Rektori imaju veću plaću od ministra Fuchsa: Pogledajte i koliko zarađuju prorektori

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih ima neto plaću 4.573 eura. Ipak, to nije najveća plaća u obrazovnom sustavu. Rektori sveučilišta imaju veće plaće. Najmanja plaća rektora iznosi 4.748 eura neto, što je za 175 eura više od plaće ministra Fuchsa. Najveća rektorska plaća ide do 5.183 eura neto, 610 eura više od ministra obrazovanja. Čak i neki prorektori imaju veće plaće od ministra. Najveća prorektorska plaća iznosila je 5.094 eura.

Prema podacima iz Centralnog sustava plaća državnih i javnih službi (COP), rektori i pojedini prorektori na hrvatskim sveučilištima imaju veće plaće od ministra znanosti, obrazovanja i mladih. Radi se o neto iznosima koji čak prelaze i 5.000 eura, dok plaća ministra Radovana Fuchsa iznosi 4.573 eura neto. Podsjetimo, povećanje plaće ministrima došlo je početkom ove godine, a prijašnjih je godina ministar Fuchs imao neto plaću od 2.421,66 eura.

Rektori imaju veće plaće od ministra Fuchsa

Na javnim visokim učilištima, na teret proračunskih sredstava, zaposleno je ukupno devet rektora, 41 prorektor i 98 dekana. Najmanja plaća rektora iznosi 4.748 eura neto, a najveća 5.183 eura neto što je za oko 600 eura više od plaće ministra Fuchsa. Valja istaknuti kako rektor koji ima najmanju plaću radi na integriranom sveučilištu te ima najmanje godina radnog staža, a rektor koji ima najveću plaću ima najviše godina radnog staža.

Čak i neki prorektori imaju veće plaće od ministra. Najveća prorektorska plaća iznosila je 5.094 eura neto, a najmanja 906 eura neto, s time da prorektor koji ima najveću plaću ima najviše godina staža, a prorektor s najmanjom plaćom radi samo na 20 posto radnog vremena kao prorektor.

Plaće dekana nešto su manje u odnosu na rektore i neke prorektore, ali i manje su od plaće ministra Fuchsa. Tako je najmanja plaća dekana iznosila 1.683 eura neto i taj dekan ima manji postotak radnog vremena na tom radnom mjestu. Najveća plaća dekana, koji ujedno ima i najviše godina staža, iznosi 4.083 eura neto. Više detalja oko plaća rektora, prorektora i dekana možete pogledati u tablici niže.

U visokom obrazovanju najmanje plaće imaju asistenti

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je i najnovije podatke o zaposlenicima u visokom obrazovanju, odnosno o asistentima, docentima i profesorima na fakultetima. Najveću plaću imaju redoviti profesori u trajnom izboru čija je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 3.271 euro. Najmanje plaće imaju asistenti s prosječnom plaćom od 1.417 eura neto u ožujku. Više informacija o plaćama u visokom obrazovanju za ožujak možete pogledati u tablici ispod.

Objavljeni su i podaci o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika u osnovnim i srednjim školama, a naš portal je saznao i kolike su plaće ravnatelja te onih u eksperimentalnoj cjelodnevnoj školi. Podsjetimo, plaće u osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokom obrazovanju umanjene su onima koji su štrajkali 19. ožujka, a iz MZOM-a su pozvali djelatnike da se za nadoknadu tog dana obrate sindikatima koji su taj štrajk i organizirali.

Također, nastavnički sindikati su nakon prosvjeda u Zagrebu najavili i novi štrajk i to u lipnju, u vrijeme državne mature i zaključivanja ocjena. Tijekom argumentiranja svojih razloga za akcije često su isticali kako je plaća ministra obrazovanja narasla jako puno u jako kratko vrijeme. Baš zbog toga zahtijevaju jednako brz i poveći rast plaća nastavnika i ostalih u obrazovanju, što uključuje i plaće rektora, prorektora i dekana, a iz ovih podataka je vidljivo kako neki od njih već sada imaju veće plaće od ministra Fuchsa.

Zahtjevi nastavničkih sindikata su isti kao i tijekom štrajka u ožujku: povećanje osnovice plaće od 947,18 eura za 10 posto (umjesto tri plus tri posto), povećanje koeficijenata za obračun plaće, ali nisu komunicirali koje koeficijente traže, i, dok se sustav koeficijenata ne uredi, povratak prosvjetnog dodatka. Četvrti zahtjev je izuzeće zaposlenika sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada, a sindikati traže i odgodu reforme strukovnih škola, modularne nastave te sistematizaciju radnih mjesta u znanosti.