Predsjednik Nacionalnog vijeća smiruje: 'Kriteriji ne unose radikalne promjene, nego određuju smjer'

Predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost Hrvoje Buljan poručio je na okruglom stolu kako prijedlog novih kriterija za napredovanje profesora ne unosi radikalne promjene. To tijelo donosi nove nacionalne kriterije, a Buljan veli kako im je ideja bila odrediti smjer po uzoru na zemlje koje imaju razvijen sustav znanosti. On je inače redoviti profesor u trajnom izboru na PMF-u i kaže da mu u ugovoru o radu stoji da mora mora pisati projekte i mentorirati doktorande, što je sada dijelu akademske zajednice zamjerka na prijedlog kriterija koji to propisuju.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizirao je okrugli stol u četvrtak oko prijedloga novih Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Kako smo pisali, petak je zadnji dan javnog savjetovanja o kriterijima, a pristiglo je više od 1.800 komentara. Prijedlog kriterija odbacio je Rektorski zbor, Senat Sveučilišta u Zagrebu, a sada na okruglom stolu riječ je dobio predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost Hrvoje Buljan. To tijelo, napomenimo, donosi kriterije na prijedlog matičnih odbora i Rektorskog zbora.

– Osnovna ideja bila je da se ne unose radikalne promjene, nego da kriteriji ostanu kakvi su bili, uz jedan smjer koji se napravio. U trenutačnom sustavu redoviti profesor u trajnom izboru je vrh piramide, zlatna medalja koju bi svi htjeli postići. U zemljama s dobrom razvijenom znanošću nekakva je norma da profesor ili znanstvenik koji dobije tu medalju mora tijekom karijere oformiti svoju znanstvenu grupu koja se bavi istraživanjem, privući novce kroz projekte za financiranje tih istraživanja, ta istraživanja trebaju imati prepoznatljivost i on mora biti mentor doktorskih disertacija. Nama je cilj bio da idemo u tom smjeru zemalja koje imaju razvijen sustav znanosti, započeo je Buljan.

‘Ako nitko ne čita vaše radove, onda tu valjda postoji neki problem’

Buljan je nastavio da znanstvenici imaju dovoljno vremena za prilagodbu na kriterije, riječ je o tri godine tijekom koje pristupnici mogu birati žele li napredovati po starom ili novom sustavu, tvrdi. Naglasio je da za docente zapravo nema promjena, one su minimalne u znanstvenim kriterijima, a izvanredni profesori u takozvanim horizontalnim kriterijima moraju u pet godina sudjelovati barem na jednom projektu. Podsjetimo, horizontalni kriteriji su novina, vrijede za sva područja i polja, a inzistiraju se za najviša radna mjesta.

– Za redovite profesore i redovite profesore u trajnom izboru traži se voditeljstvo jednog projekta, s time da je za redovite profesore lakše jer se računa vodstvo manjeg institucijskog projekta. Traži se minimalan broj citata kao mjera prepoznatljivosti istraživanja. Te brojke variraju od pet do 300, ovisno o polju jer nisu sva polja jednako citirana. Tko poznaje sustav znanosti u inozemstvu, bit će mu jasno da su te brojke jako male. Zapravo premale, očekivao sam kritike u tom smjeru jer je naša misao bila da je prepoznatljivost važna. Ako nitko ne čita vaše radove, onda tu valjda postoji neki problem. Ideja je za pet do deset godina da te brojke postanu ozbiljnije, nakon što se svi dionici priviknu da je to važan kriterij, poručio je Buljan.

Napomenuo je da ako netko nije ispunio jedan od tih horizontalnih kriterija, može ga se zamijeniti s tri zamjenska kriterija koji su selektirani iz važećih B i C kriterija Rektorskog zbora. Dakle, istaknuo je da se ‘zlatna medalja’ redovitog profesora može dobiti ako netko nikada nije vodio projekt ili ako nikada nije mentorirao doktoranda. Ovo potonje upravo je bila zamjerka nekih u javnom savjetovanju jer su pisali da doktoranada i doktorskih studija nema u svim znanstvenim područjima.

– Dovoljno je vremena za prilagodbu, posebno zašto što nije da za mentoriranje doktorskih radova i voditeljstvo projekata mi prvi put čujemo. To nije bilo u dosadašnjim kriterijima, ali to je nešto što bi trebao biti svakodnevni posao profesora i znanstvenika. Cijeli proces donošenja kriterija kasnio je jer su matični odbori u potpunosti oformljeni tek nakon tri poziva. Ono što je predložio Rektorski zbor, mi smo ugradili u prijedlog. Ali mi smo radili kompilaciju sedam različitih pravilnika u jedan novi i morali smo sve to uskladiti. Prije objavljivanja prijedloga na dvije sjednice Rektorskog zbora predstavljeni su kriteriji. Nama kao Vijeću mandat ističe 13. srpnja i nismo mogli više čekati s javnom raspravom kako bi sve stigli na vrijeme odraditi i izglasati kriterije, pojasnio je Buljan na okruglom stolu.

‘Od hrvatske znanosti i sveučilišnog sustava želimo veću kvalitetu jer smo odgovorni prema građanima’

Iako je na okrugli stol bio pozvan predstavnik Rektorskog zbora, oni se nisu odazvali. Tvrtko Smital, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti, kaže kako zemlje na koje se trebamo osloniti u kontekstu znanosti nemaju minimalne nacionalne kriterije kakve ima Hrvatska.

– Mi odnedavno imamo koncept garantiranog napredovanja. Ako zadovoljavaš minimalne nacionalne uvjete, možeš napredovati i ne moraš čekati nečije umirovljenje. Ali zauzvrat želimo parametre da nemamo inflaciju ljudi u nekritičkom brzom nadmetanju. Kriteriji trebaju zategnuti stvari. Od hrvatske znanosti i sveučilišnog sustava želimo veću kvalitetu jer smo odgovorni prema građanima. Problem je nedostatak pokazatelja na temelju kojih bi mogli vidjeti gdje smo mi i s kojim opravdanjem mi mislimo da trebamo bolje u odnosu na postojeća razina ulaganja i opravdanosti, ustvrdio je Smital.

Profesor najavio moguće sudske procese ako se izglasaju ovakvi kriteriji

Damir Stanzer s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u kriterijima vidi više problema. Slaže se sa stavom Rektorskog zbora. Govori da je pravno upitno mijenjanje dijelova ovlaštenih predlagatelja. Kaže da bi pravnici vjerojatno rekli da sud o tome treba odlučiti i ne isključuje tu mogućnost ako se ovakvi kriteriji donesu. Pritom ne misli da je Nacionalno vijeće trebalo pravno formalno prepisati prijedloge, ali naglašava da postoje formalni dokumenti ovlaštenih predlagatelja koji kriterije proglašavaju nepopravljivima. Zato smatra da ima razloga razmišljati o sudskom procesu.

Nadalje, Stanzer je zabrinut zbog retroaktivnosti u kontekstu prijelaznog razdoblja jer smatra da bi prilagodba trebala trajati deset godina kako bi se ljudi postepeno prilagodili. Oko retroaktivnosti navodi i da su obrisani neki važeći kriteriji pri čemu se profesorima ranije nešto brojalo, a sada se predlažu novi, drukčiji kriteriji. Iza ove reforme stoji politička agenda, pojašnjava, i da je u svemu vidljiva ideologija akademskog neoliberalizma koja uključuje visoku kompetitivnost, projektnu znanost, piramidalnu strukturu i izjednačavanje sveučilišta i znanstvenih instituta. Misli da je u prijedlozima premali dio posvećen nastavnoj komponenti sveučilišta i da su znanstveni kriteriji zaoštreni, a u znanstveno-nastavnom dijelu smanjeni. Sve to, misli, može dovesti do reduciranja javnog sustava i mogućnosti otvaranja novih privatnih sveučilišta jer bi došlo do prelijevanja kadrova bočnim ulaskom u znanstvenu nastavnu profesiju.

Zatraženo mišljenje pravnika u Ministarstvu obrazovanja

Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta, koji je vodio panel, dodao je kako je omjer nastave i znanosti u pogledu znanstvenih kriterija sličan kako je bio i do sad u novim kriterijima. Stanzer je na to kazao kako je kod Rektorskog zbora za izbor profesora u trajnom izboru prema njima trebalo imati 12 bodova, a da je u nacionalnim kriterijima potrebno ispuniti tri kriterija iz članka 40. Dodao je i da se za docenta ne traži niti jedan kriterij nastavnog doprinosa u ovom prijedlogu. Na to se nadovezao Buljan.

– Možda niste dobro razumjeli članak, s obzirom da je ostala samo kolona A. I Rektorski zbor je za tu kolonu A tražio tri boda. Dakle, ostalo je isto kao u njihovom prijedlogu. Danas je broj sati i nastave za docenta nula jer je tako ranije donio Rektorski zbor. Mi smo sada stavili 150 radnih sati. Te stvari donosio je Rektorski zbor i sad se za nas kaže da mi omogućavamo ljudima s instituta da bez nastave uđu na fakultete. To je netočno. K tome, Zakon omogućuje svakom sveučilištu da te sate poveća. Sveučilište može povećati broj sati da bi netko postao docent, rekao je Buljan i dodao da bi o znanstvenim kriterijima s Rektorskim zborom trebao pregovarati skup ravnatelja instituta te da se na nekim institutima, poput Ruđera Boškovića, teže penjati na ljestvici nego na sveučilištu.

Buljan je kazao da je s pravne strane tražio stav pravnika u Ministarstvu oko tumačenja Rektorskog zbora. Veli, ako oni kažu da su njihove prijedloge trebali kopi-pejstati, oni će to poslušati. Isto, obećava, napravit će ako kažu da je prijelazni rok trebao biti pet godina. Spomenuo je i kako njemu u ugovoru o radu na PMF-u stoji da mora pisati projekte i mentorirati doktorande, iako to do sada nije bio kriterij napredovanja.

Cijeli okrugli stol možete poslušati u videozapisu ispod.