Hrvatski studiji nagradili Vlatku Vukelić i Pavu Barišića, kifovac objasnio kako je došao na čelo faksa

Hrvatski studiji proslavili su svoj peti rođendan. Iako su za njih sada teška vremena, priznaje rektor Lakušić, pohvalio ih je što su organizirali ovaj dan. Sam privremeni dekan Krističević, inače kifovac, kazao je kako postoji poveznica između KIF-a i Hrvatskih studija – u sportu se često mijenjaju treneri, a na Hrvatskim studijima dekani. Svi govornici dotaknuli su se problema na Hrvatskim studijima, a dekanova priznanja dobili su i Vlatka Vukelić za razvoj doktorskog studija povijesti te Pavo Barišić za objavljene znanstvene radove.

Fakultet hrvatskih studija svečano je proslavio svoj peti rođendan ovog tjedna, a tom prilikom tamo su se okupila brojna imena te su podijeljene Dekanove nagrade. Na početku je govor od pet minuta održao vršitelj dužnosti dekana Tomislav Krističević, inače kifovac kojeg je nedavno Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Stjepana Lakušića postavio na čelno mjesto Hrvatskih studija.

Privremeni dekan s KIF-a: ‘U sportu se često mijenjaju treneri, a ja sam ovdje treći čelnik u godinu dana’

– Prvi put držim govor domaćina negdje gdje sam ja gost. Samim time meni je malo nezgodno ovdje vas pozdravljati kao domaćin. Nekako mi se čini da bi se ja kitio tuđim perjem da sada dajem izvještaj o tome što je sve fakultet napravio u prošloj akademskoj godini. Ako se pitate otkud kineziolog ovdje, pa jedna je poveznica da su i Kineziološki fakultet i Hrvatski studiji dio Vijeća društveno-humanističkog područja, a druga može biti ono što je slično u sportu, slično je i na Hrvatskim studijima. To je da se u sportu često mijenjaju treneri, a ja sam ovdje treći čelnik ove institucije u ovih godinu dana, kazao je Krističević nakon čega je dvoranom krenuo lagani smijeh.

Objasnio je da kada je prvotno pričao s rektorom da preuzme poziciju privremenog dekana, imao je veliku zadršku. Nije se bojao dekanskog posla jer je isti obavljao na KIF-u u dva mandata, tvrdi, već je zazirao od negativnog konteksta koji se povezuje s Hrvatskim studijima. No kaže da se ne može izraziti koliko je bio u krivu i koliko su Hrvatski studiji bolji i kvalitetniji nego što imaju imidž. Naveo je da su studijski programi iznimno kvalitetni te da su to potvrdile reakreditacije. Ovdje intervenirajmo da su Hrvatski studiji u svibnju dobili rok od godine dana u kojem moraju popraviti svoj rad zbog lošeg nalaza reakreditacije. Dobili su minimalnu razinu kvalitete u dva od pet područja – Nastavnički i institucijski kapaciteti te Znanstvena djelatnost.

– Bio sam na jednom predavanju studenata, oni su jako hrabro postavljali pitanja i to pokazuje da su to kvalitetni studenti. Studenti su oni zbog kojih postojimo, ali ono što čini ovaj fakultet su i nastavnici. Ima velik broj nastavnika, mladih, s kojima sam razgovarao i svi oni imaju neku afirmativnu ideju, pozitivnu priču. To mi daje nadu da ovaj fakultet ima stvarno veliku budućnost te on ima svoje mjesto na zagrebačkom sveučilištu i u hrvatskom društvu. Lijepo vas sve molim da nas i dalje podržavate. Ovaj fakultet ima jedan jedini problem po meni, a to je zapravo diskontinuitet uprave. Pet godina otkako ovaj fakultet postoji ja sam osmi čelnik ove institucije. Nemoguće je očekivati da se u takvim situacijama nešto jako kvalitetno razvije i unaprjeđuje. Ja vjerujem da tu ima sigurno prostora. Kada gledate godine, zagrebačko sveučilište ima 356 godina postojanja, moderno 150 godina, nedavno je Pravni fakultet proslavio 246 godina, Medicinski slavi 106 godina. Ponavljam još jedanput, mi slavimo pet godina. Ako to preselite u ljudsku dob, mi smo još djeca u vrtiću. Ako preselite u institucijsku dob, mi smo još mlađi od toga. Molim vas, dajte nam vremena, razvit ćemo se i bit ćemo jako dobri i kvalitetni i bit ćete ponosni na nas, kazao je i zahvalio nastavnicima kako su ga primili.

Među nagrađenima kontroverzna profesorica i nesuđena dekanica Hrvatskih studija

Na proslavi rođendana dodijeljene su nagrade. Tako je, između ostalog, Vlatka Vukelić dobila dekanovo priznanje za unaprjeđenje i razvoj doktorskog studija povijesti. Nije je bilo na dodjeli. Inače, Vukelić je kontroverzna profesorica povijesti koja je na Fakultetu hrvatskih studija krajem 2022. godine izabrana za dekanicu, no rektor Lakušić točku njezinog potvrđivanja nikada nije stavio na dnevni red Senata. Tako ona nije postala dekanica, a zbog svega je najavila tužbe. Među nagrađenima je i Pavo Barišić koji je dobio priznanje za objavljene znanstvene radove od osobitoga značenja za istraživanje hrvatske kulture. Barišić je bivši ministar obrazovanja čiji je mandat obilježila afera s plagijatom, bio je prvi privremeni dekan Fakulteta hrvatskih studija, a u devedesetima je obnašao dužnost zamjenika voditelja studija. Voditelj tog studija bio je Ante Čović, a bivši zagrebački rektor Marijan Šunjić ispričao nam je kako je smijenio Čovića i Barišića s njihovih tadašnjih funkcija jer su pokušali privatizirati Hrvatske studije. Cijeli popis nagrađenih je na kraju članka.

Na proslavi je bio i Lakušić. Ispričao je kako su ga pri dolasku na Hrvatske studije pitali kako to da nema mapu vezanu uz govor, a on je odgovorio da su o Hrvatskim studijima svi sve pročitati i svi misle da znaju kako to trebaju riješiti. Pohvalio je Hrvatske studije da su u ovim teškim vremenima organizirali svoj rođendan. Podsjetimo, Lakušić je ove godine de facto sam sebe postavio na čelo Hrvatskih studija uz potvrdu Senata, što inače ne predviđa ni jedan zakonski ili statutarni dokument.

– Da bi se nešto riješilo gdje je sve tako sveprisutno, treba pristupiti smireno, staloženo, argumentirano i s činjenicama. Upravo smo mi tako to i činili. Kao rektor dobio sam minimalno 20 prijedloga kako riješiti ovu situaciju. A to je tek malen kut gledanja vlastitih interesa. To mene kao osobu koja dolazi s tehničkog fakulteta ne zanima, zanimaju me činjenice. Tražeći rješenje, osnovali smo povjerenstvo, razmotrili situaciju, onda sam osobno dva mjeseca bio prisutan na fakultetu, vodio fakultet i sjednice, osjetio bilo, odnosno sve one ljude koji žive i rade. Vjerujemo da sa sportskim pristupom, s osobom koja gleda ljude u oči, razgovara, možemo pronaći kvalitetno rješenje u prijelaznom razdoblju do izbora dekana. Ono što vas muči, muči i ostale, uvijek će biti problema kako unaprijediti studijske programe, kako ispoštovati sve što AZVO traži u svojim procesima. Ali i drugi fakulteti se s time muče i nastoje kvalitetno prikazati svoje bogatstvo, a to ste vi sami. Vjerujem da će se uskoro iznjedriti i Statut fakulteta, postavite pitanje kako od 34 sastavnice baš Hrvatski studiji nemaju statut. Sad je zrela situacija da se to riješi. Unaprjeđuju se određeni studijski programi, traže dodatni zaposlenici, dobivaju odgovarajući dokumenti, čim smo eliminirali razne utjecaje stvar se smirila, imate vlastitu autonomiju, objasnio je Lakušić.

‘Želim uspjeh Krističeviću, želim ne samo sportski i fer play, već akademski i čestit rad’

Na proslavi nije bilo predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Međutim, bio je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš. On je istaknuo kako Grad Zagreb nema ulogu niti je treba imati u akademskoj zajednici i samoupravi, već to kolektiv treba riješiti sam. No, izdvojio je kako Grad želi kvalitetne i inkluzivne obrazovne institucije. Ponosan je na Sveučilište u Zagrebu, na sve sastavnice i Fakultet hrvatskih studija.

– Podržavamo sva nastojanja da se Hrvatski studiji osnaže i unaprijede svoju djelatnost. Nedavno su rektor i gradonačelnik Tomislav Tomašević održali sastanak oko kampusa Borongaj, Grad radi  što može, trebamo suradnju s državom i to iniciramo, naveo je Juroš.

Na rođendanu je bio i bivši zagrebački rektor Damir Boras koji je sjedio u drugom redu. Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Vesna Bedeković, inače predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, istaknula je da svjedočimo turbulentnoj i burnoj povijesti Fakulteta hrvatskih studija još od 1992. godine, posebice zadnjih pet godina. Navela je da to treba otvoreno reći i biti realan.

– Svjedočimo diskontinuitetu uprave i svjedočimo studentima, zaposlenicima te osoblju koji su zapravo najveći potencijal. Želim uspjeh Krističeviću, želim ne samo sportski i fer play, već akademski i čestito i uporno raditi u ustrojavanju nove uprave. Rektora molim da mu date puno podrške kako bi ova uprava mogla ostvariti kontinuitet za razliku od prošlih godina, izdvojila je Bedeković.

‘Bog neka čuva našu Hrvatsku, a uz Božju pomoć čuvat ćemo je i mi’

Spomenimo i kako je mlada glazbenica Nika Pastuović na proslavi izvela himnu te pjesme Dajem ti srce i Tiha noć. Voditelj programa s Hrvatskih studija Damir Soldo imao je kratki monolog nakon njezina nastupa pjesme Dajem ti srce.

– Čestitam Nika, da je potrajalo malo dulje, izmamila bi ne samo pljesak već i suze ponosnice. Doris Dragović je to krasno kazala, a Nika nam ljepše prenijela. Ne smijemo i nećemo zaboraviti majke koje su rađale, ali nećemo zaboraviti očeve koji su ginuli i svojom krvlju natopili ovu svetu, danas slobodnu zemlju. Bog neka čuva našu Hrvatsku, a uz Božju pomoć čuvat ćemo je i mi, rekao je Soldo.

DOBITNICI DEKANOVIH NAGRADA

Dekanove nagrade za najbolje studente dobili su Ana Marija Jasak, Lucija Pušonjić, Barbara Babič, Sara Sivić, Ana-Margareta Filipčić, Jelena Drobnjak, Hrvoje Meštrović, Katarina Andrašec, David Marković-Đurin, Karla Knežević, Franciska Brizić, Erika Bernić i Lana Prangovski. Dekanova priznanja zaslužnim studentima dana su Barbari Babič, Davidu Caru, Dori Frajt, Ivi Ignjačić, Terezi Kelam, Luki Ivanu Kovačiću, Grguru Lesaru, Luciji Pušonjić, Nini Šmuk, Lei Šoljan, Karli Vuković i Društvu studenata Ivan Lučić-Lucius.

Dekanova priznanja zaslužnim nastavnicima za znanstveno-nastavni rad na prijedlog povjerenstva za znanost i inovacije dobili su Rona Bušljeta Kardum za međunarodnu vidljivost, Dora Korać za poticanje znanstvene izvrsnosti mladih istraživača, Vlatka Vukelić za unaprjeđenje i razvoj doktorskog studija povijesti. Dodijeljena je i članovima organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog skupa: ‘Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini 3″ za promicanje zajedničke europske vrijednosti kulture sjećanja. Andrea Sršen ju je dobila za institucionalno partnerstvo i unapređivanje promidžbe fakulteta. Za objavljene znanstvene radove od osobitog značenja za istraživanje hrvatske kulture nagrade su dobili Sanja Vulić Vranković i Pavo Barišić.