Nevjerojatno: Dekan zagrebačkog faksa, tumači Ministarstvo, uopće ne bi smio biti na tom mjestu

Kada je u 2022. godini donesen novi Zakon o visokom obrazovanju, on je jasno propisao kako dekani mogu biti izabrani u najviše dva mandata. Bila je to promjena u zakonskom propisu jer su do tada o tome odlučivali fakulteti u svojim propisima. Zato smo još lani u studenome pitali Ministarstvo mogu li dekani koji su na toj poziciji bili u dva mandata prije stupanja na snagu novog Zakona – ponovno se kandirati i biti dekani. Nakon jednog osječkog slučaja na vidjelo je izašlo tumačenje Ministarstva koje kaže kako osobe koje su prije stupanja na snagu Zakona bile izabrane dvaput na funkciju dekana, nemaju mogućnost ponovnog izbora. Istovremeno je na čelu Grafičkog fakulteta u Zagrebu Klaudio Pap, koji je dekan bio tri puta prije novog Zakona, ali je još jednom izabran nakon donošenja Zakona.

Na čelu zagrebačkog Grafičkog fakulteta je dekan Klaudio Pap koji, prema tumačenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, nije mogao biti ni kandidat na tamošnjim posljednjim dekanskim izborima. Za razumijevanje ove priče trebat ćemo zaviriti u zakonske propise i jedan osječki slučaj koji je objelodanio mišljenje Ministarstva kako osobe koje su prema starom zakonskom propisu bile dekani u barem dva mandata, to od stupanja na snagu novog Zakona više ne mogu biti. Pap je bio dekan tri puta prije stupanja na snagu novog Zakona, a još jednom izabran je i nakon novog Zakona te će na tom čelnom mjestu biti do 2027. godine. Sveukupno u četiri mandata.

Stari zakon nije imao ograničenje mandata za dekana, dok novi to uvodi

Prema starom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je na snazi bio do listopada 2022. godine, dekani nisu imali ograničeni mandat. Zakonodavac je eventualnu odluku o mandatima prepustio samim fakultetima i sveučilištima, odnosno da o tome odluče u svojim statutima. Fakulteti su se različito postavili prema ovom pitanju, a za primjer ćemo uzeti dva fakulteta koja obrađujemo u ovom slučaju, Grafički fakultet u Zagrebu i Filozofski fakultet u Osijeku. Grafički u Zagrebu je u statutu donesenom u 2014. godini tako imao odredbu da ista osoba može obnašati dužnost dekana u više mandata, ali uzastopno u najviše dva mandata. Takvu odredbu imao je i Filozofski u Osijeku – ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta uzastopce, piše u njihovom statutu iz 2014. godine.

No, onda je na snagu u listopadu 2022. stupio novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Ovog puta on predviđa ograničenje mandata za dekana. U njemu stoji da mandat dekana traje tri godine i da se ista osoba može još jednom ponovno izabrati. Dakle, dekanski mandat time je ograničen na dva. Zbog zakonskih izmjena mijenjani su i statuti. Oba najnovija s Grafičkog u Zagrebu i Filozofskog u Osijeku imaju istu odredbu kao u zakonu, a to je da se ista osoba za dekana može izabrati dva puta.

I sada, kako je to čest slučaj, dolazimo do problema tumačenja zakona. Postavlja se pitanje što je s dekanima koji su bili u dva mandata prije donošenja novog Zakona. Mogu li oni ponovno biti dekani? Treba imati na umu i da ni jedan zakonski propis ne smije imati retroaktivan učinak. Naime, hrvatski zakoni od trenutka kada su doneseni trebali bi djelovati za ubuduće, a ne primjenjivati se na prošlost. Zbog toga smo u studenome 2024. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pitali što je s onima koji su dekani u dva mandata bili prije novih zakonskih regulativa, odnosno mogu li oni sada ponovno biti dekani. Odgovor dobivamo pola godine kasnije, i to zbog slučaja na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

U Osijeku osporena kandidatkinja za dekanicu jer je dekanica bila u dva mandata prije donošenja novog Zakona

Naime, na Filozofskom fakultetu u Osijeku poništeni su dekanski izbori. Jedan od predmeta spora bilo je i da je Fakultetsko vijeće isključilo mogućnost kandidature profesorice Loretane Farkaš. Ona je za dekanicu tog fakulteta već bila izabrana dva puta prije stupanja na snagu novog Zakona, od čega joj je prvi mandat krenuo u 2014. godini. Filozofski je u konačnici postupio po mišljenju Ministarstva prema kojem profesorica nije imala pravo ponovne kandidature, izvijestio je Telegram.hr. Tada nam se upalila lampica i kontaktirali smo Farkaš. Potvrđuje da se kandidirala za dekanicu u veljači.

– Moju kandidaturu je osporilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, točnije ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje gospođa Dijana Mandić. Istina je da sam prije stupanja na snagu novog Zakona bila dekanica 1,5 mandat te sam prije stupanja na snagu novog Zakona iz listopada 2022., još u rujnu 2020. prestala biti dekanica. Sveučilišni Odbor za statutarna i pravna pitanja je donio mišljenje da se mogu kandidirati jer sam svoje dekanske mandate odradila prije stupanja na snagu novog Zakona, a novi se Zakon ne može primjenjivati retroaktivno na mandate koji su dovršeni prije stupanja na snagu novog Zakona, otkriva nam Farkaš.

Ministarstvo: ‘Nažalost, Grafički fakultet nije tražio tumačenje Zakona prije nego što su izabrali dekana’

U posjedu smo dokumenta Ministarstva u kojem tumače, osobe koje su prije stupanja na snagu Zakona bile dvaput izabrane na funkciju dekana – bez obzira kada im je završio mandat – nemaju mogućnost ponovnog izbora na funkciju dekana. Što je onda s profesorom Papom s početka ove priče koji je po starom Zakonu bio izabran tri puta za dekana, a potom nakon donošenja novog Zakona ponovno za dekana i na toj poziciji bi trebao ostati do 2027. godine? Odgovore smo opet zatražili od Ministarstva.

– Nažalost, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu nije tražio tumačenje Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti prije nego što su izabrali dekana koje je već bio dva puta izabran na funkciju dekana. Ministarstvo nema neposredan uvid u postupke provođenja izbora čelnika tijela osim po naknadnom nadzoru ili po upitu samog visokog učilišta. Za razliku od Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija i Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (FERIT)  pravilno su proveli postupak izbora dekana jer na popis nastavnika koji ostvaruju pravo na kandidaturu za izbor dekana nisu uvrstili nastavnika koji je već bio dekan. Napominjemo da je izbor dekana na FERIT-u potvrdilo i Sveučilište, stoji u odgovoru Ministarstva za srednja.hr.

Iz Ministarstva naglašavaju da osobe koje su prije stupanja na snagu Zakona bile dvaput izabrane na funkciju dekana bez obzira kada im je završio mandat i jesu li mandati bili uzastopni ili ne, nemaju mogućnost ponovnog izbora na funkciju dekana. Obratili smo se Grafičkom fakultetu i njihovom dekanu Papu. Pitali smo ih jesu li znali za ovo tumačenje Ministarstva, jesu li oni ikada tražili tumačenje novog Zakona oko navedenog, kako komentiraju ovo tumačenje. Od Papa nas je zanimalo smatra li svoju kandidaturu i mandat pravno čistim s obzirom na ova tumačenja Ministarstva, no do zaključenja teksta odgovor nismo dobili. Objavit ćemo ga kada i ako pristigne.

Sveučilišni odbor iz Osijeka u mišljenju kaže da ako je zakonodavac htio strogo ograničiti mandat dekana, to je trebao propisati na precizan način

Još jednom samo razjasnimo situaciju kako se Grafički fakultet nije ogriješio u poštivanju svojih statuta, već eventualno o tumačenje zakonskih odredbi, kako proizlazi iz odgovora Ministarstva. Napomenimo i kako je Filozofski fakultet u Osijeku tumačenje Zakona tražio i od Upravnog suda u Osijeku, no otamo su im odgovorili kako oni nemaju ovlasti tumačiti zakone. Sama Farkaš zatražila je tumačenje Odbora za statutarna i pravna pitanja Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Oni su u razjašnjenju naveli da se Ustavom jamči autonomija sveučilišta i kako Ustav kaže da zakoni ne mogu imati povratno djelovanje izuzev posebno opravdanih razloga.

– Ako je namjera zakonodavca bila usmjerena k tome da se strogo ograniči mandat dekana na najviše dva mandata, onda je to morao propisati na jasan i precizan način. Nomotehnički primjer za to je ograničenje mandata predsjednika RH i sudaca Ustavnog suda RH. A ostvarenju te namjere morao je prethoditi test razmjernosti i odgovor na pitanja koji je cilj nove zakonske odredbe, je li cilj nove zakonske odredbe legitiman i je li nova zakonska odredba razmjerna cilju koji se novom odredbom želi postići. Samo na taj način bi bilo ustavnopravno prihvatljivo zahvatiti u legitimna očekivanja adresata pravne norme ako je intencija zakonodavca bila ograničiti ili ukinuti prethodno priznata prava. (…) Dakle, prijelazne i završne odredbe zakona se ne primjenjuju na mandate rektora i dekana koji su dovršeni po ranijim propisima iz čega slijedi zaključak da podnositeljica zahtjeva može biti kandidatkinja u postupku izbora dekana na filozofskom fakultetu, stoji u mišljenju Odbora koje potpisuje njegov predsjednik Ante Novokmet, izvanredni profesor osječkog prava i tamošnji prodekan za razvoj i poslovanje.

Farkaš smo pitali planira li kakvu daljnju pravnu proceduru oko ove zavrzlame. Veli kako to ne planira. S obzirom na to da se na mjesto dekanice Filozofskog fakulteta kandidirala s mjesta prorektorice, pitali smo je bi li odustala od prorektorskog mandata da je kojim slučajem izabrana za dekanicu.

– Da sam postala dekanica svakako više ne bih bila prorektorica. U svakom slučaju ne želim više biti prorektorica u mandatu novog rektora i vraćam se na Filozofski fakultet na svoje radno mjesto redovite profesorice u trajnom izboru, veli Farkaš.