Pročitajte svih 2.500 komentara na nove kriterije za napredovanje profesora, javili se brojni fakulteti

Nevjerojatna brojka, čak 2.592 komentara pristiglo je na javno savjetovanje novih nacionalnih kriterija za napredovanje profesora na fakultetima. Oni su izazvali podosta bure zadnjih dana, od toga da je prijedlog odbacio Rektorski zbor, do toga da je Senat Sveučilišta u Zagrebu zatražio obustavu cijelog postupka. Brojni fakulteti ostavili su svoje komentare te isto pronalaze niz zamjerki, poput toga da se premalo vrednuje nastavni rad, kako struktura dokumenta nije jasna za snalaženje ili da ovakvi kriteriji otežavaju napredovanje.

Čak 2.500 komentara stiglo je na prijedlog novih nacionalnih kriterija za napredovanje profesora na fakultetima. O kakvim je brojkama riječ, pokazuje podatak da komentari zajedno broje 376.000 riječi iliti oko tisuću stranica. Sada će sve te komentare čitati Nacionalno vijeće za znanost koje donosi kriterije, a svoje očitovanje oko nekih nejasnoća trebalo bi dati i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Na stranicama e-Savjetovanja stoji da je očekivana objava izvješća 27. lipnja, što će s obzirom na broj komentara biti prava utrka s vremenom.

Naime, kako je na nedavnom okruglom stolu rekao predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan, dobrom dijelu članova, pa tako i njemu kao predsjedniku, mandat ističe 13. srpnja. Naveo je da više nisu mogli čekati s javnom raspravom kako bi sve stigli na vrijeme odraditi i izglasati kriterije. Treba reći i kako su s ovim kriterijima probijeni rokovi postavljeni u Zakonu o visokom obrazovanju iz 2022. godine, a jedan od razloga je što za neke matične odbore nije bilo dovoljno zainteresiranih pa su se javni pozivi morali ponavljati. Naime, prijedloge za kriterije daju Rektorski zbor i matični odbori.

‘Umjesto popisa domaćih znanstvenih časopisa prijedlog je jednostrano i bez konzultacija popisao anglosaksonske citatne baze podataka’

Uz Rektorski zbor i Senat Sveučilišta u Zagrebu, komentare su ostavili još mnogi fakulteti. Filozofski fakultet u Zagrebu na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća u petak donio je zaključak kako se prijedlog kriterija odbacuje jer, kako tvrde, nije donesen u skladu s procedurom koju propisuje sam Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Priča je to o tome je li Nacionalno vijeće smjelo mijenjati kriterije u finalnoj verziji nakon što ih je predložio Rektorski zbor i matični odbori. S Filozofskog su naveli da kriterije u javnoj proceduri nije moguće popraviti do prihvatljive razine pa smatraju da se trebaju povući iz procedure. Posebno spominju i da su kriteriji protivni Ustavu, da se ne poštuju posebnosti humanističkih i društvenih znanosti te da marginaliziraju sveučilišnu nastavu. Imaju primjedbu i na uporabu hrvatskoga jezika u znanosti.

– Umjesto popisa domaćih znanstvenih časopisa prijedlog Nacionalnih kriterija jednostrano je i bez konzultacija s matičnim odborima popisao anglosaksonske citatne baze podataka koje su posve neprimjerene za mnoge humanističke i društvene znanosti, a posebno za one koje se bave hrvatskom kulturom i obrađuju teme od nacionalnoga interesa. Predviđeni popis domaćih znanstvenih časopisa u kategoriji a1 osiguravao je mogućnost vođenja nacionalne znanstvene strategije u humanističkom i društvenom području, osobito za nacionalne znanosti, i time njegovo izostavljanje izravno ugrožava nacionalne interese Republike Hrvatske, stoji u komentaru Filozofskog u Zagrebu.

S Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu napisali su da predloženi kriteriji premalo vrednuju nastavni rad u izboru na znanstveno-nastavna radna mjesta. Pojašnjavaju kako se to posebno odnosi na horizontalne kriterije u kojima nastavnog rada, kažu, uopće nema. S Medicinskog fakulteta u Osijeku kritiziraju da postoji nesrazmjer uvjeta za napredovanje između zaposlenika na sveučilištima i na znanstvenim institucijama.

– Svi sudionici u sustavu moraju zadovoljiti iste kriterije za napredovanje unatoč činjenici da znanstveno nastavno osoblje polovinu radnog vremena provodi u nastavnom procesu što u Pravilniku nije evidentirano. Treba prilagoditi uvjete na način da se rad u punom radnom vremenu u nastavi, te mentoriranje završnih i diplomskih radova studenata prijediplomskih i diplomskih studija može zamijeniti za dio znanstvenih kriterija (horizontalnih, kvantitativnih i kvalitativnih). Nagrade i priznanja trebaju se vrednovati isključivo ako se radi o nagradama za koje su propisani jasni i transparentni kriterij dodjeljivanja, piše u komentaru s osječke medicine.

Problemi se pronalaze u semantici nekih rečenica

Građevinski fakultet u Rijeci zamjera što u prijedlogu nisu definirane prijelazne odredbe za reizbor, žele da se u čitavom dokumentu uklone novčani iznosi kojima se mjeri vrijednost znanstvenog i stručnog rada, a vele ni da struktura dokumenta nije jednostavna za snalaženje. Fakultet političkih znanosti u Zagrebu isto je imao izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća te su zaključili da su dijelovi prijedloga nerazumljivi i nejasni, da su neke rečenice semantički problematične, a da ostvarivanje nekih od horizontalnih kriterija ovisi o drugim akterima i okolnostima na koje profesori često nemaju utjecaj.

– Radni vijek u sustavu znanosti i visokog obrazovanja obično traje više desetljeća i pretpostavlja izgradnju i kumuliranje znanja i vještina. Fakultet političkih znanosti u Zagrebu upozorava na često mijenjanje pravila izbora i reizbora u zvanje, ponajprije Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koji je donesen 2017. godine, a zatim je tri puta mijenjan, Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja koja je donesena 2017. godine, a mijenjana 2021. godine, te Odluke o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta te o obliku izvješća stručnog povjerenstva o radu zaposlenika u postupku reizbora koja je donesena 2021. godine, a mijenjana 2022. godine. Takva učestalost promjena otežava rad zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju koji je već zahtjevan i ponekad ih prisiljava na kompromisne odluke koje su usmjerene na zadovoljenje novih uvjeta, a na štetu kvalitete znanstvenog i nastavnog rada. Ovaj prijedlog Nacionalnih kriterija dodatan je prilog takvoj praksi zbog čega zahtijevamo da ne bude usvojen te da se izradi prijedlog novog dokument koji će uvažiti stvarne doprinose zaposlenika u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Sva pravila o znanstvenom i visokoobrazovnom sustavu trebaju biti usmjerena prema razvoju znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, a ne njihovom sputavanju, jedan je od dijelova komentara Fakulteta političkih znanosti.

Novi kriteriji otežavaju napredovanje i ignoriraju valoriziranje nastavnog rada, poručuju s riječkog fakulteta

S Instituta za fiziku ustanovili su da bi se zapravo na ovaj prijedlog trebalo gledati kao na minimalne kriterije koji se provjeravaju na nacionalnoj razini , a da dodatne kriterije može dodati svaka institucija u skladu sa svojom politikom razvoja. Naime, u samom Zakonu u visokom obrazovanju stoji i da Senat ili fakultetsko vijeće može donijeti dodatne kriterije izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta ili fakulteta. S Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci poručili su kako prijedlog novih kriterija otežava napredovanje, vodi prema snižavanju kvalitete znanstvenog rada te nedopustivo i uvredljivo ignorira valoriziranje nastavnog rada. Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu smatra da se u velikoj mjeri zanemaruje činjenica da su fakulteti znanstveno-nastavne institucije te da njihove obaveze uključuju podjednako znanstveni kao i nastavni rad. S Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) poentiraju da se ‘dosadašnja ‘nepravda’ u zadovoljavanju kriterija za napredovanje na znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima se nastavila i u najnovijem prijedlogu Nacionalnih kriterija’.

Svoj komentar ostavio je i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Misle da je potrebno osigurati stabilnost kriterija, po mogućnosti putem zakonskih odredbi, kako bi se izbjegle česte izmjene kriterija. Misle da dokument nije riješio problem prilagodbe uvjeta i rokova za radna mjesta u nepunom radnom vremenu, odnosno kumulativna znanstveno-nastavna radna mjesta koja se u području biomedicine i zdravstva kombiniraju s radnim mjestima u zdravstvu – to su primjerice, kažu, liječnici u KBC-ovima. Napominju da Ministarstvo prije usvajanja ili odbacivanja Nacionalnih kriterija treba raščistiti spor oko tumačenja Zakona u pogledu ovlasti Nacionalnog vijeća da intervenira u prijedlog ovlaštenih predlagatelja za pojedine elemente Nacionalnih kriterija.

Svih 2.592 komentara možete proučiti u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.