s odgovorima.

S više od 8 tisuća upisanih studenata, Ekonomski fakultet u Zagrebu (EFZG) jedan je od najvećih u zemlji. Studiji tog fakulteta se svake godine nađu na popisu najpopularnijih prema broju maturanata koji ih smjeste na prvo mjesto svoje upisne liste. Tisuće drugih maturanata, pak, upiše ekonomske studije na drugim fakultetima u zemlji, a još više mladih znatiželjno je oko tog područja.

Prije nego li ga upišete, morate znati odgovor na nekoliko ključnih pitanja. Koji studij u području ekonomije je najbolji za vas? Što ćete na njemu naučiti i kako će izgledati vaše studiranje? Koje mogućnosti za posao ćete imati nakon diplome? Želite li biti zadovoljni studijem kojeg odaberete, dobra informiranost je ključna.

Prijediplomski ili integrirani studij?

Prva stvar koju oni zainteresirani za studij u području ekonomije primijete jest da postoji više različitih mogućnosti. Mogu upisati sveučilišne ili stručne studije, a neki od njih su i integrirani. Maturanti zainteresirani za studij na EFZG-u, primjerice, imaju nekoliko opcija:

• sveučilišni integrirani studiji
• sveučilišni prijediplomski, a potom i sveučilišni diplomski studij na engleskom jeziku
• stručni prijediplomski, a potom i stručni diplomski studij

Prijediplomski studiji traju tri ili četiri godine. Nakon njih stječete svoju prvostupničku diplomu i dobivate izbor: nastaviti studij ili uključivanje na tržište rada. Odlučite li se za nastavak studija, upisujete jedan od diplomskih studija koji se nude na vašem fakultetu, a možete upisati i neki srodan diplomski studij drugdje.

Integrirani studij, s druge strane, znači da su prijediplomski i diplomski studij spojeni, odnosno da studirate u kontinuitetu. Na EFZG-u integrirani studiji traju pet godina i tek po završetku svih pet stječete diplomu i titulu sveučilišni magistar ekonomije. Svi maturanti koji tamo žele upisati integrirani studij, moraju donijeti još jednu važnu odluku: koji od dva integrirana studija, Poslovnu ekonomiju ili Ekonomiju, upisati?

Što učite na Ekonomiji, a što na Poslovnoj ekonomiji?

Integrirani studij Ekonomije upisuju studenti koje zanima, jednostavno rečeno, ‘the big picture‘. Ako ekonomiju neke zemlje zamislite, slikovito rečeno, kao veliku mrežu, svaki čvor na toj mreži su pojedinci, tvrtke, vlada i drugi akteri. Oni međusobno kupuju, prodaju, investiraju i obavljaju druge transakcije koje čine veze među čvorovima.

Na studiju Ekonomije naučit ćete proučavati tu mrežu kao cjelinu, odnosno sagledavat ćete je s makroekonomske razine. Proučavat ćete kako odluke svakog ‘čvora’ utječu na druge ‘čvorove’ i na cijelu mrežu. Kako funkcioniraju ekonomski sustavi? Kako se unutar jedne ekonomije raspodjeljuje bogatstvo? Koji sve faktori utječu na ekonomiju? Bavit ćete se upravo takvim pitanjima.

No, možda vas više zanimaju pojedini ‘čvorovi’. Kako, primjerice, tvrtke posluju, donose strategije, određuju cijene ili koriste resurse koji su im na raspolaganju? Tim se pitanjima bavi studij Poslovne ekonomije, a studenti koji ga upišu postaju stručnjaci za mikroekonomsku razinu ekonomije.

Jednostavno rečeno, poslovni ekonomisti svoja znanja i vještine koriste za rješavanje problema unutar tvrtki i drugih institucija. Nakon studija, zapošljavaju se računovodstvima, financijskim tvrtkama, menadžmentu, marketingu, trgovini, međunarodnom poslovanju i drugim područjima.

Na EFZG-u se za jedno od tih područja specijalizirate na četvrtoj godini integriranog studija Poslovne ekonomije. Tad birate jedan od devet smjerova: Analiza i poslovno planiranje, Ekonomska analitika, Financije, Marketing, Menadžerska informatika, Menadžment, Računovodstvo i revizija, Trgovina i međunarodno poslovanje i Turizam.

Što vas čeka na prijediplomskom studiju na EFZG-u?

Sveučilišni prijediplomski i diplomski studij na EFZG-u se izvodi na engleskom jeziku. Zbog toga privlači studente iz svih dijelova svijeta i studiranje tamo je poprilično multikulturalno iskustvo. Kao i u slučaju integriranog studija, i ovdje birate između ekonomije i poslovne ekonomije. Na prijediplomskoj razini tamo možete upisati Bachelor Degree in Economics (BDiE) i Bachelor Degree in Business (BDiB), a nastaviti ih možete na diplomskoj razini.

Uz to, BDiB studij, jedini studij iz područja poslovne ekonomije na engleskom jeziku u Hrvatskoj, poseban je i po tome što je svrstan u 1 % najboljih na svijetu. Vanjske institucije su vrednovale ovaj studij, kao i cijeli Ekonomski fakultet i njegove ostale studijske programe, te mu dodijelile tri prestižne akreditacije: AACSB, EQUIS i AMBA akreditaciju. Samo 128 poslovnih škola u svijetu nosi sve tri prestižne akreditacije, a među njima je i Ekonomski fakultet u Zagrebu. One potvrđuju da je BDiB studij, ali i EFZG, usklađen s najvišim svjetskim standardima kvalitete i izvrsnosti u poslovnom obrazovanju. Studenti koji ga upišu plaćaju školarinu od 5.000 € po akademskoj godini.

Stručni ili sveučilišni studij?

Osim na sveučilišnim studijima, na EFZG-u možete studirati i na stručnim studijima. Glavna razlika među njima jest što se stručni studiji usmjeravaju na praktična znanja i vještine potrebne za bavljenje strukom. Iako nas sveučilišni studiji isto tako pripremaju za izlazak na tržište rada, ipak su više teorijski i znanstveno orijentirani.

Na EFZG-u možete uspisati prijediplomski stručni studij Poslovne ekonomije. Prilikom upisa prve godine, odabrat ćete jedan od tri moguća smjera: Računovodstvo i financije, Trgovinsko poslovanje ili Turističko poslovanje. Na diplomskoj razini izvodi se šest stručnih studija, a više o njima možete vidjeti ovdje.

Na stručnim studijima veći se naglasak stavlja na praksu, vježbe i projekte. Znanja koja se stječu uže su povezana s potrebama tržišta rada. Učenje je usmjereno na ono što ćete konkretno raditi na poslu, jednog dana kad završite sa studijem. Za razliku od toga, sveučilišni studiji traže više samostalnog učenja, a projekti i vježbe su znanstveno orijentirani. I na sveučilišnim studijima na EFZG-u postoji praksa kao kolegij, no on je izborni, dok je na stručnim studijima obvezan, objasnili su nam studenti EFZG-a.

– Dosta studenata i samoinicijativno već tijekom studija krene tražiti prve studentske prakse i poslove. Tu im faks puno pomaže jer imaju potpisan veliki broj ugovora o suradnji s top poduzećima. Svakome bi to preporučio jer je izvrstan način da kao student vidiš poslove koji te potencijalno zanimaju i kasnije se usmjeriš u željenom pravcu. Jako puno poslodavaca odmah nakon završetka studija zaposli one koji su tako došli kao studenti. Meni je osobno to puno pomoglo, istaknuli su studenti.

Kako izgleda nastava na EFZG-u?

Kao i na drugim fakultetima, na EFZG-u ćete slušati obvezne i izborne kolegije te imati seminare i vježbe. Na predavanjima kolegija uglavnom prolazite teoriju, a vježbe su zapravo praktični dio koji ta predavanja upotpunjuje. Kako će vam izgledati raspored, ovisi o puno faktora, no sigurno je da se s nastavom kao u školi možete oprostiti. Nekim danima ćete na faksu provesti dva sata, a drugima ćete tamo biti cijeli dan.

Dolaznost na kolegijima, odnosno – koliko puta ste se pojavili na predavanjima, seminarima ili vježbama, uvjet je za uspješno polaganje tog kolegija. Svaki kolegij ima vlastita pravila oko toga koliko izostanaka dopušta, stoga je to važno dobro proučiti na početku semestra. Balansirati svim ovim obvezama ne mora biti teško, posebno ako ste redoviti na predavanjima, rekao nam je Matija Drmić, student EFZG-a, s kojim smo razgovarali prije nekoliko godina.

– Dobra stvar kod EFZG-a je što se stvarno mogu imati dobre ocjene ako ste redoviti na predavanjima, kolokvijima te pokažete angažman i interes. Profesori to cijene, zapamtit će vas, izdvojit ćete se i nećete biti samo jedan broj u nizu. EFZG je super jer ti daje veliku slobodu. Faks nudi jako puno prilika, kvalitetnih predavača, profesora stručnih u svom području, prilika osobnog susreta i suradnje s profesorima, mogućnosti prakse, ali student mora napraviti prvi korak, istaknuo je tada Matija.

Koji su najteži kolegiji na prvoj godini?

Na svakom faksu kruže ‘horor’ priče o nekim kolegijima koje je, pričaju uplašeni studenti, užasno teško položiti. Mnoge koji upisuju ekonomiju tako su zaplašili s Matematikom i Statistikom. No, stvar nije tako crna kako su vam možda rekli, objasnili su nam studenti EFZG-a.

– Oba kolegija izvode se na prvoj godini i neka je fama da su to studentima dva najteža kolegija na početku studiranja. Međutim, iz mogu iskustva sasvim je dovoljno redovito pratiti nastavu, vježbati zadatke kod kuće i ono najbitnije, tražiti pomoć ako zapne. Mnogi studenti pri dolasku na fakultet ne znaju što su to konzultacije, jer taj koncept ne postoji u srednjoj školi. Iskreno, ni meni nije bilo jasno na početku. Naime, na faksu imaš jednom tjedno predavanja i jednom tjedno seminare na kojima se prolaze zadaci i gradivo s predavanja. Pored toga svaki profesor ima termine kada svatko može doći i tražiti da mu se dodatno pojasni ono što ne razumije. To se zovu konzultacije i stvarno preporuka svima kad zapne – idite i pitajte, poručili su studenti.

Zanima li vas studij u području ekonomije, ali ne smatrate se izvrsnim matematičarima ili statističarima, to nije nužno prepreka da upišete EFZG.

– Od nedavno postoji još nešto korisno za sve buduće studente kojima matematika predstavlja strah – predkolegij Osnove matematike. U rujnu prije nego što krenete sa studijem možete tijekom par tjedana online ponoviti gradivo iz srednje škole kako bi si olakšali pohađanje matematike, savjetovali su studenti.

Kako se snaći kad dođete na faks?

Jedan od najvećih fakulteta u zemlji brucošima koji dolaze iz, vjerojatno, puno manjih škola, može se činiti zastrašujuć. Ne samo da ih čeka cijeli novi obrazovni sustav s vlastitim pravilima, tu je i velika nova zgrada njihovog budućeg fakulteta kroz koju se brzo moraju naučiti snaći. No, nemate razloga za brigu. Na web stranicama faksa ćete uvijek pronaći informacije o tome u kojoj dvorani se održava pojedini kolegij, a na ulazu u faks pronaći ćete i plan zgrade koji će vam u početku biti od velike pomoći. Studentica Nika Cigetić s kojom smo razgovarali prije nekog vremena rekla nam je i kako uvijek možete nekoga pitati za pomoć.

– Mnogi maturanti se boje da se neće znati snaći u novom prostoru. Kako za koju dvoranu, do nekih se vrlo jednostavno dođe, a neke su pak zabačene u hodnicima kojima rijetko tko kad prolazi. No sve u svemu sasvim je okej i uvijek se na putu nađe netko koga mogu tražiti pomoć, navela je Nika.

Kakav je studentski život na EFZG-u?

Kao faks s više od 8.000 studenata, EFZG je poprilično živahno mjesto za studiranje. Proaktivni studenti uključuju se u različite udruge, ovisno o svojim interesima. U sklopu njih provode projekte i rade na vlastitim inicijativama koje obogaćuju studentski život.

Tako se brucoši se mogu uključiti i u rad Ekonomske klinike, Financijskog kluba, Debatnog kluba, Tourism Lab-a, Ekonomikona, Hrvatsku akademsku zajednicu Ekonomskog fakulteta, Sportskog društva ili Veslačkog kluba. Tu su i ragbi klub Ekonomskog fakulteta Zagreb, kao i Studentski zbor za one koji žele sudjelovati u upravljanju faksom, stoga svatko može pronaći nešto za sebe.

– Osim mnogih udruga, na EFZG-u postoji i puno konferencija, prilika za učenje i razvoj, česta su gostujuća predavanja, pa čak i profesora s drugih svjetskih fakulteta. Smatram da se uistinu može i mnogo toga naučiti, ali i upoznati razne ljude, stvoriti mreže poznanstava. Ovaj fakultet pruža mnogo prilika za isticanje, a na studentima je da prepoznaju gdje upravo oni mogu dati svoj maksimum i istaknuti se, rekla nam je studentica Zita Matijašec, predsjednica Ekonomske klinike, s kojom smo nedavno razgovarali.

To nije kraj prilikama koje ovaj faks otvara svojim studentima. Tu su i brojne dodatne aktivnosti poput Career Week-a, case study natjecanja, studentskog Hackathon-a, kao i inicijative poticanja studentske inovativnosti i osnivanja start-upova – EFZG akcelerator.

Kako do posla poslije faksa?

Mnogi zainteresirani za područje ekonomije od ljudi u svojoj okolini čuli su pitanje: ‘Što ćeš s tim poslije faksa?’ Mit da za ekonomiste nema posla upravo je to – mit. Realnost je potpuno suprotna, rekli su nam studenti EFZG-a.

Baš svaka djelatnost treba ekonomiste, a gotovo da nema organizacije kojoj ne trebaju znanja iz ekonomije, bilo da se radi o računovodstvu, marketingu, financijama, upravljaju ljudskim potencijalima, analizi podataka, javnim politikama… Upravo su to znanja koja se stječu na EFZG-u, istaknuli su naši sugovornici.

– Kroz primjer svojih kolega i sebe, donedavnih studenata, mogu potvrditi da je pronaći posao nakon studiranja bilo iznimno lako. A ima nas zaista posvuda – od banaka, osiguravajućih društava, marketinških agencija, startupova, međunarodnih organizacija, konzaltinga. Osim toga, neki pokreću i vlastita poduzeća. Kao što sam rekao, tome su pridonijele i studentske prakse te izvannastavna aktivnost na faksu. Spomenuli smo i alumni zajednicu. To je platforma preko koje svi na neki način ostajemo povezani s fakultetom. Baš tu svi mi donedavni studenti možemo pružiti savjet i pomoć našim mlađim kolegama, kako u potrazi za poslom tako i u tekućim ekonomskim boljkama, istaknuo je student.

Više o mogućnostima studiranja na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doznajte na web stranici fakulteta.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu