Velika anketa pokazala: Ove zagrebačke menze studenti najviše vole, ali imaju niz prigovora

Više od pet tisuća zagrebačkih studenata odabralo je da su najbolje menze, redom, ona u studentskom domu Cvjetno naselje, pa Savska i Odeon. Rezultati su to ankete koju je proveo Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u travnju prošle godine, dakle prije slučaja navodnog trovanja u Odeonu. U anketi studenti su zavapili za više vegetarijanskih jela, voća i povrća, salata i ribe te da postoji problem s prekomjernim korištenjem ulja, prepečenim mesom, prekuhanom ili nedovoljno skuhanom rižom.

Podosta detaljnu anketu o menzama lansirali su prije točno godinu dana iz Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je bio, tvrdili su, popravljanje problema u zagrebačkim menzama i prikupljanje odgovora za jedan istraživački rad. Pitanja su bila šarolika, od onih jedu li studenti redoviti doručak, ručak, večeru, koliko često jedu povrće, pa su trebali između šest epruveta s različitim bojama urina odabrati boju koja je najsličnija boji njihovog urina, sve do pitanja o najdražoj menzi u Zagrebu. Takve ankete primjerice provodi i Studentski zbor u Splitu, no oni rezultate i predstave javno na društvenim mrežama. Ovo je kod studenata u Zagrebu izostalo.

Studenti najviše vole menzu na Cvjetnom, ali žale se na jednoličnu ponudu hrane

Što se krije među odgovorima, je li se možda netko u njima požalio na privatnu menzu Odeon nakon čijeg su obroka nedavno studenti završili u bolnici, ostala je nepoznanica. Obratili smo se Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu i pitali ih zašto nikada nisu objavili rezultate ankete, mogu li nam dostaviti što su studenti rekli o menzama i je li se u odgovorima spominjala menza Odeon.

Otkrivaju, u odgovorima su uočili probleme poput neujednačene kvalitete izvedbe obroka, neredovite kontrole namirnica i pripreme jela, jednolične ponude hrane, nedostatne kvalitete pripreme hrane i razine subvencije. Konkretno, objašnjavaju da postoji potreba za većim izborom vegetarijanskih jela, voća i povrća, salata i ribe, da postoji problem s prekomjernim korištenjem ulja, prepečenog mesa, prekuhane ili nedovoljno skuhane riže. Oko subvencija problemi su preraspodjela sredstava i uvođenje subvencionirane prehrane za studente poslijediplomskih studija. Kako doznajemo, anketu je ispunilo 5.539 ispitanika. S obzirom na to da Sveučilište u Zagrebu ima oko 63.000 studenata, to bi bilo oko osam posto studenata. No, treba uzeti u obzir da je anketa napravljena u Google Forms i bilo tko ju je mogao ispuniti. Najviše studenata bilo je s FER-a i Filozofskog, a s Metalurškog fakulteta i Poslovnog veleučilišta nitko nije odgovorio.

– Anketa se nije odnosila samo na menze u nadležnosti Studentskih centara već i one privatne kao što je Odeon. Odeon je prema rezultatima ankete 608 ispitanika najdraža privatna menza čime je nakon Studentski dom ‘Cvjetno naselje’ i Savska zaslužila treće mjesto. Na pitanje ‘Zašto vam je ta menza najdraža?’ studenti su kao razlog najčešće birali blizinu visokog učilišta/mjesta stanovanja, a tek onda najbolju ponudu. Anketa se bavila ukupnim zadovoljstvom studenata prehranom u studentskim restoranima, ali daljnjim uvidom u rezultate vidljivo je da studenti Odeona tada nisu imali zamjerke koje bi se istaknule nad ostalim studentskim restoranima, pojašnjava Amalija Danjek iz Studentskog zbora, koordinatorica za studentski standard.

Vrijeme čekanja u redu ljuti studente, a zadovoljni su ljubaznošću osoblja

Rezultati ankete, potvrđuju nam izvori, predstavljeni su i Upravnom vijeću SC-a u Zagrebu. U posjedu smo cijelog dokumenta koji govori da 7,8 posto ispitanika gotovo nikad ne konzumira hranu u studentskim restoranima, njih 28,7 posto konzumira jedan obrok dnevno, a 23,2 posto studenata dva do tri obroka dnevno. Oni koji ne konzumiraju hranu u menzi, kao razloge najčešće navode da im se više sviđa hrana koju jedu kod kuće, da im se ne sviđa ponuda u menzi ili da im ona ne odgovara prehrambenim navikama.

– Okus je najvažnije kod 2.143 ispitanika, nutritivna vrijednost kod 1.226, cijena kod 825, dostupnost kod 1.274, kontrola tjelesne mase kod 884, a okruženje kod 686 ispitanika. Ocjenama od jedan do pet ispitanici su trebali ocijeniti obilježja kvalitete hrane u studentskim menzama: cijenu, okus, svježinu, higijenu i veličinu obroka. Cijena obroka zaslužila je najveću ocjenu 4,3, a odmah nakon nje je veličina obroka – ocjena 3,8. S ocjenom 2,9 svježina obroka je najlošije ocijenjena, stoji u izvještaju.

Nadalje, najbolju ocjenu za kvalitetu usluge u menzama dobila je ljubaznost osoblja (4,0), a najlošije su ocijenjene izbor ponuđenih
obroka (2,6) i vrijeme čekanja u redu (2,8). Radno vrijeme studentskih restorana i ukupno zadovoljstvo studentskim restoranima ocijenjeni su s 3,2. Studenti su u anketi pisali i da im nije jasan nedostatak ponude dva sata prije zatvaranja, kako treba zamijeniti pribore za jelo koji više nisu primjereni za uporabu jer su tupi ili iskrivljeni.

– Prilikom odlaska u studentsku menzu 38,2 posto studenata najčešće bira pojedinačna jela. Mesni meni je odabir 33,8 posto, a vegetarijanski 6,7 posto studenata. Ostatak, 22,4 posto njih podjednako bira mogućnosti u studentskoj menzi  Kako bi u studentskoj menzi, uz obrok ublažili žeđ 53,1 posto studenata kupuje bocu vode, 47 posto kupuje sok, a 37 posto onih koji imaju dostupnu slavinu odlaze napuniti vlastitu bocu.  Većina studenata (83,8 posto) želi dostupnu slavinu pitke vode u menzi blizu linije za posluživanje hrane, raspisano je u rezultatima ankete.

U Studentskom zboru planiraju uputiti još jedan dopis Ministarstvu obrazovanja

Rezultati ankete, nastavljaju iz Studentskog zbora, ukazali su na odmak sadašnjih potreba studenata od onih propisanih aktualnim Pravilnikom o prehrani. Podsjetimo, taj pravilnik nije mijenjan više od desetljeća. Izvještaj su uputili, tvrdi Danjek, resornom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih sa zahtjevom da ih se uključi u predloženu prilagodbu pravilnika. Smatra neophodnim uključivanje studenata u izradu novog Pravilnika.

– Podatci dobiveni anketom su analizirani i obuhvaćeni izvještajem. Izvještaj nije bio javno objavljen, ali spremni smo ga objaviti na službenoj stranici Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Potencijalno korištenje rezultata za istraživački rad navedeno je u uvodu ankete kako bi se u budućnosti podatci mogli koristiti za istraživanja na temu Studentske prehrane. Do sad, rezultati ankete su isključivo korišteni za potrebe izrade izvještaja i definiranje daljnjih koraka djelovanja Studentskog zbora, opisuje Danjek.

Kaže i da su u Studentskom zboru definirali Radnu skupinu za Pravilnik o prehrani unutar resora za studentski standard.

– Djelokrug radne skupine je pokretanje inicijative na reviziju Pravilnika o uvjetima i ostvarivanju prava na pokriće troškova prehrane studenata. Inicijativa podrazumijeva kampanju na društvenim mrežama usmjerenu prema ranije navedenom cilju, stavljanje navedenog pravilnika na javno savjetovanje te upućivanje dopisa nadležnom ministarstvu po ovom pitanju. Studentska prehrana je jedna od glavnih tema trenutačnog saziva Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, zaključuje Danjek.