Praktički svi naši dekani veleučilišta bave se politikom, šest ih je povezano s HDZ-om

Od 13 dekana na javnim veleučilištima njih šest povezano je s HDZ-om. U HNS-u je dvoje dekana, dok petero njih tvrdi da nije u političkoj stranci. Znanstveni radovi neki od njih citirani su mizerno mali broj puta. Brojna su veleučilišta u manjim sredinama, upisuje ih sve manje studenata, a domovi zjape prazni. Stoga njihova budućnost ovisi o osnivaču, nadležnom Ministarstvu. Zato smo sve dekane pitali ne misle li da njihovo političko opredjeljenje ili djelovanje može ugroziti neovisnost veleučilišta. Kažu – ili je to osobna stvar ili akademska zajednica treba biti ona koja će političkim djelovanjem kreirati javne politike.

Od 13 dekana na javnim veleučilištima njih šest povezano je s HDZ-om. U HNS-u je dvoje dekana, dok petero njih tvrdi da nije u političkoj stranci, pokazuje naša nova analiza. Naime, još prije parlamentarnih izbora ove godine naši rektori javnih sveučilišta viđeni su i posebno pozdravljeni kao rektori na skupovima HDZ-a. Jedan od njih, Dragan Ljutić iz Splita, na naš upit ne misli li da to ruši autonomiju sveučilišta kao tijela neovisnog od svakog političkog pritiska i ekonomske moći, o čemu govore Ustav i zakoni, rekao je ‘ni na kakav način‘.

Stoga smo sada provjerili kakvo je stanje s članstvima i djelovanjem u političkim strankama kod dekana javnih veleučilišta. Veleučilišta su često u manjim sredinama, nerijetko njihovi studijski programi ostaju bez upisanih studenata ili im studentski domovi zjape prazni, pa je njihova budućnost i daljnja ulaganja u njih ključno pitanje hrvatskog visokog obrazovanja. Napomenimo da Hrvatska trenutno broji 13 javnih veleučilišta čiji je osnivač Republika Hrvatska, odnosno nadležno Ministarstvo. Veleučilištem upravljaju upravno vijeće, dekan i vijeće veleučilišta. Većinu u Upravnom vijeću ima osnivač, no dekana biraju samo oni iz redova predavača i profesora. Dekan predstavlja i zastupa veleučilište, odgovora za zakonitost rada te predlaže financijski plan. Za potrebe ove priče, spomenimo, kontaktirani su svi dekani.

Veleučilište u Karlovcu – dekan istaknuti HDZ-ovac

Ivan Štedul na čelu je Veleučilišta u Karlovcu od listopada 2022. Viši je predavač, stoji na stranicama veleučilišta. Google Scholar kaže da je citiran 66 puta, a bavi se matematikom i informatikom. Štedul je član HDZ-a, Županijskog odbora HDZ-a Karlovačke županije te Akademske zajednice ‘Dr. Ante Starčević’ HDZ-a Karlovačke županije, potvrdio nam je. Kada je tekao izbor za dekana KAportal.hr pisao je da je istaknuti član HDZ-a. Istoimeni portal prenosio je i kako su na sjednici Županijske skupštine iz stranke Možemo upozoravali kako je najveći problem na ovom veleučilištu utjecaj politike na autonomiju. Za Glas koncila Štedul je 2018. godine rekao kako prenosi vjeru na učenike i studente.

Štedul je za srednja.hr kazao da političko djelovanje dekana veleučilišta ili fakulteta ni na koji način nije u suprotnosti s djelovanjem na veleučilištu. Objašnjava da za neke kategorije državnih službenika postoji zabrana članstva u političkim strankama, kao što su službenici policije, sigurnosnih službi, djelatne vojne osobe, suci i državni odvjetnici. No, napominje da takva zabrana nije predviđena za javne službe, što su i oni zaposleni u visokom obrazovanju.

– Prilično bi bilo teško elaborirati na koji točno način članstvo dekana u političkoj stranci može ugroziti autonomiju veleučilišta i akademsku slobodu. Podsjećam također da je mandat dekana vremenski ograničen te da dekan nije krovno tijelo upravljanja veleučilištem; u većini pitanja dekan je vezan odlukama vijeća veleučilišta, odnosno upravnog vijeća. I konačno, u hrvatskom (i ne samo hrvatskom!) političkom sustavu većina istaknutih i zaslužnih političkih djelatnika i dužnosnika dolazi upravo iz akademske zajednice. Provedba u djelo ideje da je političko djelovanje nespojivo s dužnošću dekana, štetno bi se odrazilo na kvalitetu političkog upravljanja, ali i na kvalitetu visokog obrazovanja, veli Štedul.

Veleučilište ‘Lavoslav Ružička’ u Vukovaru – dekan nije član stranke

Dekan ovog veleučilišta je Željko Sudarić te je na toj dužnosti od 2018. godine. Doktorirao je na Sveučilištu ‘Hercegovina’ Mostar u području ekonomije i menadžmenta, a magistrirao je na Ekonomskom fakultetu Osijek. Citiran je ukupno 56 puta prema Google Scholaru. Na Facebooku Foruma mladih SDP-a iz 2013. stoji objava o izbornoj konvenciji SDP-a Vukovar. U njoj piše da je za člana gradskog odbora izabran Željko Sudarić, a osoba nalik na njega je na fotografiji. Sudarića smo jasno pitali je li ovdje riječ o njemu, no na to pitanje nije nam odgovorio.  Tvrdi da nije član ni jedne političke stranke, a bavljenje politikom smatra osobnom odlukom svakog pojedinca.

– Smatram da svi koji se danas aktivno bave politikom imaju veliku odgovornost u zajednici gdje djeluju. O argumentu koji često koriste pravnici, a i oni koji to nisu ‘Što nije zabranjeno, dopušteno je’ uvijek se može raspravljati, ali također mogu potvrditi za svoje kolegice i kolege koje poznajem, a koji su članovi političkih stranaka da odgovorno i savjesno obavljaju svoj mandat čelnika veleučilišta. Također, uvjeren sam da su zakonima, temeljnim kolektivnim ugovorima, statutima i svim pravilnicima, te pravnim aktima akademske slobode i autonomija na svim visoko obrazovnim institucijama zagarantirane, kao što sam i mišljenja da se mlade i visokoobrazovane osobe trebaju uključivati u politički ‘ring’, posebno u ‘borbi’ s demografskim izazovima koji su posebno izraženi u našoj Slavoniji i Srijemu, istaknuo je Sudarić za srednja.hr.

Međimursko veleučilište u Čakovcu – dekan HNS-ovac

Igor Klopotan dekan je Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i predsjednik gradskog HNS-a Varaždin. Dekan je od 2019. godine, a doktorirao je u Celju u Sloveniji na Fakultetu za komercijalna i poslovna znanja. Tema doktorata bila mu je ‘Utjecaj komunikacije društvene odgovornosti putem web stranica i društvenih mreža na reputaciju poduzeća’. Citiran je 461 puta.

– Moj profesionalni put nije vezan uz politiku. Više od pola radnog staža sam bio u realnom sektoru i tada sam također bio aktivan u zastupanju i kreiranju politika. Uvijek sam jasno postavio granice između privatnog i poslovnog dijela, a pogotovo zbog činjenice da sam nastavnik, sada i dekan. Dobro je da je Ustavom RH zagarantirana određena autonomija akademske zajednice, ali isto tako je zagarantirana i sloboda mišljenja, iznošenja stavova, političkog djelovanja, kao i sindikalnog djelovanja. Ne postoje zakonske ili moralne zapreke da bi bilo kome (osim vojnim i policijskim službenicima) ograničili bilo kakva prava u smislu političkog angažmana. Ukoliko pogledamo političku scenu vidi se da je veliki broj ministara, pomoćnika, državnih tajnika, zastupnika proizašao upravo iz akademskih krugova, a poneki su obnašali dužnosti dekana, prorektora i pročelnika. Što se tiče mojeg političkog djelovanja on je ipak ograničen lokalno na Varaždin, naveo je Klopotan.

Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina – dekan član HNS-a

Dekan ovog veleučilišta Nenad Sikirica član je HNS-a, odnosno predsjednik gradskog HNS-a u Krapini, vidljivo je istraživanjem internetskih stranica. Inače je viši predavač, a dugi niz godina radio je u Srednjoj školi Krapina. U 2021. bio je kandidat za gradonačelnika Krapine kao HNS-ovac, a dobio je tek 3,59 posto glasova. Na čelu krapinskog veleučilišta već je duži niz godina. Citiran je 34 puta. Njegov odgovor nismo zaprimili.

Veleučilište u Virovitici – dekan član HDZ-a

Dejan Tubić imenovan je dekanom Veleučilišta u Virovitici u 2021. godini. Google Scholar kaže da je citiran 233 puta, a u radovima se bavi turizmom. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Donirao je 150 eura za izbornu promidžbu HDZ-a na ovogodišnjim parlamentarnim izborima.

– Član HDZ-a od 2010. godine, ne obavljam nijednu funkciju unutar stranke, niti sam ju ikada obavljao. Akademska autonomija i sloboda zagarantirana je zakonskim i internim aktima te temeljnim vrijednostima visokoobrazovne institucije, a političko opredjeljenje osobne je naravi te nije u suprotnosti s profesionalnim djelovanjem pojedinca na veleučilištu. Stranačku pripadnost uvijek odvajam od posla profesora, kao i dužnosti koju obnašam, dekana Veleučilišta u Virovitici, rekao nam je Tubić.

Veleučilište u Rijeci – dekan bio najmoćniji istarski HDZ-ovac

Na čelu ovog veleučilišta od 2023. je Marino Golob, viši predavač, citiran 112 puta prema Google Scholaru. U radovima se, između ostalog, bavi turizmom. Bio je predsjednik županijskog odbora HDZ-a Istarske županije od 1993. do 1997., a od 1992. do 2000. bio je saborski zastupnik. Kada je izabran za dekana Istra24.hr pisala je kako je Golob nekada bio najmoćniji istarski HDZ-ovac.

– Nakon prestanka saborskog mandata nisam se bavio politikom, a u visokom obrazovanju trebaju vladati akademske slobode, odgovorio nam je.

Tehničko veleučilište u Zagrebu – dekanica podržava HDZ

Dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu je Jana Žiljak Gršić koja je 2007. doktorirala na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezini radovi citirani su 669 puta, a bavi se dizajnom i grafičkom tehnologijom. Akademska zajednica HDZ-a ovog je travnja okupila niz profesora i znanstvenika koji su dali podršku listi HDZ-a za parlamentarne izbore, a upravo je ona jedna od potpisnica te podrške. Njezin odgovor nismo dobili.

Veleučilište ‘Marko Marulić’ u Kninu – dekanica nije u stranci

Marijana Drinovac Topalović dekanica je ovog veleučilišta od 2023. godine. Prije toga, stoji na njezinom Facebook profilu, radila je u Osnovnoj školi domovinske zahvalnosti Knin. Obrazovala se na poslijediplomskom doktorskom studiju ‘Jezici i kulture u kontaktu’ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Citirana je, pokazuje Google Scholar, tek 13 puta, što je najmanje od svih dekana javnih veleučilišta. Potvrdila nam je da nije članica političke stranke.

– Političko djelovanje je osobna stvar, a ‘djelovanje na veleučilištu’ (što god pod tom sintagmom podrazumijevate) propisano je pozitivnim propisima Republike Hrvatske, dodala je u odgovoru na naš upit.

Veleučilište u Šibeniku – dekan HDZ-ovac

Ljubo Runjić dekan je na Veleučilištu u Šibeniku od 2019. godine. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a prema Google Scholaru citiran je 36 puta. Potvrdio nam je da je član HDZ-a od 2016., no ne obavlja nikakvu funkciju u stranci. Spomenimo i da je baš ovih dana nezavisni predsjednički kandidat s potporom HDZ-a Dragan Primorac posjetio Veleučilište u Šibeniku. Na svojim stranicama Primorca su opisali kao proslavljenog hrvatskog znanstvenika i liječnika te kao jednog od najzaslužnijih za osnutak Veleučilišta.

– Političko djelovanje u političkim strankama nije u suprotnosti s djelovanjem na visokoobrazovnim ustanovama – sveučilištima i veleučilištima, naprotiv, upravo akademska autonomija i akademska sloboda štite visokoobrazovne ustanove od pretjeranog utjecaja politike. Štoviše, od akademskih građana se i očekuje da se aktivno uključe u kreiranje javnih politika s ciljem razvoja i napretka našeg društva, a jedan od načina takvog uključivanje je i kroz političko djelovanje, kazao nam je Runjić.

Veleučilište ‘Nikola Tesla’ u Gospiću – dekanica HDZ-ovka

Vlatka Ružić na čelu je ovog veleučilišta od 2016. godine. Doktorat ima iz područja političkih znanosti na Fakultetu političkih nauka Beograd, a prema Google Scholaru citirana je 65 puta te se bavi međunarodnim odnosima, nacionalnom sigurnošću, menadžmentom, PR-om i političkim marketingom. Članica je Županijske skupštine Ličko-senjske iz redova HDZ-a, HSS-a, HSU-a i HBS-a. Portal Novosti pisao je u 2016. kako je Ružić program rada za dekanicu prepisala od dekana u Požegi, a da je inače članica HDZ-a. I Jutarnji.hr pisao je kako je dugogodišnja HDZ-ovka iz Otočca. Na naš upit nije odgovorila.

Veleučilište u Križevcima – dekanica nije članica stranke

Njihova dekanica Marcela Andreata-Koren citirana je 84 puta, a u radovima se bavi poljoprivredom. Naime, doktorirala je 2004. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a dekanica je od 2021. godine. U 2017. bila je na kandidacijskoj listi Mreže nezavisnih lista – Mreža za izbor članova Gradskog vijeća Križevaca. Mreža inače surađuje s HDZ-om. Naime, suprug Andreata-Koren je župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren. On je u Mreži koja je u koaliciji s HDZ-om. Za srednja.hr Andreata-Koren kaže da nije članica političke stranke niti je ikada bila. Za Mrežu kaže da je s njima jedini put surađivala 2017. godine. ‘No, ne znači da ideje koje su me navele na taj put, neće dovesti do neke druge suradnje’, tvrdi.

– Osobno nisam član stranke, imam političko opredjeljenje, ali ono ni u kojem slučaju nema utjecaja na rad u veleučilištu. Isto očekujem od svojih kolega i to se poštuje, a i Etičkim kodeksom je to zabranjeno, mislim na političko djelovanje unutar institucije. Sporadično se pojavi pokoji slučaj na što se ukaže. Ne znam nazire li se u pitanju mogućnost odgovora da oni koji rade na visokoškolskoj instituciji ne bi smjeli biti u političkim strankama jer bi svojim političkim djelovanjem možda mogli naškoditi akademskoj slobodi i autonomiji visokoškolske ustanove? Ne smatram da je političko djelovanje u strankama u suprotnosti s djelovanjem na visokoškolskoj instituciji, no teško je više toga svesti pod samo jedno pitanje, ali sam mišljenja da na visokoškolskoj instituciji nema mjesta za političko djelovanje, rekla nam je Andreata-Koren.

Spomenula je i četiri mogućnosti. Prvo da si član političke stranke i to svoje političko djelovanje ‘prenosiš’ u radno okruženje. Poseban je problem, kaže tada, ako si u poziciji moći do te mjere da može doći do narušavanja autonomije i akademske slobode. Takvo što Andreata-Koren ne podržava. Drugo je, nastavila je, da si član stranke, ali djelovanje ne prenosiš u poslovno okruženje poput toga da nikoga ne ugrožavaš i ne vršiš pritisak. Treće je da nisi član stranke, ali ‘zdušno širiš svoje političko opredjeljenje, maltretiraš kolege, poseban je problem ukoliko si u poziciji moći’. To, podcrtala je, svakako ne podržava. Četvrtu situaciju vidi kao da nisi član stranke, imaš svoje političko opredjeljenje, ali nikoga time ne maltretiraš, ne vršiš pritisak i nikoga ne ugrožavaš.

Zdravstveno veleučilište – dekan se ne bavi politikom

Krešimir Rotim dekan je Zdravstvenog veleučilišta, specijalizirao se u neurokirurgiji, a doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Citiran je 1.629 puta, čime je najcitiraniji dekan javnih veleučilišta u Hrvatskoj. Član je Svjetske neurokirurške akademije.

– Obavještavam Vas da aktivno ne sudjelujem u političkom djelovanju i ne obnašam niti jednu političku dužnost, odgovorio nam je Rotim.

Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti

Javno veleučilište je i ‘MUP, Policijska akademija ‘Prvi hrvatski redarstvenik’, Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti’. Na čelu mu je od 2023. Ante Orlović. Osobno policijsko zvanje mu je glavni policijski savjetnik pa je za pretpostaviti da nije član političke stranke. Na naš upit nije odgovorio. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a prema Google Scholaru radovi su mu citirani 186 puta.