Gotovo 500 komentara na nove uvjete napredovanja profesora: 'Svakom izmjenom kriteriji se pooštravaju'

Novi horizontalni kriteriji nemaju jasnu svrhu, treba vrednovati rad u fakultetskim odborima i povjerenstvima, sveučilišta su tu radi studenata i njihovog obrazovanja, uvjet mentorstva barem jednog obranjenog doktorskog rada je nepravedan. Neki su to od gotovo 500 komentara pristiglih u javno savjetovanje novih Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Na temelju njih profesori na fakultetima izabiru se u radna mjesta ili napreduju na više radno mjesto.

Uskoro završava javno savjetovanje za nove Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije koje je osmislilo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Zainteresirani komentare mogu ostaviti do 13. lipnja, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih najavilo je da će već 27. lipnja objaviti izvješće s prihvaćenim i odbijenim komentarima. Već sada kriteriji imaju 478 komentara, a zamjerke su različite.

Propitkuju se novi horizontalni kriteriji, neki misle da to komplicira stvar

Nekoliko sudionika javne rasprave, među kojima je i prodekan Veterinarskog fakulteta u Zagrebu Marko Pećin, smatra da prijedlog zanemaruje institucijske doprinose, konkretno sudjelovanja u sveučilišnim i fakultetskim tijelima. Misli da treba vrednovati rad u odborima i povjerenstvima, vođenje alumni udruga, programa cjeloživotnog obrazovanja, ERASMUS koordinatora i slično. Ako se to ne bi bodovalo, podcrtava Pećin u komentaru, to može dovesti do slabije motiviranosti zaposlenika za sudjelovanje u tim tijelima što pak dovodi do narušenog funkcioniranja institucija. Dodao je i kako financijska vrijednost projekata nije najbolji pokazatelj znanstvene relevantnosti te da u horizontalne uvjete valja dodati nagrade dobivene od studenata i studentskih udruga za najbolje ocijenjenog nastavnika.

Kako smo već pisali, ključna novina su takozvani horizontalni kriteriji. Dosadašnji kriteriji sadržavaju vertikalu, kada svako područje ima svoje kriterije, a neki kriteriji unutar istog područja se razlikuju. Novi horizontalni kriteriji vrijede za sva područja i polja. Treba reći kako se na horizontalnim kriterijima ne inzistira za docente i izvanredne profesore, ali da za ona najviša radna mjesta, redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom izboru. Ivana Knežić sa zadarskog sveučilišta u savjetovanju upozorava da se ‘svakom izmjenom kriteriji za napredovanje pooštravaju’ te da je ovaj prijedlog dodatno zakompliciran u odnosu na trenutačno važeće kriterije. Nije joj jasna svrha novih horizontalnih kriterija.

– Osobe na znanstveno-nastavnim ‘radnim mjestima’ moraju zadovoljiti dvostruke kriterije za izbor na ‘radno mjesto više razine’ te je stoga nepravedno dodatno uvjetovati napredovanja na znanstveno-nastavnim ‘radnim mjestima’ članstvom odnosno vođenjem znanstvenih projekata. Taj kriterij trebao bi ostati, kao i do sada, jedan od kriterija znanstveno-stručnoga doprinosa koji je moguće, ali ne i nužno ispuniti za izbor u više zvanje. Ili, ukoliko se inzistira na tzv. horizontalnim kriterijima, on bi trebao biti zamjenjiv jednim, a ne trima kriterijima koji su navedeni u skupini kriterija znanstveno-stručnog i institucijskog doprinosa. Razlog više za to je i to što postoji velika opasnost od odobravanja, ili neodobravanja, projekata po ideološkom ključu, posebice kad je riječ o humanističkim znanostima, napisala je Knežić.

‘Izostavljanje ovih radnih mjesta otvara prostor za diskriminaciju djelatnika stručnih studija’

Goran Petrović sa splitskog sveučilišta istaknuo je da su kriteriji za reizbor u odnosu na kriterije za izbor drastično različiti po znanstvenim područjima. Naveo je i da se u nekim područjima gotovo u potpunosti ignorira zakonska odredba da se nastavnik reizabire na postojeće radno mjesto ako je od posljednjeg izbora ispunio polovinu kriterija za izbor na više radno mjesto. Kristian Turkalj izdvojio je da se od zaposlenih na sveučilištu očekuje da ostvare 100 posto uvjeta kao i zaposleni na institutima koji se znanošću bave u punom radnom vremenu. Konkretno, da se zanemaruje nastavna komponenta znanstveno nastavnih radnih mjesta koja čini 50 posto radnog vremena. Misli da bi sveučilišta primarno trebala postojati radi studenata i njihovog obrazovanja pa takve odredbe smatra neustavnim u kontekstu onoga da građani pod jednakim uvjetima imaju pravo sudjelovati o obavljanju javnih poslova. Neki su upozorili da su s popisa nastavnih radnih mjesta izostavljeni profesori stručnog studija i profesori stručnog studija u trajnom izboru, iako su to radna mjesta definirana zakonom.

– Izostavljanje ovih radnih mjesta rezultira pravnom i institucionalnom nekonzistentnošću te otvara prostor za diskriminaciju djelatnika stručnih studija, čije radno-pravno mjesto nije prepoznato u novom prijedlogu, unatoč njegovu formalnom utemeljenju u važećem zakonodavnom okviru. Takav propust ne samo da potkopava položaj stručnih studija unutar sustava visokog obrazovanja, već direktno narušava načelo zakonitosti i jednakosti, napisao je Marko Miletić.

Komentirali se kriteriji broja citata, mentorstvo doktorskih studenata…

Renato Tomaš sa splitskog sveučilišta napisao je kako misli da bi znanstveno-nastavna radna mjesta redoviti profesor u trajnom izboru i znanstveni savjetnik u trajnom izboru trebalo ukinuti jer bi se po njegovom mišljenju svi u sustavu trebali reizabirati do odlaska u mirovinu. Lada Duraković s Muzičke akademije u Puli smatra da je kriterij za izbor u radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru koji predviđa uvjet mentorstva ili komentorstva barem jednog obranjenog doktorskog rada – nepravedan. I to, kako objašnjava, prema pristupnicima koji zbog objektivnih okolnosti nemaju mogućnosti mentorirati doktorande. Izdvaja primjer znanosti o umjetnosti za koju, tvrdi, u Hrvatskoj ne postoje doktorski studiji ili su oni vrlo ograničeno dostupni. Dodaje i da je taj kriterij teško ispuniti u vremenskom okviru koji je predviđen za prilagodbu.

Ante Džolan s Građevinskog u Rijeci pojasnio je da broj citata može, ali ne mora biti dokaz znanstvene izvrsnosti. Ističe da isti znanstvenik može napisati izvrstan i manje izvrstan rad, pri čemu će onaj izvrsni biti objavljen u non-open access časopisu, a onaj lošiji u open access časopisu. Džolan smatra da će u tom slučaju lošiji članak vjerojatno biti citiraniji zbog svoje dostupnosti, ali da će bolji članak vjerojatno proći recenziju u bolje rangiranom časopisu. Zato smatra da je važnija kvartila časopisa nego citiranost.

Sve dosadašnje komentare iz javnog savjetovanja možete vidjeti u dokumentu ispod. Javnom savjetovanju do 13. lipnja možete se priključiti ovdje. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.