Imamo popis: Ovo su profesori koji tuže naša sveučilišta

Koga sve tuže i tko sve tuži naša najveća sveučilišta u Hrvatskoj? Pa, popis baš i nije kratak. U Zagrebu je 15 sporova, među kojima je tužba Sveučilišta bivšoj ministrici Blaženki Divjak zbog povrede časti i ugleda. S druge strane bivši ministar Pavo Barišić tuži Sveučilište još od 2021. jer smatra da je odluka kojom ga je Senat razriješio s položaja dekana Hrvatskih studija pravno nevaljana. Splitsko sveučilište posljednjeg dana prošle godine imalo je 12 sporova, dok osječko i riječko sveučilište imaju svaki po dva spora.

U financijskim izvještajima koja su svake godine i naša sveučilišta dužna objavljivati, kriju se i podaci o njihovim sudskim sporovima. Koga sve tuže, tko njih tuži, neki su od podataka koji se mogu iščitati, kao i kada bi sporovi trebali završiti i koliko je potencijalna šteta ili dobit u sudskom sporu. Neka sveučilišta kriju imena osoba s kojima su u sporu, dok su druga u tom segmentu podosta transparentna. Izdvojili smo podatke za četiri najveća javna sveučilišta u Hrvatskoj.

Sveučilište u Zagrebu tužila dva profesora s Hrvatskih studija

Sveučilište u Zagrebu na dan 31.12.2024.  ima obvezu po sudskim presudama isplatiti razliku plaća za razdoblje prosinac 2015. – siječanj 2017. za dva zaposlenika u ukupnom iznosu od 1.277 eura. Pišu i da rješenjem Trgovačkog suda potražuju od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih sredstva za isplaćene plaće bivšem prorektoru od 127.677 eura. Radi se o bivšem prorektoru Anti Čoviću i nedavno je u tom slučaju stigla pravomoćna presuda.

Trenutačno zagrebačko sveučilište ima 15 sporova. Od toga oni su pokrenuli njih četiri. U ostalih 11 sporova njih netko tuži. U izvještaju stoji da je Marjan Ninčević tužio Sveučilište još u 2018. godini, a procijenjeno vrijeme okončanja spora trebalo bi biti za godinu dana do dvije jer je postupak sada pred sudom drugog stupnja. Opis spora je poništenje odluke o razrješenju s položaja privremenog predstojnika odsjeka i poništenje rješenja o plaći. Naime, u 2017. godini Senat je na prijedlog tadašnjeg rektora Damira Borasa smijenio Ninčevića, tadašnjeg povjerenika Hrvatskih studija za nastavu i studente. Ninčević nam je tada rekao da je za smjenu saznao s web stranica Hrvatskih studija, a kao razlog smjene kazao je da je to vjerojatno neslaganje s tadašnjim pročelnikom Marijem Grčevićem oko odnosa sa studentima. Ninčević je u još jednom sporu sa Sveučilištem zbog poništenja odluke o razrješenju s položaja privremenog povjerenika i poništenja rješenja o plaći. Spor je krenuo krajem 2017. godine, a trebao bi završiti za dvije do tri godine jer je postupak pred sudom prvog i drugog stupnja.

Sveučilište tuži i Marinko Šišak koji je smijenjen s mjesta zamjenika pročelnika i povjerenika za osiguravanje kvalitete, studijske programe i cjeloživotnu naobrazbu Hrvatskih studija isti dan kao i Ninčević. Razloge za smjenu Šišak je tada vidio iste kao i kod Ninčevića. Šišak je isto u dva spora. Prvi se tiče poništenja odluke o razrješenju s položaja privremenog zamjenika pročelnika i privremenog povjerenika i poništenja rješenja o plaći, a postupak je pred sudom prvog i drugog stupnja. Drugi spor oko poništenja odluke o razrješenju s položaja privremenog predstojnika odsjeka i poništenja rješenja o plaći je na odlučivanju o prijedlogu za reviziju, proizlazi iz ovog dokumenta.

Bivši rektor Boras pokrenuo dva spora protiv bivše ministrice, Sveučilište tužilo sindikat zbog nezakonitog štrajka

Dalje, Predrag Marković tužio je u 2021. Sveučilište zbog zaštite od diskriminacije po osnovi članstva u sindikatu. Spor bi trebao biti gotov u godinu dana jer je postupak pred sudom drugog stupnja. Marković je inače profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 2022. je predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Vesna Vlahović Štetić Sveučilište u Zagrebu tuži zbog odluke o razrješenju s dužnosti dekanice, a spor koji traje od 2020. je u postupku pred sudom prvog i drugog stupnja. Vlahović Štetić, podsjetimo, s mjesta dekanice suspendirao je u 2020. Senat na prijedlog bivšeg rektora Damira Borasa, a za obnašatelja dužnosti dekana postavili su prorektora Miljenka Šimpragu, nekadašnjeg profesora na Veterinarskom fakultetu. Pavo Barišić sa Sveučilištem je u sporu od 2021. godine, a postupak je pred sudom drugog stupnja. Želi osporiti odluku o razrješenju s položaja dekana. Naime, Barišić je s mjesta dekana Hrvatskih studija odlukom Senata smijenjen 2021. godine. Barišić je, inače, bio i ministar obrazovanja od listopada 2016. godine do lipnja 2017. godine.

Damir Boras i Sveučilište u Zagrebu podigli su u 2020. spor protiv bivše ministrice obrazovanja Blaženke Divjak. Razlog je naknada štete zbog povreda prava osobnosti iznošenjem neistinitih navoda, a od nje traže 2.654 eura. U drugom sporu isto Boras i Sveučilište tuže Divjak za kazneno djelo protiv časti i ugleda. Sveučilište u Zagrebu pak tuži Dragicu Hanžek za predaju u posjed nekretnine i isplate naknade po osnovi korištenja nekretnine bez valjane osnove. Glavnica u sporu je 7.963 eura. Sveučilište u Zagrebu tuži i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja radi naknade štete zbog nezakonitog štrajka. Taj spor pokrenut je u 2017., a traži se 1.990 eura. Postupak je pred sudom drugog stupnja. Riječ je o štrajku dijela zaposlenika Hrvatskih studija u 2017. godini, a Sveučilište u Zagrebu podnijelo je tužbu Županijskom sudu tvrdeći da je štrajk neosnovan i time nezakonit. Sud je ustanovio kako se radi o nezakonitom pothvatu, a Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio je odluku Županijskog suda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima.

Daniela Vujica tuži Sveučilište u Zagrebu radi utvrđenja sklopljenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme i traži vraćanje na rad. Spor traje od ožujka 2023. godine, a postupak je pred sudom prvog i drugog stupnja pa je procjena da će završiti za tri godine. Za isti razlog Damir Humski tuži Sveučilište od veljače 2024., kao i Jelena Ivančić od listopada 2024. Sandra Ravlić traži isplatu razlike plaće po osnovi dodatka za posebne uvjete rada od 4.685 eura. Inače, zagrebačko sveučilište lani je na odvjetnike potrošilo gotovo stotinu tisuća eura.

Sveučilište u Splitu ima 12 sporova

Potencijalne obveze i potraživanja po osnovi sudskih sporova u tijeku na dan 31.12.2024. objavilo je u izvještaju i Sveučilište u Splitu. U sporovima su uglavnom na Općinskom sudu u Splitu. Ukupni broj sudskih sporova je 12. S tvrtkom Precizna mehanika spore se oko glavnice od 120.764 eura, s tvrtkom Tež trgovina imaju dva spora, u jednom je glavnica 141.259 eura, u drugom 117.959 eura. Na sudu su i s Gradom Splitom. U tom sporu nema glavnice ni kamata, ali sudski trošak iznosi sada 1.500 eura. Na popisu su i Igor Odrljin i drugi, Igor Nazor, Mia Vatavuk. Za razliku plaće spore se Alen Soldo i Milan Fabjanko. Splitsko Sveučilište pak je pokrenulo dva spora, jedan protiv Ivice Ružića, a drugi protiv Tež trgovine.

Osječko sveučilište ima dva spora

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, sudeći po financijskom izvještaju, u dva je sudska spora. Oba su protiv njih pokrenule fizičke osobe, ali njihov identitet nisu objavili. Isto tako oba spora tiču se radnog prava i isplate po kolektivnom ugovoru. Sporovi traju od 2019., odnosno 2021. godine.

Sveučilište u Rijeci u sporu zbog projekta izgradnje studentskih paviljona

Riječko sveučilište na dan 31.12.2024. imalo je dva sudska spora. U prvom oni tuže tvrtku Konstruktor Inženjering u stečaju i traže više od 3 milijuna eura utvrđenja tražbine. Trenutačno se čeka odluka drugostupanjskog suda. Drugi spor je onaj o projektu Tris, odnosno gradnji triju paviljona za smještaj studenata na kampusu, gdje ukupno postoje 24 spora.

– Financijski rashodi  iznose 181.425,98 eura i u odnosu na 2023. godinu značajno su smanjeni iz razloga što je Sveučilište u 2023. godini platilo zatezne kamate nakon okončanja sudskog spora sa Radnik d.d., Križevci. U 2024. godini Sveučilište je platilo značajan iznos zateznih kamate zbog kašnjenja u povratu sredstava u Državni proračun temeljem Odluka MRRFEU, a vezano na projekt izgradnje studentskih paviljona na Kampusu financiran dominantno iz EU izvora.