Nina je prva žena dobitnica nagrade za matematiku u Hrvatskoj: 'Moramo razbijati stereotipe'

Znanstvenica i profesorica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, 33-godišnja Nina Kamčev, prva je žena dobitnica nagrade Hrvatskog matematičkog društva ‘Ante Mimica’. Nagrada se dodjeljuje mladim matematičarima koji imaju stalno boravište u Hrvatskoj za izniman znanstveni doprinos, a uz to dolazi i novčana nagrada u iznosu od 3.000 eura. Kamčev nam je u razgovoru za naš portal otkrila za koji je svoj rad dobila nagradu, ali i zašto se iz Australije odlučila vratiti u Hrvatsku i raditi na PMF-u.

Svake četiri godine Hrvatsko matematičko društvo dodjeljuje nagradu za izniman znanstveni doprinos u matematici mladim matematičarima. Uvjet za nagradu je stalno boravište u Hrvatskoj, a nagrada uključuje i novčani iznos od 3.000 eura. Otkako se nagrada dodjeljuje, svih sedam dobitnika bili su muškarci. Sve do ove godine.

Nagradu je po prvi put dobila žena – znanstvenica i profesorica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, 33-godišnja Nina Kamčev. U razgovoru za naš portal, Kamčev nam je otkrila za što je točno dobila nagradu, kako je zavoljela matematiku, ali i zašto se iz Australije odlučila vratiti u Hrvatsku kako bi radila na PMF-u.

– Diplomirala sam na Sveučilištu u Cambridgeu, doktorirala na ETH-u u Zürichu, a zatim radila kao znanstvenica (postdoc) u Melbourneu oko dvije i pol godine. Na PMF-u radim posljednje tri godine. Osim toga, volim provoditi vrijeme u prirodi, primjerice, ovaj vikend idem na Triglav, a rekreativno se bavim plesom i glazbom, rekla nam je Kamčev.

Nagradu je dobila za matematičko istraživanje zajednica na društvenim mrežama

Naglasila je da joj je, kao i kod svih uspjeha žena u znanosti, izuzetno drago za svako takvo postignuće. Međutim, smatra kako se još uvijek mora raditi na tome da ovakvi uspjesi žena postanu češći.

– Važno je naglasiti da trebamo senzibilizirati i muškarce i žene o važnosti podrške i kolegijalnosti. Zajedno moramo razbijati stereotipe, uspostaviti mentorski sustav i pružiti psihološku podršku kako bismo stvorili inkluzivnije okruženje za sve, kaže Kamčev.

Nagradu za matematiku ‘Ante Mimica’ dobila je za svoje istraživanje iz područja teorije grafova i relevantnih vjerojatnosti metoda. Zamolili smo znanstvenicu Kamčev da nam objasni što je točno radila u svom istraživanju.

– Samo jedna od tema kojima sam se bavila je podjela mreže u ‘zajednice’. Primjerice, ako dobijemo Facebook mrežu u kojoj su uklonjene sve informacije osim međusobnih poznanstava, kako možemo podijeliti sudionike u grupe koje su ‘usko povezane’? Mi se bavimo takvim problemima, samo u općenitijem kontekstu apstraktnih mreža, objasnila nam je Kamčev.

Iz Australije se vratila u Hrvatsku: ‘Želim omogućiti studentima da se bave ovom relativno novom i dinamičnom granom matematike’

Na pitanje zašto se vratila raditi u Hrvatsku, izjavila je da postoji više razloga, ali da su dva glavna – prenošenje znanja hrvatskim studentima i drugačiji tempo života.

– Vjerujem da mogu puno više pridonijeti u Hrvatskoj nego izvan nje. Želim omogućiti studentima da se bave ovom relativno novom i dinamičnom granom matematike te im pokazati da je moguće raditi kvalitetnu znanost u Hrvatskoj, a pritom ostati povezani s međunarodnom zajednicom. Drugi razlog je to što život u Hrvatskoj omogućava drukčiji tempo života. Manje je pritiska za ‘štancati’ članke i natjecati se s drugim znanstvenicima. Nadam se da ću zbog toga moći raditi znanost koja me intrinzično zanima, biti bolja osoba i imati bogatiji privatni život, poručila je Kamčev.

‘Znanstvenici na Zapadu mogu posvetiti puno više vremena istraživanju jer imaju snažnu administrativnu podršku i strukturu’

S obzirom na njeno bogato iskustvo izvan Hrvatske, upitali smo ju da izdvoji tri stvari koje se razlikuju između bavljenja znanošću u inozemstvu i u Hrvatskoj. Od tri stvari, jedna je bila pozitivna za našu zemlju. Naglasila je kako se Hrvatska treba uspoređivati s razvijenim zemljama, a pod time misli na Češku, Poljsku i Sloveniju.

– Prvo, znanstvenici na Zapadu mogu posvetiti puno više vremena istraživanju jer imaju snažnu administrativnu podršku i strukturu. Ilustrirat ću na dvama primjerima. Na ‘zapadnim’ sveučilištima, uredi za projekte pružaju maksimalnu podršku istraživačima u pisanju europskih projekata i preuzimaju većinu administrativnog posla, poput pisanja budžeta, što bi mi uvelike olakšalo posao u sljedećem mjesecu i učinilo moj projektni prijedlog projekta konkurentnijim. Na nacionalnoj razini, obično postoji redoviti godišnji ciklus natječaja za nacionalne istraživačke projekte, što omogućuje znanstvenicima planiranje karijere i stalan izvor sredstava za istraživanje. S druge strane, Hrvatska zaklada za znanost (ne nužno svojom odgovornošću) raspisuje natječaje sporadično svake 2-3 godine ovisno o dostupnosti sredstava, rekla je Kamčev.

– Drugo, osjećam da u Hrvatskoj sustav ne prepoznaje inovacije i izvrsnost, što opet posebno utječe na mlade znanstvenike. Primjerice, uvođenje ili obnova kolegija, te popularnost kolegija, se uopće ne vrednuju u računanju nastavnog opterećenja, a objavljivanje u vrhunskim časopisima se ne uzima u obzir pri vrednovanju znanstvenog doprinosa. Treće, i pozitivno, je to što je u Hrvatskoj uglavnom bolji balans između privatnog i profesionalnog života. Smatram da bi bilo sjajno kada bismo mogli zadržati ovu osnovu, a istovremeno poticati i nagrađivati izvrsnost, istaknula je Kamčev.

‘Možda nam fali vjere u naše studente i znanstvenike’

Na pitanje kakav je u Hrvatskoj odnos prema mladim znanstvenicima u usporedbi s inozemstvom, Kamčev odgovara kako njeni najmlađi kolege u Hrvatskoj, dakle doktorandice i doktorandi, nemaju dovoljno dobre radne uvjete.

– A upravo su oni ti koji najviše trebaju podršku i koji su u ključnoj fazi svoje karijere. Ako se to ne promijeni, oni će sve više zaostajati za svojim vršnjacima u inozemstvu. Naši doktorandi drže nastavu tri do četiri puta više nego u zapadnoj Europi. Moramo ih i prestati opterećivati administrativnim poslovima koji oduzimaju puno vremena, jer time im se šalje i kriva poruka o poanti njihovog posla. Potrebna su im i dodatna sredstva kako bi se povezali s međunarodnom istraživačkom zajednicom. Položaj doktorskih studenata me dodatno frustrira jer to znači i da moj trud i stručnost imaju ograničen učinak jer ne mogu svojim studentima osigurati konkurentne radne uvjete. Postavlja se pitanje, zašto me sustav drugačije tretira od onih koji dolaze ‘iznutra’? Možda nam fali vjere u naše studente i znanstvenike i stoga su naše ambicije za naš sustav zapravo premale, izjavila je Kamčev.

Matematiku voli jer je – kreativna

Za sam kraj postavili smo joj klasično pitanje koje se postavlja matematičarima – zašto ju toliko vole. Kamčev je objasnila da, iako to mnogima ne zvuči vjerojatno, je matematika zapravo vrlo kreativno područje.

– Otvorenih pitanja i mogućnosti za njihovo proučavanje je beskonačno mnogo i prilično je iznenađujuće kako naizgled nepovezana istraživanja mogu dati odgovor na vaš znanstveni problem ili čak pronaći primjene u ‘stvarnom svijetu’. Primjerice, analitički alati poput derivacija i integrala često se koriste u proučavanju elementarnih svojstava prirodnih brojeva (npr. koliko ima prostih brojeva manjih od 1000000?), što s druge strane pronalazi primjenu u kriptografiji i sigurnoj komunikaciji. Lijepo je i što, unatoč toj slobodi, uvijek postoji točan odgovor. Sjajan je osjećaj kad vam ideja ‘padne s neba’ i iznenada shvatite da je baš ta ideja ključ vašeg problema. Volim i društveni aspekt matematike; često provodim nekoliko tjedana s kolegama na ploči, pokušavajući razumjeti dani fenomen, dijeleći ideje, priče, šale i kavu. Upravo ti trenuci intelektualne kemije često rezultiraju rješenjem problema, ispričala nam je Kamčev.

Učenicima kojima ne ide matematika poručila: ‘Ne treba se bojati pogrešaka!’

Učenicima i studentima, koji možda planiraju svoj akademski put posvetiti matematici, poručila je da IT revolucija nije učinila matematiku suvišnom, već upravo suprotno. Ističe kako je ‘matematika je ključna za razumijevanje i razvoj računalnih algoritama i kompleksnih sustava’ i da ‘matematička sposobnost može biti velika prednost u budućnosti, jer su relevantni poslovi vrlo zanimljivi i poželjni’.

– Učenicima kojima se matematika ne sviđa, poručila bih da ne odustaju jer je često problem uglavnom nedostatak vježbe. Vježbanje s razumijevanjem je ključno. Matematika se ne može naučiti iz videa ili knjiga, morate zaprljati ruke. Uvijek moramo postaviti pitanje ‘zašto’, a ne slijediti recept. ‘Koji me misaoni proces doveo do ovog (potencijalno pogrešnog) rješenja?’ Ne treba se bojati pogrešaka! Digitalni alati također mogu biti vrlo korisni, npr. umjesto da pitate ChatGPT da vam riješi zadaću, možete ga pitati da vam objasni kako riješiti neki zadatak, i gdje ste pogriješili. Imate besplatne personalizirane instrukcije, rekla je znanstvenica i profesorica Kamčev.