Kada će se donijeti novi uvjeti za napredovanje profesora na fakultetima? Imamo detalje

Javna rasprava o novim uvjetima napredovanja znanstvenika i profesora na fakultetima trebala bi krenuti u siječnju, a oni bi mogli biti izglasani u veljači. Otkriva nam to Hrvoje Buljan, predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost koje donosi kriterije na temelju mišljenja matičnih odbora i Rektorskog zbora. Rektori su svoje kriterije pripremili još u svibnju. Ono o čemu se raspravljalo je i treba li redoviti profesor u trajnom zvanju imati barem jednog doktoranda koji je uspješno obranio svoju disertaciju ili voditi barem jedan kompetitivni znanstveni ili stručni projekt.

Kada je u 2022. donesen novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, bilo je jasno da će se uskoro morati donijeti i novi uvjeti za znanstveno-nastavna radna mjesta. U zakonu su se čak spominjali konkretni rokovi – da će Rektorski zbor nastavne i stručne kriterije predložiti Nacionalnom vijeću u roku od šest mjeseci, a da će ih Nacionalno vijeće donijeti u roku od devet mjeseci od imenovanja. Sve se to prolongiralo za dvije godine.

Rektorski zbor predložio kriterije u svibnju, rektor privatnog sveučilišta: ‘Taj dio smatram neprimjerenim’

Rektorski zbor, kako su nam sami potvrdili i što je vidljivo iz zapisnika njihovih sjednica, prijedlog kriterija za izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta donio je ovog svibnja. Jednoglasno su se složili oko prijedloga koje je pripremilo Povjerenstvo temeljem javne rasprave provedene unutar akademske zajednice.

– Sve u procesu koji je trajao više od godine dana uzimajući u obzir rasprave s 26 održanih sjednica ovoga tijela. Taj je prijedlog Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj upućen 10. svibnja 2024. godine. Do danas Rektorski zbor nije dobio povratnu informaciju o fazi donošenja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odgovorila nam je tajnica Rektorskog zbora Paula Pavletić.

Iz zapisnika je vidljivo da Rektorski zbor predlaže da se važeća odluka o napredovanjima primjenjuje najdulje pet godina od datuma stupanja na snagu novih kriterija za pristupnik koji se prvi put biraju na znanstveno-nastavno radna mjesta. Na toj sjednici rektor Sveučilišta Algebra Mislav Balković rekao je kako je u okviru općih uvjeta kod izbora na znanstveno-nastavna radna mjesta značajno povećan broj sati u nastavi, to jest za 100 posto.

– Kod izbora na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru inzistiranje samo na mentorstvima završnih i diplomskih radova, a niti na jednom doktoratu, smatra neprimjerenim za tu razinu. Vezano uz izbor na nastavno radno mjesto predavača smatra da je razina postavljena prenisko, stoga bi za ulazno radno mjesto predavača trebalo propisati da pristupnici ostvare veći angažman u nastavi. Potom se osvrnuo na članak 4., stavak 2. Pravilnika kojim se propisuje oblik i način provedbe nastupnog predavanja za izbor na znanstveno-nastavna i nastavna radna mjesta u kojem stoji da se nastupno predavanje održava u okviru redovite nastave, pri čemu predlaže da se formulacija nadopuni na način da se nastupno predavanje može održavati i izvan redovite nastave uz propisan minimalan broj prisutnih, stoji u zapisniku o govoru Balkovića.

‘Očekujem da će javna rasprava krenuti u siječnju, a kriteriji biti izglasani u veljači 2025.’

Iz Rektorskog zbora nisu bili voljni dostaviti svoj prijedlog kriterija. Napominju da to nije javni dokument te da kriterije u konačnici donosi Nacionalno vijeće na temelju prijedloga Rektorskog zbora i matičnih odbora. Hrvoje Buljan, predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za srednja.hr navodi da na novim kriterijima intenzivno rade od svibnja ove godine, čim je imenovana većina matičnih odbora. Vrijedi spomenuti kako se imenovanje matičnih odbora produžilo u nekim područjima te su se neki javni pozivi morali ponavljati.

–  Matični odbori su Nacionalnom vijeću dostavili svoje prijedloge za nove kriterije, ti su dokumenti proučeni i prodiskutirani, a sada smo u fazi pisanja  dokumenta koji će ići u javnu raspravu. U studenom ove godine smo održali dvodnevnu sjednicu Nacionalnog vijeća te nakon toga još jednu sjednicu. Između sjednica radne skupine razrađuju  prijedloge za pojedina područja znanosti. Dakle, intenzivno radimo na tom dokumentu.  Očekujem da će javna rasprava krenuti u siječnju 2025. godine, ona će trajati mjesec dana, te će nadam se novi kriteriji biti izglasani u veljači 2025. godine, objašnjava Buljan.

Iz zapisnika sjednica Nacionalnog vijeća koje smo dobili na uvid proizlazi da su članovi još u svibnju ustvrdili da se novi nacionalni kriteriji ne trebaju radikalno razlikovati od uvjeta za napredovanja navedenih u postojećim pravilnicima. Kao razlog tome ističu da dionici sustava svoje karijere jednim dijelom planiraju vodeći se tim pravilnicima. Smatraju da kriterije treba dodatno unaprijediti i povećati zahtjevnost te kvalitetu od strane nastavnika i znanstvenika, a ne nužno kvantitetu, posebice za najviša radna mjesta.

– Uz vertikalne kriterije, odnosno one zasebne za svako polje, bilo bi dobro uvesti i horizontalne kriterije, odnosno kriterije koji bi vrijedili za skup područja ili čak za sva područja znanosti i umjetnosti. Razmatrani su konkretni horizontalni kriteriji za najviša radna mjesta. Kriterij vođenja kompetitivnog projekta – članovi smatraju da bi bilo poželjno da je svaki znanstvenik, nastavnik ili umjetnik za redovitog profesora u trajnom zvanju i ekvivalentna radna mjesta na institutima vodio barem jedan kompetitivni znanstveni ili stručni projekt (npr. HRZZ, Horizon 2020, Horizon Europe, EU fondovi, Erasmus, ESF, Interreg). Da bi takav uvjet bio provediv, potrebno je imati dovoljno poziva na projekte na koje se pripadnici svakog polja mogu javiti. Bilo bi poželjno da je svaki znanstvenik, nastavnik ili umjetnik za redovitog profesora u trajnom zvanju i ekvivalentna radna mjesta na institutima bio mentor barem jednog doktoranda koji je uspješno branio svoju disertaciju. Razmatrana je mogućnost uvođenja citiranosti ili ekvivalentnog kriterija za ocjenu kvalitete radova. Rečeno je kako citiranost jako varira od područja do područja, međutim da bi bilo moguće utvrditi horizontalne minimalne uvjete za pojedine skupove područja, stoji u zapisniku iz svibnja.

Matični odbori imali su različita mišljenja oko ideje horizontalnih kriterija i projekata

Nadalje, raspravljalo se o mogućnosti da se u bodovanje uključe patenti gdje je to primjereno. Sve su to smjernice koje je Nacionalno vijeće dalo matičnim odborima. Oni su predlagali konkretne kriterije za svoja polja. Predsjednici matičnih odbora izrazili su u lipnju brigu oko projektnih aktivnosti jer tvrde kako Hrvatska zaklada za znanost nema natječaja za prijavu projekata svake godine. Buljan je odgovorio kako oni ne mogu utjecati na brojnost natječaja, ali mogu ukazivati na potrebu njihovog povećanog broja. Spomenulo se i pitanje tko je glavni autor u nekom radu ili na projektu.

U konačnici su matični odbori donijeli svoje prijedloge kriterija. Njihovi stavovi oko ideje horizontalnih kriterija i projekata bili su različiti. Kod većine matičnih odbora došlo je do tek manjih kvantitativnih i kvalitetnih izmjena. Kao glavni problemi izdvajali su se glavno autorstvo, nedostatak projekata, kriterij broja citata, je li bitno u kojim bazama podataka je određeni broj citata postignut. Sami članovi Nacionalnog vijeća složili su se u kolovozu da će jasnije definirani i ujednačeniji kriteriji olakšati posao kandidatima, ali i matičnim odborima pri donošenju odluka. Napomenimo i kako je na jednoj od sjednica definiran sam prijedlog strukture nacionalnih kriterija. Oni će se konkretno sastojati od općih odredbi, uvjeta za izbor na znanstveno-nastavna, znanstvena, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta (opći uvjeti, posebni uvjeti i uvjeti po znanstvenim područjima), zatim uvjeti za reizbor te prijelazne odredbe.

Podsjetimo, rektor splitskog sveučilišta Dragan Ljutić u svibnju nam je rekao da novi kriteriji neće biti toliko stroži. Spomenuo je da to zapravo nije problem kod velikih sveučilišta, već kod manjih. Inače, Ljutić je bio predsjednik Rektorskog zbora kada su oni, na temelju rada povjerenstva, donijeli prijedlog novih kriterija.

–  Kad gledate mala sveučilišta kojima treba pomoć gdje ima krasnih ljudi, ja svima skidam kapu jer su odlučili živjeti u tim sredinama i dizati tu sredinu. Ako neka sredina ima sveučilište, to znači da je razina življenja povišena. Mi moramo misliti na te sredine. Ne možemo svi biti zadovoljni, no ne možemo ni spuštati kriterije. Mi moramo dizati kriterije usporedivo s Europom i svijetom jer se tako namećemo razini svjetske i europske znanosti, kazao je ranije Ljutić.