Petar rasturio na prijemnima za arhitekturu u dva grada: 'Ne može se proći iz fore, treba puno truda'

Najbolji rezultat na prijemnom za arhitekturu u Osijeku i 16. najbolji rezultat prijemnog ispita za arhitekturu u Zagrebu. Petar Letina iz Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu sve je bliže ostvarenju svog sna od djetinjstva, upisu studija arhitekture. Kako nam kaže dok čeka rezultate mature, oduvijek ga posebice zanimaju katedrale zbog genijalnog sustava različitih materijala, oblika i funkcionalnih elemenata. Onima koji u budućnosti žele upisati arhitekturu, poručuje, prijemni ispit ne može se proći tek tako i treba dobro ‘ugrijati’ svoje crtačke vještine.

Preliminarni rezultati pokazuju da je najbolji rezultat na prijemnom ispitu za studij arhitekture i urbanizma na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku ostvario Petar Letina, maturant Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu. Visok rezultat ostvario je i na prijemnom za arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, 16. najbolji rezultat s 449 od maksimalnih 600 bodova, s time da je prvi na listi imao 516 bodova. Prijemni u oba grada sastoji se od testa provjere likovnih i grafičkih sposobnosti, testa sposobnosti percepcije prostora i testa provjere opće kulture.

‘Pitanja opće kulture jesu pomalo nasumična i neočekivana, ali imam dobro predznanje o mnogim temama’

– Iako jesam očekivao prolaz na oba prijemna svejedno sam bio jako iznenađen jer nisam očekivao tako visoki rezultat, naročito u Osijeku. Prijemni u Osijeku i Zagrebu vrlo su slični u pitanjima opće kulture. Ispit percepcije prostora je također sličan, ali je u Osijeku ipak možda malo zahtjevniji. Glavna razlika je zapravo u trećem testu, to jest crtanju. Zagrebački fakultet daje detaljno postavljen zadatak kojeg se treba crtati precizno te uz to uključuje i izradu zasebne makete dok je u Osijeku zadatak otvorenijeg tipa, crta se prostoručno te nema izrade makete, otkriva nam Petar.

Kaže da mu je u Zagrebu najteže bilo crtanje jer je zadatak bio vrlo specifičan pa ga je trebalo točno i precizno nacrtati. U Osijeku mu je najzahtjevniji bio zadatak sa stubištima u testu percepcije.

– Dio s percepcijom bio je opsežan, ali i važan s obzirom da je ukupno nosio 50 bodova, tako da sam ga jako dugo i detaljno rješavao. Pitanja opće kulture jesu pomalo nasumična i neočekivana, ali mnogo toga sam prošao na pripremama te smatram da osobno imam dobro predznanje o mnogim temama poput filma, umjetnosti, povijesti i kulture tako da sam se dosta dobro snašao, govori Petar, a primjere zadatka iz opće kulture s prošlogodišnjeg prijemnog u Zagrebu možete pronaći ovdje.

‘Prijemni nije nešto što se može proći samo ‘iz fore’ ili slučajno, već je za njega potrebno jako puno truda i pripreme’

Pitamo ga kako se pripremao za prijemni. Kaže da se sprema već jako dugo, ali intenzivno posljednjih godinu dana otkako je krenuo na privatne pripreme.

– Tamo sam rješavao mnogo ispita i crtao mnogo zadataka koji su bili na prijemnima prethodnih godina. Također sam pratio i brojne događaje u području kulture, dizajna i arhitekture kako bi bio informiran za test opće kulture. Savjet za buduće maturant jest svakako da prijemni za arhitekturu nije nešto što se može proći samo ‘iz fore’ ili slučajno, već je za njega potrebno jako puno truda i pripreme. Počnite se pripremati na vrijeme naročito ako nemate crtačke vještine jer će vam na priprema pomoći da i to razvijete, napominje Petar.

Zanimanje za arhitekturu, prisjeća se Petar, pokazuje još od najranijeg djetinjstva. Oduvijek je bio zainteresiran za umjetničko i tehničko područje, priznaje.

– Posebice me fascinirao spoj funkcije i estetike koji arhitektura savršeno objedinjuje. Posebice me interesiraju katedrale, koje nisu samo lijepe i monumentalne građevine već genijalan sustav različitih materijala, oblika i funkcionalnih elemenata, spominje Petar.

‘Obrazovanje bi se više trebalo usredotočiti na individualne talente i mogućnosti pojedinca’

Privremeni rezultati mature izlaze u srijedu. Petar je svjestan da iako je visoko na ljestvici prijemnog, rezultati mature mogu utjecati na konačni poredak. Za arhitekturu u Zagrebu matura iz Hrvatskog donosi 2,50 posto bodova, B razina Matematike 20 posto, a dodatno se vrednuje izborna matura iz Likovne umjetnosti s najviše 2,50 posto bodova. Višu razinu mature iz stranog jezika dovoljno je položiti jer se ona ne boduje.

– Tako da je sada i dalje napeta situacija i to mi još stvara određeni stres. Teško mi je za sada bilo što konačno reći o maturi, s obzirom da još uvijek čekam prave rezultate, ali mislim da je općenito prošla sasvim u redu. Jedinu muku, kao većini, stvarala mi je Matematika, što je bilo očekivano. Ostale obavezne predmete sam dosta dobro napisao, jednako kao i izbornu maturu iz likovne umjetnosti.  Prvi izbor mi je svakako Arhitektonski fakultet u Zagrebu s obzirom da živim u Zagrebu. Osijek mi je bio drugi izbor u slučaju da ne uspijem proći u Zagrebu jer mi je želja za studiranjem arhitekture vrlo velika i svakako bih volio to upisati, ističe Petar.

Za kraj Petar nam odgovara na pitanje što bi promijenio u hrvatskom obrazovnom sustavu.

– U srednjim se školama, naročito gimnazijama, uči mnogo informacija koje nam sigurno neće trebati nikada u životu, pogotovo ako se ne planiramo profesionalno baviti time. Mislim da trenutno sustav nije dobro prilagođen za one koji možda nemaju sposobnost učiti ogromne količine gradiva napamet, već su talentirani u drugim područjima koje školski sustav manje vrednuje. Obrazovanje bi se više trebalo usredotočiti na individualne talente i mogućnosti pojedinca te njihov razvoj kako bi svatko postigao uspjeh u području u kojem je talentiran, zaključuje Petar.

Maturanti, jeste li u srednjoj školi osjećali pritisak zbog ocjena? Je li vam nastava bila dosadna? Znate li što želite raditi u životu? Koliku plaću biste htjeli dobiti na svom prvom poslu? Svoja mišljenja podijelite u istraživanju dostupnom ovdje, a sudjelovanje je potpuno anonimno.