Razmišljaš o studiju van Hrvatske? Evo što su nam naši studenti u inozemstvu rekli iz prve ruke

Studij van države mnogima zvuči primamljivo, no je li trava stvarno zelenija kod susjeda i, ako i jest, kako se pripremiti za izazove života vani? Studentice prve godine Lucija, Marta i Mia otkrile su nam svoje dojmove studiranja u Sloveniji, Nizozemskoj i Italiji. Poručuju budućim studentima da si ne postave previsoka očekivanja, ali da se svakako usude isprobati život u inozemstvu. Zanimljivo, sve tri rekle su da ostavljaju otvorene mogućnosti za budućnost – pa tako i povratak u Hrvatsku.

Sve je popularnije otići na studij van države, bilo to na Erasmus studentsku razmjenu ili upis cijelog prijediplomskog i diplomskog studija. Pristupačnije je nego ikad prije, ali učenici i studenti se još uvijek dvoume, pogotovo jer to znači odlazak od svoje obitelji i prijatelja. Tri studentice, Lucija, Marta i Mia, odvažile su se na taj korak te danas studiraju u Ljubljani, Milanu i Rotterdamu. Još ne znaju hoće li nastaviti živjeti vani ili će se vratiti u Hrvatsku, ali poručuju drugim studentima da se usude probati i istražiti svoje mogućnosti.

Studij na stranom jeziku – je li izvedivo?

Postoje prijediplomski i diplomski studiji u stranim državama koje nastavu provode na engleskom, svjetskom, jeziku, no većina njih provodi nastavu na jeziku matične države. Lucija je tako otišla studirati prijediplomski studij arhitekture na ljubljanskom fakultetu ‘Fakulteta za arhitekturo’ na slovenskom jeziku. Prethodno nije učila slovenski jezik, ali se dosta brzo priviknula. Rekla nam je da stariji profesori razumiju hrvatski i da je na usmenim ispitivanjima, dok nije znala slovenski, mogla pričati na hrvatskom. S vremenom je sve više usvajala jezik jer se nalazio svuda oko nje, a s obzirom na to da joj je literatura za učenje na slovenskom, termine iz arhitekture sada bolje zna na slovenskom nego na hrvatskom. Također, Lucija nije jedini internacionalni student, već taj studij ima puno internacionalnih studenata, a ona se sprijateljila s grupom studenata iz Hrvatske.

Mia je odabrala prijediplomski studij biomedicinskog inženjerstva na fakultetu ‘Politecnico di Milano’ na talijanskom jeziku. S obzirom na to da se radi o studiju na talijanskom, nema puno internacionalnih studenata. Rekla nam je da taj smjer upisuje 300 ljudi, ali da je upoznala samo jednog internacionalnog studenta koji je iz Turske. Talijanski uči već godinama, i mada je veliki skok, osjećala je potrebu izaći iz ‘comfort zone’.

Marta pak studira psihologiju na engleskom jeziku na ‘Erasmus University Rotterdam’ pa nema toliko jezičnih problema. Kad je došla nije poznavala nikoga na tom fakultetu, ali se s vremenom sprijateljila s puno internacionalnih studenata. Otišla je van jer je oduvijek htjela imati to životno iskustvo. Nizozemsku je odabrala zbog dobrog životnog standarda, engleskog jezika i relativno jeftinog studiranja u odnosu na neke druge zemlje.

‘Kad sam došla u Ljubljanu, plakala sam mjesec dana’

Lucija je kao najveći izazov selidbe u Ljubljanu izdvojila tamošnju klimu i kišno vrijeme. Kaže da joj je tamo bilo znatno hladnije, a više voli toplije temperature. U Ljubljanu se doselila u rujnu kad je stalno padala kiša i to tmurno vrijeme joj je dodatno otežalo selidbu i prilagodbu. Danas je već naučena i počinje uživati u gradu Ljubljane.

– Kad sam došla u Ljubljanu, mjesec dana sam plakala u krevetu. Cimerica me došla pitati što mi je, a ja sam ridala jer mi je bilo hladno. Trebalo mi je dosta dugo da se priviknem, objasnila je Lucija.

Djevojke su se složile da im je najgore bilo otići od obitelji, prijatelja, a Marta je također navela da joj je izazov predstavljalo prijeći u long distance vezu s dečkom. No, smatraju da to nije dovoljno dobar razlog za ostati jer će ti ljudi biti tu uz vas i kad odete studirati vani ako to želite. Treba se samo graditi i ulagati u odnose, a one se povremeno i vraćaju u Hrvatsku u posjet.

Kulturološki šok – nema sjedenja na kavi

Dok je Jug poznat po ležernijem pristupu života i dugom sjedenju na kavi, to često nije slučaj za sjevernije zemlje. Marti je to predstavilo veliku promjenu i kulturološki šok prilikom preseljenja u Nizozemsku. Također je potvrdila da tamo nije uobičajeno počastiti nekoga pićem kako mi to ponekad radimo po principu ‘jednom platim ja, jednom ti’.

– Osjećala sam veliki kulturološki šok što se tiče primjerenih stvari za reći u društvu i ponašanja u društvu. Nizozemci mi se čine dosta arogantni, ali to je možda samo moj dojam. Fali mi što si kod nas, u Hrvatskoj, nekako slobodniji u govoru. Možda je to i do naših balkanskih šala, ali rekla bih da ovdje moraš biti malo više cenzuriran, rekla nam je Marta.

Ipak, najviše joj se sviđa upoznavanje ljudi iz cijelog svijeta i upoznavanje njihovih kultura. Rekla je da se puno više druži s drugim internacionalnim studentima, a manje sa studentima iz Nizozemske. U svakom slučaju navodi da se isplatilo otići i upoznati druge načine života.

Mia se u Italiji pak susrela s lošim poznavanjem engleskog jezika u mladih što ju je iznenadilo. Očekivala je da će njezina generacija bolje znati engleski, ali budući da to nije slučaj, njezino poznavanje jezika ju sad dodatno ističe u društvu.

– Rekla bih da su u današnje vrijeme razlike među mladima značajno manje nego što su bile prije, ali ih još uvijek ima. Kad sam se doselila u Italiju, najviše me iznenadilo koliko mladi tamo lošije pričaju engleski u odnosu na naše mlade. Ako dobro znaš pričati engleski, oni ti se dive u Italiji, dok se u Hrvatskoj to gotovo pa podrazumijeva, kazala je Mia.

‘Ako možete, posjetite fakultet prije upisa’

Djevojke su imale nekoliko preporuka za buduće ili trenutne studente koji razmišljaju o studiranju vani.

– Ako možete, posjetite fakultet prije upisa i razmislite možete li uopće zamisliti svoj život idućih par godina u tom okruženju. Ako je odgovor ‘da’, nema vas čega biti strah, a ako je odgovor ‘ne, to je isto skroz u redu i čak ako probate i zaključite da to ipak nije za vas, možete promijeniti studij ili se vratiti, poručila je Mia.

Lucija se odlučila za studij u inozemstvu makar je razmatrala više opcija studiranja, uključujući i studij u Zagrebu. Ipak, vukla ju je želja da proba studirati i živjeti vani. Da njezina želja nije bila toliko intenzivna. kaže, sumnja da bi izdržala studij van Hrvatske daleko od prijatelja.

– Želja mora biti jako velika da bi to uspjelo. Ako su napola sigurni, bolje je da se ne upuštaju u studij van države jer će u trenucima biti jako izazovno. I bolje je da si ne stave previsoka očekivanja pogotovo od aspekta življenja u inozemstvu. Nemojte misliti da vani cvjetaju ruže. To je krivi razlog da se ode, mislim da je validan razlog želja za novim iskustvom, da bolje naučiš strani jezik, upoznaš kulturu. Naglasak bi trebao biti na životnom iskustvu, rekla je Lucija.

Jednosmjerna ili povratna karta?

Sve tri djevojke rekle su nam da ne isključuju opciju vraćanja u Hrvatsku i nastavak karijere u Hrvatskoj, ali još nisu sigurne hoće li se vratiti. Trenutno svoje opcije drže otvorenima, a Lucija bi voljela isprobati život i rad u još nekoliko država prije nego što odluči.

– Ne znam gdje će me život odnijeti, to ovisi o milijun faktora. No, jedno je sigurno, vraćat ću se barem u posjetu jer – doma je najljepše, zaključila je Lucija.