Studenti fizike redovno idu u CERN, ne smeta im ni spavanje u skloništu: 'Osjete značenje dobrog laboratorija'

PMF Zagreb svoje studente završne godine istraživačkog smjera fizike svake godine vodi na kratak izlet u CERN. Putuje se busom, smješteni su u atomskom skloništu, ali sve je vrijedno toga je r mlade generacije znanstvenika dobiju priliku iz prve ruke vidjeti najpoznatiji i najbolji laboratorij za fiziku na svijetu. Dekan PMF-a, Mirko Planinić, istaknuo je i da se kroz ovo putovanje studenti ohrabre i na bavljenje težim temama, što je jako važno za razvijanje mladih fizičara. Ovaj fakultet je uključen i u dva eksperimenta u CERN-u, a na temelju suradnje u njima, čak su pokrenuli i svoju tvrtku koja proizvodi uređaje za mjerenje malih struja pri visokom naponu.

Ako volite fiziku kao znanost i razmišljate da je studirate, onda zasigurno maštate i o posjeti CERN-u, odnosno Europskom laboratoriju za fiziku čestica. U 70 godina svog postojanja. CERN je zasluženo dobio reputaciju glavnog mjesta za fiziku, gdje ova znanost živi punim plućima i okuplja najbolje od najboljih. Stoga ne treba čuditi da su na nedavnom obilježavanju pet godina Hrvatske i CERN-a, na Institutu Ruđer Bošković (IRB) znanstvenici pozvali na ulazak Hrvatske u punopravno članstvo. Naša zemlja je postala pridružena članica CERN-a 2019. godine, ali hrvatski znanstvenici su tamo prisutni od samog osnutka, budući da je i nekadašnja Jugoslavija bila jedna od 12 zemalja osnivačica. te da se time prijeđe na novu razinu, nakon što je Hrvatska 2019. godine postala pridružena članica.

Zagrebački studenti fizike redovni gosti CERN-a: Riječ je o 30 do 40 studenata godišnje

Među onima koji su ove srijede pozvali na punopravno članstvo Hrvatske u CERN je i Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF). Na konferenciji za novinare, istaknuo je da PMF surađuje dugi niz godina s CERN-om i prije nego je Hrvatska postala pridružena članica. Među brojnim eksperimentima i suradnjama koje CERN nudi institucijama diljem svijeta, PMF Zagreb je uključen u dvoje kolaboracije: ALICE u kojem se proučavaju kvarkovsko-gluonske plazme i n_TOF kolaboracija koja se bavi interakcijom neutrona s jezgrama. PMF je iz ovih suradnji čak pokrenuo i ‘spin-off tvrtku’ imena Picologic, koja proizvodi uređaje za mjerenje malih struja pri visokom naponu.

No, u dodatnom razgovoru za srednja.hr, Planinić nam je otkrio još jednu veliku zanimljivost za same studente. Naime, ako volite fiziku i uspijete dogurati do završne godine studija na zagrebačkom PMF-u, možete slobodno spakirati kofere i računati da ćete CERN doista vidjeti vlastitim očima.

– Studente završnih godina smo počeli voditi na CERN prije petnaestak godina. Tamo vide eksperimente i čuju predavanja dobrih teoretičara i eksperimentalaca te zapravo, osjete značenje jednog tako dobrog laboratorija za čestičnu fiziku i nuklearnu fiziku. U principu, na završnim godinama imamo 30 do 40 ljudi na istraživačkom smjeru fizike tako da na to putovanje može otići svaki od tih studenata koji želi, objasnio je Planinić.

Najzanimljivije im je raditi konkretne stvari: ‘Osjete cjelokupni posao vezan uz eksperimente’

Sve u svemu, rekao nam je dekan PMF-a, to putovanje traje četiri dana. Jedan dan putovanja, dva dana u CERN-u i još jedan dan povratka. Realno, samo putovanje je sve samo ne luksuzno. Međutim, pokazuje interes studenata, kada volite znanost, ništa nije teško. Za neke od fizičara na Sveučilištu u Zagrebu, ovo studentsko putovanje je odredilo daljnji tijek njihovih karijera i interesa.

– Studenti su tim putovanjem uvijek oduševljeni, a smještaj je uvijek bio jednostavan. Spavali smo u atomskom skloništu, putujemo autobusom, ali im ništa od toga nije smetalo. Doživjeli su zajedništvo koje vlada na eksperimentima te vidjeli visoku tehnologiju i znanost na rubu istraživanja. To im je uvijek fascinantno te se dio studenata odluči na diplomski rad koji je povezan s CERN-om. Mi ih tada pošaljemo da kroz naše eksperimente budu tamo na još mjesec ili dva i onda njihov diplomski rad bude kvalitetan. Neki se studenti odluče biti asistenti na fakultetu te ujedno rade doktorate iz tema koje su bliske CERN-u. To je jedan prirodan put interesa mladih kroz škole i fakultet prema zanimljivim temama koje znanstvenici nastoje odgonetnuti, rekao je Planinić.

U obilju domena iz fizike koje CERN proučava, poput kozmičkog zračenja, supersimetrije, egzotičnih čestica, Planinić nam govori da studenti imaju različite interese. No, primjerice, kada je otkriven Higgsov bozon, onda su se jako zanimali za njega, a sklopu projekta ALICE, kvark-gluonska plazma također privlači pažnju zagrebačkih studenata. Planinić, kojemu je inače primarni znanstveni fokus fizika čestica, opisuje nam da je kvark-gluonska plazma stanje materije koja je bila prisutna u svemiru kratko vrijeme nakon Velikog praksa kojim je nastao naš svemir. Sudarima teških iona, fizičari u CERN-u, uključujući i zagrebačke PMF-ovce, rekreiraju ovo stanje te proučavaju kako se ponašaju.

– Studentima je ipak najzanimljivije raditi nešto konkretno. Primjerice, nadograđivati neki detektor, mjeriti s njime, biti na noćnim smjenama, dežurstvima i osjetiti cjelokupni posao koji je vezan uz eksperimente. Tu je i upoznavanje mladih ljudi iz raznih zemalja, a posjet služi i razbijanju mitova o ljudima na CERN-u. Jednostavno, to su sve normalni ljudi koji samo dugo vremena nešto rade, izlaze iz zone komfora, isprobavaju nove stvari i kroz to stječu nova iskustva i znanja. Kad to vide naši studenti onda imaju hrabrosti za nove korake, odlazak na druge institucije i bavljenje težim temama. Mislim da je to u razvoju fizičara jako važna stvar. Izložiti se međunarodnoj konkurenciji, shvatiti gdje si dobar i u tome nastaviti dalje, opisuje Planinić kako putovanje u CERN-u daje samopouzdanje studentima.

Iz CERN-a je potekao i internet: ‘Radimo vrhunsku fiziku i usput nešto otkrijemo’

Među argumentima kojima su fizičari na IRB-u željeli argumentirati važnost i korist punopravnog članstva Hrvatske u CERN-u,, veliki je naglasak bio stavljen na gospodarske prilike. Tako se istaknulo da hrvatske tvrtke sudjeluju u održavanju infrastrukture i pogona CERN-a, a skrenuli se pažnja i na već spomenutu PMF-ovu tvrtku Picologic. Ipak, Planinić nam ističe da je fizičarima najbitnija znanost, odnosno istraživanje i otkrivanje koje CERN omogućuje.

– Fizičari daju motivaciju, žele riješiti probleme koji ih muče ili nisu riješeni kroz povijest. Ali, bez razvoja novih tehnologija, porezni obveznici ne bi financirali fizičare da samo rješavaju ta pitanja i zato se naglašava da je tehnologija isto bitna. No, radimo vrhunsku fiziku i usput nešto otkrijemo. Tako je na CERN-u, primjerice, otkriven internet ili najjači magneti koji su se poslije koristili za vlakove. No, znanost je primarna, istaknuo je dekan zagrebačkog PMF-a.

Stoga bi punopravno članstvo u CERN-u, osim za domaće gospodarstvo, donijelo i mnogo koristi i za studente fizike, kojima bi se proširile mogućnosti sudjelovanja i u drugim suradnjama, osim dvije spomenute u kojima je trenutno PMF. Planinić je istaknuo da zagrebački PMF u ovim suradnjama sudjeluje još prije aktualnog, pridruženog članstva, te su za to i ranije dobivali te i dalje dobivaju financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

– U ALICE smo ušli iz našeg znanstvenog interesa i tu za eksperimente plaćamo godišnju članarinu koja je odvojena od članarine za pridruženo članstvo, Hrvatske. Kod članarine za CERN plaćate za hladni pogon akceleratora, a kod eksperimenta plaćate detektore koje trebate. To smo još prije 15 godina dogovorili s Ministarstvom. kad bi postali punopravna članica CERN-a, naši studenti bi mogli lakše dobiti ljetno stažiranje koje traje dva mjeseca. Tada bi baš sudjelovali u nekom eksperimentu, nevezano uz PMF, dobili problem koji treba riješiti te bi mogli lakše dobiti posao asistenta ili znanstvenika na CERN-u, pojasnio je Planinić, financijsku stranu suradnje s CERN-om.

I nastavnici mogu u Švicarsku: Ohrabre se za kvalitetnije predavanje

I dok su studentska putovanja u CERN primarno namijenjena studentima istraživačkog smjera fizike, Planinić nam ističe da je na tim putovanjima znalo biti i studenata nastavničkog smjera fizike. Ipak ni oni koji su se umjesto istraživanja, odlučili baviti obrazovanjem ne moraju biti tužni. Na konferenciji za novinare u srijedu, Planinić je istaknuo i da se CERN ne bavi samo istraživanjima, već skrbi i za obrazovanje, odnosno fizičarima koji su svoju karijeru odlučili prenositi novim generacijama. Stoga zagrebački PMF za hrvatske nastavnike fizike provodi ‘National Teacher Programme’, preko kojega i naši nastavnici uživo vide laboratorij svih laboratorija.

– Osnovna ideja ovog programa je da nastavnici fizike provedu nekoliko dana u laboratoriju ispunjenih serijom predavanja i laboratorijskih demonstracija iz fizike i tehnologije od strane znanstvenika iz njihove zemlje te u posjetima raznim laboratorijima na CERN-u. Nakon završenog programa nastavnici dobiju nastavne materijale na svom jeziku, koje kasnije mogu koristiti u razredu, pojasnio je Planinić.

Dodao je i da PMF na ovom putovanju za nastavnike surađuje s IRB-om i i splitskim Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB). Na tom tragu Planinić je u razgovoru za srednja.hr istaknuo i da PMF planira nastaviti dalje sa svim aktivnostima s CERN-om koje će pomoći približiti ovaj važan laboratorij za fiziku i istraživačima i edukatorima.

– Zasad još nemamo datum idućeg putovanja u CERN za studente. Ali, za nastavnike osnovnih i srednjih škola, planiramo putovanje u travnju iduće godine. Do sada smo u CERN odveli dvjestotinjak osoba, znači 10 posto svih nastavnika fizike. Kao što znate, imamo manjak interesa za nastavničke studije i kroz ovo nastavnici mogu osjetiti da su cijenjeni te im CERN daje ohrabrenje da taj posao rade još kvalitetnije kad se vrate, zaključio je dekan zagrebačkog PMF-a. .