Šou s kriterijima ide dalje: U Zagrebu izvanredno sazvan Senat, kažu da su uvjeti protuustavni, traže obustavu

Bura oko prijedloga novih kriterija za napredovanje profesora na fakultetima ne jenjava. Senat Sveučilišta u Zagrebu održao je izvanrednu sjednicu i donio zaključak kako u potpunosti odbacuju prijedlog kriterija. Objašnjavaju da postoje nezakonitosti u postupku donošenja te da je prijedlog protuustavan jer prijedlog kriterija ne predviđa adekvatno prijelazno razdoblje. Zato od resornog ministarstva traže obustavu cijelog procesa, a izvanredne sjednice vijeća do okončanja javnog savjetovanja imat će još neki zagrebački fakulteti.

Nakon pobune rektora oko prijedloga novih kriterija napredovanja za profesore na fakultetima uslijedila je reakcija Senata Sveučilišta u Zagrebu. Održali su izvanrednu sjednicu u privremenoj zgradi Sveučilišta u utorak i donijeli zaključak, neslužbeno doznajemo s tri glasa protiv i jednim suzdržanim, kako se prijedlog kriterija koje je izradilo Nacionalno vijeće odbacuje u cijelosti. U zaključku stoji da prijedlog Nacionalnih kriterija ni na koji način nije moguće unaprijediti, poboljšati niti postići najmanju potrebnu razinu njegove kvalitete.

– Ponajviše zbog sljedećih razloga: nezakonitosti u postupku donošenja, protivnost članku 90. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske, nepoštivanja posebnosti i bitnih različitosti znanstvenih područja, diskriminacije zaposlenika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima u odnosu na zaposlenike na znanstvenim radnim mjestima i nepovoljan položaj zaposlenika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima s viših razina, stoji u odluci Senata u čijem smo posjedu.

Senat kaže da su kriteriji protivni Ustavu jer imaju, pojašnjavaju, retroaktivno djelovanje

Svaki od navedenih razloga potanko je pojašnjen. Na prvi od razloga već je ukazao Rektorski zbor koji kaže da se njihov prijedlog kriterija nije smio mijenjati u konačnoj verziji jer prema Zakonu o visokom obrazovanju Nacionalno vijeće za znanost donosi kriterije na temelju prijedloga Rektorskog zbora i matičnih odbora. Prema njihovom tumačenju ti prijedlozi ne smiju se naknadno mijenjati. Tako zbori i zagrebačko sveučilište. Vele da je Rektorski zbor ovlašteni predlagatelj te da Nacionalno vijeće ne može prihvatiti ili odbiti te prijedloge. Napominju da prijedloge Nacionalno vijeće ne može mijenjati, ne može u njih intervenirati niti ih može samostalno izraditi i donositi.

– Nacionalno vijeće je ignoriranjem prijedloga ovlaštenih predlagatelja i samostalnim donošenjem Nacionalnih kriterija izašlo izvan propisanog zakonskog okvira, prekoračilo svoje ovlasti te donijelo Kriterije koji su neuravnoteženi i neprilagođeni pojedinim znanstvenim područjima i poljima, piše u zaključku zagrebačkog Senata.

Oko Ustava citiraju njegovu odredbu da zakoni i drugi propisi državnih tijela ne mogu imati povratno, odnosno retroaktivno djelovanje. Ustav kaže da povratno djelovanje mogu imati samo pojedine odredbe zakona, ali ne podzakonskih akata, iz posebno opravdanih razloga. Senat pojašnjava da prijedlog kriterija ne predviđa primjenu dosadašnjih pravila u prijelaznom razdoblju, već se njegove odredbe počinju primjenjivati od dana stupanja na snagu. Zato misle da je propis protuustavan jer bi se kriteriji odmah primjenjivali na zatečene odnose koji se nastavljaju u budućnosti. Ovdje moramo razjasniti kako prijedlog kaže da će profesori sljedećih 36 mjeseci moći napredovati po starim pravilnicima za znanstvene kriterije i neće im se gledati horizontalni kriteriji, ako to žele. No, ostali kriteriji svakako će se razmatrati po novim pravilima. U javnom savjetovanju na tu odredbu još su se neki pobunili, primjerice Katedra za društvene znanosti Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Oni predlažu produljenje na 60 mjeseci ili omogućavanje primjene prethodnih kriterija na prvi idući izbor po zahtjevu pristupnika.

– Pravno gledajući, odredbe prijedloga Kriterija neće se primjenjivati od trenutka kada stupe na snagu, već od dana kad su zaposlenici izabrani na više ili reizabrani na isto radno mjesto, čime se retroaktivno mijenjaju kriteriji njihova izbora na više radno mjesto, odnosno reizbora na isto radno mjesto, navodi zagrebački Senat.

‘Prijedlozi podređuju, zanemaruju i podcjenjuju nastavni, stručni i institucijski rad na sveučilištima’

Nadalje, Senat pojašnjava da se uvođenjem horizontalnih kriterija u izrazito nepovoljan položaj stavljaju društveno i humanističko područje i da su oni prilagođeniji i pogodniji STEM području. Ti kriteriji, podsjetimo, vrijede za sva polja i područja, potpuni su novitet, a inzistiraju se za najviša radna mjesta u sustavu. Senat Sveučilišta u Zagrebu veli da se u više odredbi zanemaruju posebnosti pojedinih znanstvenih područja i bitne razlike među njima. Kažu i da profesori na sveučilištima moraju zadovoljiti iste znanstvene kriterije kao znanstvenici na institutima, iako oni uz to imaju i nastavu. To smatraju diskriminacijom.

– Cjelokupan koncept prijedloga nije povoljan za kvalitetu i održivost sustava visokog obrazovanja jer podređuje, zanemaruje i podcjenjuje nastavni, stručni i institucijski rad na sveučilištima, a previše naglašava, pretjerano ističe i precjenjuje samo znanstveni rad. Navedeno će nužno dovesti do smanjenja kvalitete nastavnog procesa, ali i ostalih oblika rada na sveučilišta. Prijedlog omogućava zaposlenima na znanstvenim radnim mjestima izbor u naslovnog nastavnika na temelju 20-postotnog godišnjeg nastavnog opterećenja sveučilišnih nastavnika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima protivno članku 53. stavku 3. Zakona. Ovom odredbom obezvrjeđuje se nastavni rad sveučilišnih nastavnika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima. Također, na ovaj je način znatno, neopravdano i u pravnom smislu nerazmjerno olakšan ulaz u sustav visokog obrazovanja zaposlenicima na znanstvenim radnim mjestima u znanstvenim institutima, piše u odluci zagrebačkog Senata.

Sveučilište predlaže obustavu donošenja kriterija i ponavljanje cijelog postupka

U odluci piše i da izvanredni i redoviti profesori nemaju dovoljno vremena za prilagodbu novim pravilima u takozvanim horizontalnim kriterijima. Zagrebački Senat kaže da propisivanjem ‘objektivno teških ostvarivih uvjeta i retroaktivnom primjenom novih pravila ne poštuje se načelo zaštite pravno legitimnih očekivanja, čime se uvodi neizvjesnost i pravna nesigurnost u pogledu mogućnosti izbora na više radno mjesto’.

– Sveučilište u Zagrebu predlaže Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj da se obustavi postupak donošenja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Također se predlaže da se cjelokupan postupak donošenja Nacionalnih kriterija, u odgovarajućem zakonskom postupku i u skladu s važećim zakonskim pravilima, u partnerskom odnosu, s jedne strane Zakonom ovlaštenih predlagatelja Kriterija – Rektorskog zbora za nastavne i stručne elemente, te nadležnih matičnih odbora za znanstvene i umjetničke elemente, a s druge strane Zakonom ovlaštenog donositelja Kriterija – Nacionalnog vijeća, provede iznova, zaključuju.

Neslužbeno doznajemo da ovaj petak, na posljednji dan javnog savjetovanja novih kriterija koje sada broji više od 1.100 komentara, izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća ima Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Jedina točka im je prijedlog nacionalnih kriterija. Izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća preko Zooma oko kriterija bit će u petak i na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Na javno savjetovanje javio se i jedan matični odbor

Matični odbor za područje humanističkih znanosti – polja filozofije i teologije i religijskih znanosti u javnom je savjetovanju napisao kako ne mogu ove kriterije prihvatiti kao prikladne, provedive, kvalitetne i unaprjeđujuće te od Nacionalnog vijeća traže da ih povuče iz daljnje procedure kako bi se mogao izraditi odgovarajući prijedlog. Navode da im nije jasno što se želi postići s izradom novih Nacionalnih kriterija, da ne treba ići na restriktivno kvantitativno i kvalitativno otežavanje uvjeta već na afirmativno poticanje izvrsnosti, kako su potrebne manje promjene unutar postojećeg Pravilnika te da treba inzistirati na tome da novi Nacionalni kriteriji počnu vrijediti najranije 60 mjeseci nakon donošenja kako nitko u sustavu ne bi bio diskriminiran.

Sve dosadašnje komentare iz sustava javnog savjetovanja možete vidjeti ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.