Ogroman uspjeh naših znanstvenika: Otkrili novi novi mehanizam nastanka tumora, rad im objavio Nature

Međunarodni tim znanstvenika na čelu s hrvatskima objavio je u prestižnom časopisu Nature rad koji otkriva novi mehanizam nastanka zloćudnih tumora, a pronalazak možda može imati i kliničke implikacije. Voditelj hrvatskog tima bio je profesor Medicinskog fakulteta u Splitu, Janoš Terzić. Njegov tim na ovom otkriću radi već sedam godina.

Nakon informacija da je Medicinski fakultet u Splitu dobio 12,5 milijuna eura za istraživanja, nove lijepe vijesti s tog fakulteta. Prestižni časopis Nature objavio je rad koji otkriva novi mehanizam nastanka zloćudnih tumora, a pronalazak možda može imati i kliničke implikacije. Na čelu međunarodnog znanstvenog tima bili su hrvatski znanstvenici koje je vodio profesor Janoš Terzić s Medicinskog u Splitu, dok je prva autorica članka Branka Roje, više asistentica na splitskom Medicinskom.

‘Ovo može imati kliničke implikacije jer možemo unaprijed testirati kako bismo znali svoju razinu rizika’

Kako stoji u priopćenju Sveučilišta u Splitu, iako su istraživanje proveli na miševima, profesor Terzić i njegovi suradnici pokazali su da bakterije koje kemikalije pretvaraju u opasni karcinogen imaju i ljudi. Profesor je pojasnio da sam mehanizam djeluje tako da bakterije u crijevima nitrozaminski spoj pretvaraju u još opasniju kemikaliju. Ona se, pak, taloži u tkivu mokraćnog mjehura i inducira rak.

– Naše otkriće sugerira da bi ovo moglo imati translacijsku mogućnost, no potrebne su daljnje studije za potvrdu. Otkrili smo da različiti ljudi imaju različite količine bakterija koje konvertiraju tu kemikaliju, što znači da se razlikujemo po potencijalu pretvorbe te kemikalije u vrlo opasnu. Ovisno o bakterijama koje imamo, različito smo skloni određenim tumorima. Ovo može imati kliničke implikacije jer možemo unaprijed testirati kako bismo znali svoju razinu rizika. Također, moguće su buduće intervencije, poput eliminacije tih bakterija antibioticima, kako bi se smanjio rizik od tumora kod osoba koje su sklonije konverziji kemikalija, kazao je profesor Terzić na konferenciji za medije.

Pojašnjava da su nitrozaminski spojevi opasne kemikalije koje se nalaze u konzerviranoj hrani, ali i duhanskom dimu. Kada se dio njih nađe u ljudskim stanicama, oštećuju DNA i dovode do mutacije gena, što je jedan od osnovnih elemenata u procesu nastanka tumora. Kako navode sa splitskog Sveučilišta, Terzićev tim na otkriću radi već sedam godina, a daljnja sudbina ovog istraživanja ovisi o onome što će raditi drugi istraživači u svijetu.

– Potrebno je uspoređivati ljude na temelju potencijala konverzije jedne kemikalije u drugu. Treba vidjeti ima li više tumora jedna ili druga grupa ljudi. To su klinička istraživanja koja bi tek trebala uslijediti. Moj projekt dosad nije uključivao taj klinički dio. Moj rad je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a ako dobijemo sredstva, možda ćemo moći nastaviti i s kliničkim aspektom, rekao je Terzić.

Veliki uspjeh za hrvatsku znanost

Ponos ne skrivaju ni na splitskom sveučilištu. Prorektor za znanost Igor Jerković kaže da im je ovo najbolji dar na 50. obljetnicu postojanja.

– Prisjetimo se malo povijesti. Prvi rad smo objavili 1979. godine u časopisima Web of Science. Do 2009. godine dostigli smo svjetski prosjek, a u posljednjih pet godina otprilike polovica naših radova nalazi se u najboljim svjetskim časopisima. Ovim uspjehom dokazujemo da smo Sveučilište koje radi vrhunska istraživanja. Posebno bih istaknuo prof. Terzića i njegov izvanredni tim s Medicinskog fakulteta čiji je doprinos ovdje izuzetan, rekao prorektor Jerković.

Naveo je i da će rad pomoći i u rangiranju sveučilišta na svjetskim rang-ljestvicama te se nada da će on ujedno i privući svjetske znanstvenike da se pridruže  istraživanjima koje provode splitski. Kako podcrtava prorektor, uvjeren je i da će ovo privući nove studente. Zadovoljni su i u Hrvatskoj zakladi za znanost.

– Ovo je veliki uspjeh splitskih znanstvenika uzevši u obzir činjenicu da je u časopisu Nature do sada objavljeno tek nešto više od 70 članaka na kojima su kao autori navedeni znanstvenici s hrvatskom afilijacijom, od čega su na manje od njih deset hrvatski znanstvenici bili prvi ili dopisni autori, stoji, među ostalim, u priopćenju Hrvatske zaklade za znanost.