Faks Naš poznati profesor objavio važan rad o liječenju raka: Umjetna inteligencija i kvantna mehanika su ključni

Naš poznati profesor objavio važan rad o liječenju raka: Umjetna inteligencija i kvantna mehanika su ključni

Ivor Zvonimir Kruljac

26. siječanj 2025.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu

Igor Štagljar je direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu, ali i član Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci. Stoga je ovo sveučilište u Hrvatskoj izrazito ponosno što je Štagljar objavio znanstveni rad u prestižnom časopisu Nature Biotechnology. tema je vrlo važna, kako suradnja kvantnih računala i umjetne inteligencije može ubrzati razvoj pametnih lijekova za rak.

Foto: Pixabay (ilustracija)

Istraživanje raka jedno je od najvažnijih istraživanja u suvremenoj medicini. Na tom tragu, Sveučilište u Rijeci je izrazito ponosna na svojeg člana njihovog Međunarodnog znanstvenog savjeta, ujedno i direktorom na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu , Igorom Štagljarom. Kako su se pohvalili u petak, ovaj ugledni profesor je objavio znanstveni rad o mogućnostima suradnje kvantnih računala i umjetne inteligencije u ubrzavanju razvoja pametnih lijekova za liječenje raka.

Kako navode sa Sveučilišta u Rijeci, rad je objavljen prestižnom časopisu Nature Biotechnology. Istraživanje se provodilo u suradnji laboratorijem Alána Aspuru-Guzika sa Sveučilišta u Torontu i biotehnološkom tvrtkom Insilico Medicine pod vodstvom Alexa Zhavoronkova. Sveučilište u Rijeci je istaknulo da je ovaj tim razvio inovativne metode identifikacije potencijalnih prototipova lijekova za liječenje raka.

Izdvojeni članak

Hrvatski znanstvenik Igor Štagljar izabran za redovitog člana kanadske akademije znanosti

– Ključnu ulogu u ovom procesu imala je kombinacija kvantnog računalstva, umjetne inteligencije i tehnologija razvijenih u laboratoriju profesora Štagljara. Ovaj inovativni pristup cilja na takozvane KRAS mutacije, povezane s agresivnim oblicima raka. Osim što su povezane s agresivnijim oblicima bolesti, one su posebno izazovne za razvoj lijekova jer je KRAS gen koji kodira ove mutacije dugo bio smatran ‘nedostupnim‘ za tradicionalne metode otkrivanja lijekova, poručili su s riječkog sveučilišta.

Dodali su i da bi ovaj hibridni model mogao ‘značajno skratiti skratili vrijeme potrebno za identifikaciju obećavajućih prototipova lijekova, čime se omogućuje brži prijelaz u pretklinička ispitivanja’ Stoga su zaključili da je ovo istraživanje, zbog kojeg su ponosni na svojeg profesora, korak u liječenju raka te temelj za buduća istraživanja novih terapija i lijekova.

– Sveučilište u Rijeci upućuje iskrene čestitke profesoru Štagljaru i njegovom timu, zaključili su sa Sveučilišta u Rijeci.