Izgleda, zagrebačke fakultete uskoro čeka nova obveza: Nastavu će održavati i - profesori emeritusi

U javnu raspravu nedavno je pušten nacrt novog dokumenta Sveučilišta u Zagrebu – Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju. Takvo što već postoji na nekim drugim sveučilištima i fakultetima, a programi cjeloživotnog obrazovanja dijele se na one koji nose ECTS bodove i one koji ne. Nakon što Pravilnik stupi na snagu svaki zagrebački fakultet trebat će donijeti svoj pravilnik i formirati novo tijelo nadležno za cjeloživotno obrazovanje. Ono po čemu se nacrt ovakvog pravilnika zagrebačkog Sveučilišta razlikuje od drugih je što on predviđa da nastavu održavaju između ostalih i  – profesori emeritusi.

Sveučilište u Zagrebu u javnu raspravu pustilo je nacrt Pravilnika o cjeloživotnom obrazovanju. Kako objašnjavaju u dopisu svojim fakultetima, sve veći broj građana želi unaprijediti svoje znanje i vještine kako bi premostili jaz između formalnog obrazovanja te tržišta rada koje se brzo mijenja.

– Ključno je da ljudi tijekom cijelog života imaju pristup kvalitetnom i relevantnom obrazovanju i osposobljavanju, usavršavanju i prekvalifikaciji. Do sada na razini Sveučilišta nije postojao opći akt koji bi sustavno regulirao cjeloživotno obrazovanje, čime je nedostajala struktura koja bi podržala i olakšala pristup ovom obliku obrazovanja za široki krug pojedinaca. Međutim, u svjetlu suvremenih izazova i potreba društva, postaje sve očitija nužnost uspostave takvog pravilnika, stoji u dopisu koji potpisuje prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku Anamarija Musa.

Osim zaposlenih nastavnika zagrebačko Sveučilište voljelo bi i da profesori emeritusi održavaju nastavu

Takav pravilnik, primjerice, riječko, splitsko i osječko Sveučilište imaju već godinama. Ipak, i riječko Sveučilište trenutno ga mijenja i isto su u procesu javne rasprave. Također, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u 2022. donijelo je detaljnu uputu kako visoka učilišta mogu organizirati cjeloživotno obrazovanje i to za potrebe financiranja putem vaučera sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. I prema Zakonu o visokom obrazovanju iz 2022. visoka učilišta temelje se na konceptu cjeloživotnog obrazovanja te je predviđeno da ona mogu ustrojiti takve programe koji nisu studiji, a mogu se financirati putem vaučera u svrhu pristupa tržištu rada.

Pravilnik koji sada donosi Sveučilište u Zagrebu ne razlikuje se u bitnome po kriterijima od drugih pravilnika i naputka Ministarstva. U samom nacrtu Pravilnika stoji da cjeloživotno obrazovanje obuhvaća programe obrazovanja na Sveučilištu i njegovim fakultetima. To su programi s kolegijima, predavanja, seminari, radionice, tečajevi, škole i slično. Sami programi koje će nuditi zagrebački fakulteti mogu biti s ECTS bodovima ili bez njih.

No, po jednom se segmentu nacrt Pravilnika o cjeloživotnom obrazovanju Sveučilišta u Zagrebu razlikuje od onih na drugim Sveučilištima. U zagrebačkom nacrtu stoji da će najmanje 50 posto ukupnog broja sati nastave u programima s ECTS bodovima morati izvoditi nastavnici na znanstveno-nastavnim mjestima i – profesori emeritusi, među kojima je primjerice i bivši rektor Damir Boras. Ni riječko ni osječko ni splitsko Sveučilište u svojim pravilnicima ne spominju emerituse. Zagrebačko Sveučilište mjesta za emerituse pronašlo je na još jednom mjestu.

– Za programe koji se upisuju u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira izvjestitelj provjerava zadovoljava li program sve elemente propisane određenim skupom ili skupovima ishoda učenja u Registru na koji se odnosi. Ako u programu postoje obrazovne aktivnosti koje nisu dio akreditiranih studijskih programa, provodi se nezavisni postupak recenzije. Odbor na temelju prijedloga izvjestitelja ili predlagatelja imenuje recenzenta koji će sadržajno vrednovati program. Recenzent može biti nastavnik Sveučilišta ili drugih sveučilišta u RH izabran na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto, naslovni nastavnik ili nastavnik kojemu je dodijeljen počasni naslov professor emeritus odnosno priznati stručnjak iz prakse, stoji u nacrtu.

Ako Pravilnik prođe javno savjetovanje, fakultet će morati osnivati nova tijela za cjeloživotno obrazovanje

Nacrt detaljno opisuje programe s i bez ECTS bodova. Među onima koji daju ECTS bodove su i razlikovni programi. To obuhvaća razlikovne obveze koji su uvjet za upis na neki studij, a imaju opseg između 15 i 60 ECTS bodova. Polaznik nema status studenta već prije upisa na studij upisuje program cjeloživotnog učenja kako bi nadoknadio razliku. To su zapravo postojeći kolegiji fakulteta iz akreditiranih studijskih programa koji primjerice mogu olakšati studentu prelazak s prijediplomskog na diplomski studij koji nije u potpunosti jednak pa treba nadoknaditi razliku ili pak prijelaz s jednog sličnog studija na drugi.

Tu su i programi za stjecanje djelomične kvalifikacije. Sveučilište kao primjer navodi da bi uz cjelovitu kvalifikaciju sveučilišnog magistra engleskog jezika i književnosti djelomična omogućila obavljanje zanimanje nastavnika engleskog jezika putem programa pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe. Magistar ekonomije primjerice bi, objašnjava prorektorica u dopisu, pohađao program za javnu nabavu. Svi ovi programi s ECTS bodovima moraju se upisati u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te se mogu financirati putem vaučera. Pod programe s ECTS bodovima spadaju i programi za postizanje skupova ishoda učenja – mikrokvalifikacija.

Ovakvi programi moraju proći i postupak vrednovanja na Sveučilištu ili fakultetu. Programe općenito odobrava Fakultetsko vijeće ili Senat Sveučilišta. Programi cjeloživotnog obrazovanja bez ECTS bodova pak uključuju obrazovanje odraslih i obrazovanje za treću životnu dob. Nadalje, svi fakulteti pod zagrebačkim Sveučilištem, ako Pravilnik prođe javno savjetovanje, trebat će donijeti i uskladiti svoje pravilnike o cjeloživotnom obrazovanju u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu i formirati novo tijelo nadležno za cjeloživotno obrazovanje, ako ga nemaju od ranije. Primjerice, svoje pravilnike o cjeloživotnom obrazovanju i centre za njih ima Učiteljski i Pravni fakultet, kao i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Ipak, svi oni trebat će i u roku od tri mjeseca od donošenja Pravilnika dostaviti podatke o postojećim programima cjeloživotnog obrazovanja.

Prorektorica istaknula važnost decentralizacije odgovornosti za donošenje i provedbu programa koja bi bila na samim fakultetima

U dopisu koji je potpisala prorektorica piše da je radna skupina u Pravilniku istaknula potrebu za prilagodbom raznolikih postojećih i budućih programa cjeloživotnog obrazovanja svih sastavnica Sveučilišta kako bi se osiguralo da sadržaji budu u skladu s potrebama i interesima polaznika. Istaknuta je i važnost decentralizacije odgovornosti za donošenje i provedbu programa koja bi bila na samim sastavnicama i njihovim unutarnjim sustavima osiguranja kvalitete.

– Posebna pažnja posvećena je mogućnosti brzog pokretanja ad hoc programa cjeloživotnog obrazovanja na sastavnicama prema trenutnim zahtjevima poslodavaca, čime se osigurava relevantnost ponuđenih programa s potrebama tržišta rada. Naglašena je potreba za uspostavom sustava praćenja i izvještavanja o provedenim programima Cjeloživotnog obrazovanja kako bi se osigurala transparentnost i kontinuirano poboljšanje kvalitete te kako bi se konsolidirali analizirali podaci na razini Sveučilišta, objašnjeno je u dopisu.

U nacrtu stoji i da će zagrebačko Sveučilište uspostaviti Bazu programa cjeloživotnog obrazovanja Sveučilišta koja će biti javno objavljena na mrežnim stranicama Sveučilišta. Javna rasprava o nacrtu Pravilnika o cjeloživotnom obrazovanju Sveučilišta u Zagrebu provodi se online do 15. svibnja na stranicama Sveučilišta. Cijeli Pravilnik i dopis prorektorice o Pravilniku o cjeloživotnom obrazovanju možete pročitati ispod. Ako vam dokumenti nisu vidljivi, osvježite stranicu.