Kandidati za nove studentske predstavnike u Zagrebu progovaraju za srednja.hr: Ovo su im obećanja

Studenti Sveučilišta u Zagrebu ove srijede i četvrtka izlaze na studentske izbore. Osim što biraju svoje predstavnike na fakultetu, biraju i članove za sveučilišni studentski zbor. Na tim je izborima ukupno 30 kandidata, a 26 njih čini takozvanu listu Studenti za sve. Javili smo im se s pitanjima kako bi se predstavili studentima glasačima.

I dok su na studentskim izborima prije dvije godine studenti Sveučilišta u Zagrebu mogli birati između dvije liste za sveučilišni Studentski zbor, ove godine situacija je drukčija. Osim što je ukupno manje kandidata, njih 30, postoji samo jedna lista – Studenti za sve. Na njoj je 26 imena, a zadnjih dana na Instagram profilu objavljuju kratke videozapise. Javili smo im se kako bismo svim studentima glasačima predstavili potencijalne studentske predstavnike. Studenti biraju 21 člana na izborima, od čega četiri moraju biti studenti poslijediplomske razine, što zapravo znači da će ‘samo’ devet kandidata ostati bez mjesta u studentskom zboru.

Napomenimo kako smo tijekom pisanja ovog članka dobili informacije da je lista ‘Studenti za sve’, ironično, zapravo razjedinjena na dvije ‘podliste’. Stoga u nastavku prvo možete pročitati odgovore na pitanja u ime cijele liste koje nam je dostavila studentica Lana Šteko, a nakon toga možete pročitati odgovore koje nam je u ime dijela kandidata (njih 20 od ukupno 26 kandidata s liste) dostavio Gordan Kragić, inače aktualni zamjenik predsjednice sveučilišnog studentskog zbora. Oboma je postavljen isti set pitanja.

Odgovori Lane Šteko u ime liste Studenti za sve:

1. Kratko predstavite svoju listu i glavne promjene koje želite napraviti.

Naša lista, ‘Studenti za sve’, temelji se na ideji da želimo biti glas svih studenata, neovisno o njihovoj akademskoj, društvenoj ili političkoj pripadnosti. Naš cilj je osigurati jednak pristup svim studentima i boriti se za poboljšanje studentskih prava, standarda i uvjeta studiranja. Kroz suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, kao i drugim relevantnim institucijama, želimo utjecati na pravilnike i zakone koji se tiču studentskog standarda. Smatramo kako samo zajedničkim radom možemo postići pravu promjenu. Borit ćemo se za veću transparentnost u radu studentskih tijela i za veće uključivanje studenata u društvene aktivnosti. Posvećeni smo izgradnji zajednice koja neće biti isključiva, već će pružiti priliku svakome da se osjeća poput dijela zajedničkog cilja.

2. Izlaznost na studentskim izborima uglavnom je vrlo niska. Kako biste potaknuli studente da izađu na birališta?

Kako bismo potaknuli studente da izađu na birališta, ključno je aktivno informirati i educirati ih o važnosti njihovog glasovanja. Organizirali bismo okrugle stolove i online edukacije na kojima bi studenti mogli iz prve ruke saznati kako njihov glas može utjecati na njihov svakodnevni život na fakultetu, od studentskih prava do poboljšanja uvjeta studiranja. Osim toga, bitno je koristiti društvene mreže za širenje informacija o izborima, kandidatima i planiranim promjenama. Redovite objave, video sadržaji, infografike i anketna pitanja omogućili bi studentima da se lakše informiraju i razumiju što je na stolu.

3. U zagrebačkim studentskim domovima nema dovoljno mjesta za sve studente. Biste li apelirali za gradnjom novih domova?

Svjesna sam nedostatka smještaja u studentskim domovima jer sam i sama imala priliku živjeti u domu. Prema podacima, nedostaje između 2.500 i 3.000 kreveta, što je stvarno veliki izazov za studente koji dolaze u Zagreb. Na Vašem portalu pročitala sam kako će uskoro početi obnova 5. i 6. paviljona na Savi, što je odlično (u tijeku je natječaj Ministarstva koje će odlučivati o tome, op.a.). Također, planira se i izgradnja doma na Kampusu Borongaj s 1.350 kreveta o čemu se također često govori, a SZZG potpuno podržava ovu inicijativu, kao što je podržala i Vlada RH na predstavljanju projekta, ostaje pitanje financiranja s kojim SZZG nema veze. Važno je raditi na rješenjima koja su realna i održiva, no sigurno ću se zalagati za svaki korak koji bi omogućio većem broju studenata da imaju pristup smještaju po povoljnim cijenama.

4. Studenti u Zagrebu često se žale na duge redove u menzi i kvalitetu hrane. Treba li nešto mijenjati u sustavu studentske prehrane? Treba li poskupiti menzu?

Odnos cijene i kvalitete studentske prehrane u Zagrebu je zadovoljavajući. Kao studentica, osobno smatram da su cijene u menzama uredu, a kvaliteta hrane je također na pristojnoj razini. Često čujem od stranih studenata na svom fakultetu kako su iznenađeni povoljnim cijenama i raznovrsnim jelima koja se nude. Međutim, jasno je da postoje i izazovi, poput dužih redova i želje studenata za većim izborom jela. Ja osobno voljela bih da su mi neka jela u menzama dostupna, ali iz SC-a uvijek dobijem odgovor kako se moraju pridržavati Pravilnika. Pravilnik o studentskoj prehrani nije mijenjan od 2013. godine, a koliko čujemo, trenutno je u fazi izmjena. Kao studentica, voljela bih da imamo više mogućnosti sudjelovati u tom procesu, jer bi bilo korisno da i studenti aktivno sudjeluju u oblikovanju pravilnika koji će utjecati na cijene i jelovnik.

5. Studentski predstavnici koji se sada izaberu sudjelovat će i u izboru rektora. Kako gledate na mandat aktualnog rektora Stjepana Lakušića?

Drago mi je što studenti imaju pravo glasa u izboru rektora, jer to omogućava da naši interesi i potrebe budu uzeti u obzir prilikom donošenja važnih odluka. Što se tiče trenutnog rektora Lakušića, moje osobno mišljenje je da je njegov mandat donio pozitivne promjene u odnosu na mandat prethodnog rektora. Sveučilište je postalo otvorenije prema studentima i javnosti, a to je vrlo važno za izgradnju zdravog dijaloga između akademske zajednice i studenata. Također, vidljivo je da su pokrenuti projekti koji se odnose na standardizaciju sveučilišta i obnovu fakulteta, što svakako doprinosi kvaliteti obrazovanja. Naravno, uvijek sam za konstruktivnu kritiku, jer smatram da samo kroz otvoreni dijalog možemo doći do još boljih rješenja i stvarati Sveučilište koje će u potpunosti odgovarati potrebama studenata i šire zajednice.

6. Jeste li za da studentski rad uđe u mirovinski staž, zašto da ili zašto ne?

Mislim da je SZZG već podržao prijedlog platforme ‘Umirovljenici zajedno’ i ulasku studentskog rada u radni staž. O tome svakako treba još razgovarati, jer to nosi i neke negativne posljedice, poput snižavanja konačne mirovine, jer studenti često rade manje sati i zarađuju manje nego što bi ili će pri pravom zaposlenju. Svakako treba naći optimalno rješenje i, ako ništa drugo, bodovati studentski rad prilikom zaposlenja, kao radno iskustvo koje uvelike ukazuje na predmete zanimanja pojedinog studenta, sposobnosti i znanja stečena na studentskom poslu.

7. Splitski studentski zbor dogovorio je sa Županijom da studenti dobivaju 100 eura mjesečne subvencije za privatni najam umjesto 60 koliko daje samo Ministarstvo. Biste li vi pokrenuli nekakvu takvu inicijativu u Zagrebu?

Apsolutno bih podržala pokretanje slične inicijative u Zagrebu. Svaki dodatni prihod za studente, osobito u današnjim uvjetima s visokom inflacijom i rastućim troškovima života, vrlo je važan. Iako subvencija od 60 eura koju trenutno nudi Ministarstvo za privatni najam može biti korisna, smatram da bi bilo korisno povećati iznos, bilo kroz Ministarstvo, bilo kroz suradnju s Gradom Zagrebom. Povećanje sredstava za studentske subvencije moglo bi značajno pomoći studentima u Zagrebu, jer bi im omogućilo lakše snalaženje na tržištu najma, koje je često izuzetno skupo. Pokretanje ovakve inicijative u suradnji s Gradom Zagreba i drugim relevantnim institucijama svakako bi bilo korak prema poboljšanju studentskog standarda.

8. Što mislite da je aktualni studentski zbor sveučilišta mogao bolje napraviti u svom mandatu i što je po vama dobro odradio?

Aktualni studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu svakako je odradio nekoliko pozitivnih stvari. Prvenstveno, odlično su potaknuli dijalog između studenata i drugih ključnih aktera koji sudjeluju u izgradnji i održavanju studentskog standarda. Oduvijek je važno da postoji otvorenost i transparentnost u komunikaciji s studentima, i to je nešto što su dobro radili kroz različite aktivnosti, poput druženja, Kvizaške lige, Brucošijade te otvorenje nove menze ‘Gaudeamus’ u Novom Zagrebu. Međutim, ono što bih voljela vidjeti u budućnosti je veće uključivanje studentskog zbora u rasprave i rad povjerenstava koja se bave donošenjem odluka, pravilnika i zakona koji utječu na studente. Smatram da bi studentski predstavnici trebali imati veću ulogu u tim procesima kako bi bili u mogućnosti aktivnije oblikovati politiku i uvjete studiranja. To bi omogućilo bolju povezanost između studentskih potreba i odluka koje donose Sveučilište i Ministarstvo.

Popis kandidata cijele liste Za sve studente:

1. Blaž Boras (zamjena Bruno Rački)
3. Zvonimir Barbarić (zamjena David Beck)
4. Petra Curić (zamjena Magdalena Žubrinić)
5. Matija Čmelješević (zamjena Matea Vlašić)
6. Jere Čović (zamjena Stella Jurić)
7. Magda Galić (zamjena Niko Kovačić)
8. Lara – Nika Holjevac Stasiow (zamjena Airi Ivetić)
9. Aneta Jelinčić (zamjena Dominik Galović)
10. Gordan Kragić (zamjena Karmen Jurić)
11. Ena Krajina (zamjena Antonio Lopina)
12. Petra Kraljević (zamjena Maria Jelavić)
13. Dominik Krapljan (zamjena Robert Piršl)
14. Lucija Lacković (zamjena Gian Luca Kakarigi)
15. Jan Majdak (zamjena Klara Uranjek)
16. Marko Miranović (zamjena Fabijan Ereiz)
17. Ivan Pintar (zamjenica Sara Baraka Gulin)
19. Lovro Priselec (zamjena Paula Lončarević)
20. Marta Skorić (zamjena Karmen Klančnik)
21. Matea Šakota (zamjena Jakov Vojta Žujo)
22. Lana Šteko (zamjena Lovre Sablić)
23. Sara Tonković (zamjena Dorian Mutapčić)
24. Ian Vragović (zamjena Laura Lugarić)
25. Inga Žaler Kušec (zamjena Jan Ivasović)

Poslijediplomski studiji:

1. Karlo Kožina (zamjena Ivana Badžek)
3. Pavao Škoko Gavranović (zamjena Luka Hodak)
5. Hrvoje Vraneš (zamjena Davorin Mikulić)

Odgovori Gordana Kragića u ime dijela kandidata pod motom ‘Ovaj (i)zbor je pun pogodak’

1. Kratko predstavite svoju listu i glavne promjene koje želite napraviti.

Studentski izbori ove godine su po mnogočemu posebni. Neobična okolnost je da postoji jedna lista s istom podrškom udruga na kojoj je više kandidata nego što ih je moguće izabrati u Zbor, te su također pristigle dvije kandidature bez podrška udruga. Iz tog razloga, predstavljam plan i program pojedinih kandidata unutar skupine s podrškom udruga: zalaganje za unaprjeđivanje menija u menzama kroz izmjenu Pravilnika o prehrani, nastavak UNIZG ciklusa, bolje raspolaganje financijskim sredstvima Zbora, zalaganje za obnovu družiona po studentskim domovima, snažnija i konkretnija podrška humanitarnim projektima na Sveučilištu, bolja integracija studentskog života s Gradom Zagrebom, zalaganje za još dostupniju psihološku pomoć po fakultetima i pokretanje inicijative za otvaranje Studentskog informacijskog centra.

2. Izlaznost na studentskim izborima uglavnom je vrlo niska. Kako biste potaknuli studente da izađu na birališta?

Niska izlaznost na studentskim izborima zasigurno je povezana s manjkom konkurencije među kandidatima. Često na izborima postoji jedna lista, za koju studenti ni ne odu glasati jer su takvi kandidati automatski pobjednici. Također, izborni proces je nerazuman i kompliciran te je takav određen zakonskim okvirom davne 2007. godine, kojeg treba olakšati i osuvremeniti. Na društvenim mrežama Zbora provedena je kampanja informiranja o izborima te moram pohvaliti i studentske medije koji pomno prate ovu temu i tako zasigurno podižu vidljivost izbornog procesa.

3. U zagrebačkim studentskim domovima nema dovoljno mjesta za sve studente. Biste li apelirali za gradnjom novih domova?

Sveučilište u Zagrebu privlači mnogobrojne studente iz svih dijelova Hrvatske. Naravno, zajedno s njima dolazi i problem manjka mjesta u domovima. Još u sadašnjem mandatu trenutnog saziva započelo se s pregovorima o idejnom rješenju studentskog doma na Kampusu Borongaj. To je projekt koji bismo voljeli nastaviti razvijati te smo sigurni da bi, osim što bi bio veliki iskorak za stanovanje, također doprinio prijeko potrebnoj revitalizaciji Kampusa Borongaj. Proveden je i natječaj za obnovu 5. i 6. paviljona u SD Stjepan Radić te se čekaju samo rezultati tog natječaja. Obnovom će se smještajni kapacitet povećati za oko 50 kreveta. Svjesni smo da to zasigurno nije dovoljno, ali je to korak u pozitivnom smjeru. Aktivno apeliramo na gradsku, sveučilišnu i državnu vlast te ukazujemo da je najbolji način povećanja smještajnog kapaciteta upravo gradnja novih domova. Njihovom gradnjom direktno se utječe na smještaj velikog broja studenata po povoljnim cijenama.

4. Studenti u Zagrebu često se žale na duge redove u menzi i kvalitetu hrane. Treba li nešto mijenjati u sustavu studentske prehrane? Treba li poskupiti menzu?

Redovi u menzi, osobito tijekom ručka i večere na posjećenijim lokacijama, često znaju biti vrlo dugački. U razgovoru s ravnateljem SC-a, već smo u ovom sazivu predložili nekoliko rješenja te ih želimo nastaviti zagovarati i u novom sazivu Zbora. Jedna od ideja je postavljanje ekrana za naručivanje u menzama kako bi se povećao broj blagajni. Time bi se rasteretilo osoblje, a istovremeno povećao broj punktova za naručivanje, čime bi se ubrzao proces usluživanja. Pravilnik o studentskoj prehrani svakako treba unaprijediti. Trenutni standardi studentske prehrane prilično su zastarjeli – ponajviše u pogledu nedostatka bezglutenskih obroka za studente s celijakijom te veganskih obroka, koji postaju sve popularniji. Iako postoje vegetarijanske opcije, bilo bi značajno bolje kada bi studenti imali više izbora od samo jednog vegetarijanskog menija. O ovoj temi već je pokrenut dijalog, kroz anketiranje studenata o zadovoljstvu prehranom na inicijativu ovog saziva Zbora, a mi bismo rado nastavili neumorno apelirati na donošenje novog pravilnika s predloženim izmjenama te implementaciju zaključaka ankete.

Ako se ičime možemo pohvaliti kao država kada je riječ o potpori studentima, to su zasigurno niske cijene u menzama, kakve se rijetko mogu naći izvan Hrvatske. Zalažemo se da, čak i uz modernizaciju pravilnika i uvođenje novih opcija, cijene obroka ostanu iste, bez poskupljenja. Svjesni smo velike razlike između subvencionirane i realne tržišne cijene obroka, no smatramo da trošak te razlike treba i dalje snositi država, a ne studenti. Studentska prehrana socijalna je kategorija i temeljno pravo svakog studenta, bez iznimke. Činjenica da se gotovo svaki student može prehraniti za simboličan iznos iz novčanika nešto je što vrijedi očuvati. Povećanje cijena moglo bi ugroziti pravo studenata na obrazovanje, čemu se strogo protivimo.

5. Studentski predstavnici koji se sada izaberu sudjelovat će i u izboru rektora. Kako gledate na mandat aktualnog rektora Stjepana Lakušića?

Mandat aktualnog rektora još traje, te zato istom ne mogu dati zaključnu ocjenu. No, dosadašnju suradnju Zbora s rektorom Lakušićem mogu ocijeniti kao jako produktivan  dijalog u kom se vidi kako je rektoru stalo rješavati studentske probleme na koje mu Zbor ukazuje. Svakako, svjestan sam, a tu govorim u svoje osobno ime, kako izbori za rektora jako polariziraju skupinu studentskih predstavnika, što se savršeno vidi na primjeru Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci. Izbori za rektora su važno pitanje, no ne i ključni interes Zbora. Studentski glasovi u Senatu su važni i nastojat ćemo da se što glasnije čuju.

6. Jeste li za da studentski rad uđe u mirovinski staž, zašto da ili zašto ne?

Studentski rad treba ući u mirovinski staž te oko toga nema dileme. Međutim, treba sagledati činjenicu kako nemaju svi studenti isto nastavno opterećenje, te posljedično i iste prilike za rad uz studij. S obzirom na spomenuto, treba uz studentski rad uključiti i vrijeme redovnog studiranja kao godine rada za mirovinski staž.

7. Splitski studentski zbor dogovorio je sa Županijom da studenti dobivaju 100 eura mjesečne subvencije za privatni najam umjesto 60 koliko daje samo Ministarstvo. Biste li vi pokrenuli nekakvu takvu inicijativu u Zagrebu?

Podizanje potpore za stanovanje sa 60 eura ministarstva s dodatnim iznosom Grada je cilj trenutnog saziva Zbora, te je zahtjev za takvom inicijativom u završnoj fazi pripreme prema Gradu Zagrebu. Budućom suradnjom sa Savjetom mladih Grada Zagreba očekujemo pozitivan ishod po ovom zahtjevu do završetka ovog mandata. Ukoliko isti ne bude ostvaren, nastojat ćemo ga provesti kroz idući saziv jer je na trenutnom tržištu nekretnina najteže biti student.

8. Što mislite da je aktualni studentski zbor sveučilišta mogao bolje napraviti u svom mandatu i što je po vama dobro odradio?

Iz pozicije zamjenika predsjednice sveučilišnog Studentskog zbora, nezahvalno je komentirati vlastiti rad, ali s druge strane volio bih skrenuti pažnju na neke provedene projekte. Onaj koji sam i sam koordinirao bio je UNIZG ciklus, projekt osiguravanja besplatnih menstrualnih potrepština na svim faksevima i domovima u Zagrebu, što smatram hvalevrijednom inicijativnom, koju svakako idući saziv treba nastaviti. Kroz ciklus dosada je naručeno 400.000 menstrualnih uložaka, a u idućim godinama nadam se kako će se taj broj povećati. Također, s ciklusom smo kasnili dvije godine za ostalim sveučilišnim centrima te sam ponosan što je taj problem riješen u mandatu ovog saziva. Također, uvedeno je kartično plaćanje u menzama SC-a, te je otvorena prva menza ikad u Novom Zagrebu. Nadalje, na rektoratu otvoreno je prijeko potrebno psihološko savjetovalište za sve studente. Ne smijem zaboraviti i početak gradnje studentske poliklinike koja se predugo čekala, kao i vikendom dostupnu knjižnicu na Filozofskom. Studentsko slobodno vrijeme obogaćeno je Kulturnim utorkom, kviz ligom, BrutZGom te nikad sadržajnijim Radićevim danima. Unutarnji rad Zbora sada je reguliran novim statutom.

Naravno, rad zbora ima i mana. Koherentnost članova narušena je u drugoj godini mandata, te neke bitne odluke poput izbora studentskog pravobranitelja su još na čekanju. Vjerujem kako će se završetkom javnog poziva pronaći adekvatna osoba za tu ulogu. Također, pitanje studentske prehrane još uvijek je otvoreno, te se nadam kako će se idući saziv strastvenije zalagati za izmjenu trenutnog stanja.

View this post on Instagram

A post shared by STUDENTI ZA SVE (@studenti_za_sve)