Umro poznati filozof koji je dao podršku studentima za vrijeme blokade Hrvatskih studija

Preminuo je istaknuti američki filozof Daniel Dennett koji je 2017. godinu podržao studente u blokadi Hrvatskih studija. Studenti su tada blokirali nastavu jer su Hrvatski studiji donijeli odluku o ukidanju studija filozofije, to jest nisu planirali upisati ni jednog novog studenta na taj studij. To im nakon reakcije studenata nije pošlo za rukom, filozofija je vraćena, štrajkao je i dio profesora, a tadašnji pročelnik bio je – Mario Grčević. Upravo on danas je, naveo je sud više puta, nezakoniti privremeni dekan Hrvatskih studija.

Daniel Dennett, utjecajni američki filozof, preminuo je prošlog tjedna u dobi od 82 godine, piše BBC. Tijekom karijere dao je doprinos kognitivnoj znanosti, filozofiji uma i evolucijskoj teoriji. Bio je zagovornik racionalnosti i skepticizma, a umjetnu inteligenciju gledao je kao prijetnju koja je ipak egzistencijalna za civilizaciju.

Studenti su blokirali nastavu desetak dana, podržali ih istaknuti filozofi i Sveučilište u Budimpešti

Dennett je bio redoviti profesor filozofije na Sveučilištu Tufts kraj Bostona u SAD-u, a u 2017. godini podržao je blokadu studenata na Hrvatskim studijima. O njoj se pisalo i u SAD-u, a osim Dennetta blokadu su podržali i poznati filozof Noam Chomsky te Sveučilište u Budimpešti. Te 2017. godine, naime, Hrvatski studiji donijeli su odluku o nultoj upisnoj kvoti za studij filozofije. Drugim riječima, više nisu željeli upisivati studente na filozofiju što posljedično znači ukidanje takvog studija. Studenti su zbog toga pokrenuli blokadu nastave.

Kako smo tada iscrpno izvještavali, studenti su desetak dana prekidali nastavu razočarani i ljuti takvom odlukom Hrvatskih studija. Tražili su i da uprava Hrvatskih studija, koji tada još nisu bili fakultet već sveučilišni odjel, odstupi s pozicije. Osim blokade studenata u štrajk je krenuo dio profesora zbog niza odluka Sveučilišta u Zagrebu kojima se ugrožava pravo na njihovu autonomiju znanstvenog i nastavnog rada, ali sud je štrajk proglasio nezakonitim. Ono što su studenti na kraju uspjeli je vraćanje kvote za upis filozofije na 15.

Na čelu uprave Hrvatskih studija, za koju su studenti tražili ostavke, tada je bio – Mario Grčević. Kao pročelnik Hrvatskih studija blokadu studenata opisao je kao nasilno ometanje nastave, u priopćenjima je naglašavao da su u tome bili zastupljeni i studenti te građani izvan institucije Hrvatskih studija. Osudio je takav ‘izvaninstitucionalni oblik aktivizma koji ne vodi prema rasvjetljavanju i rješavanju problema’, najavljivao nadoknadu nastave, a za moguću štetu – krivio studente.

– Za sve štetne posljedice koje bi proizišle iz ometanja nastavnoga procesa isključivu odgovornost snose organizatori blokade, napisao je Grčević u priopćenju početkom studentske blokade Hrvatskih studija 2017. godine.

Grčević je danas nezakoniti privremeni dekan Hrvatskih studija

Grčević je pak danas, sedam godina kasnije, ponovno na čelu Hrvatskih studija i to nezakonito. Rektor zagrebačkog Sveučilišta Stjepan Lakušić i sveučilišni Senat postavili su Grčevića za privremenog dekana Hrvatskih studija iako to nisu smjeli. Naime, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju iz 2022. godine čelnike fakulteta, makar oni bili privremeni, može izabrati isključivo fakultetsko vijeće, a ne sveučilišni Senat. Zbog toga je sud odbio upisati Grčevića kao pravnog zastupnika Hrvatskih studija, a sudski procesi zbog toga traju mjesecima.

Unatoč odlukama suda Grčević je nastavio biti privremeni dekan te svoje mjesto ne želi predati svom prethodniku Stjepanu Ćosiću, kako je naložio sud. Nedavno je Visoki trgovački sud donio konačnu odluku da Grčević ne može biti na čelu Hrvatskih studija. Kako su sudski procesi trajali mjesecima, u međuvremenu Grčeviću i istječe mandat. O njegovoj sudbini trebalo bi se odlučivati na sljedećoj sjednici Senata u svibnju. Mogući scenariji su, kako smo i pisali, da Grčević  u ovom kratkom razdoblju do kraja svog mandata ipak prepusti svoje mjesto Ćosiću te da fakultet odabere novog dekana ili barem onog privremenog. Lakušić pak može na čelo Hrvatskih studija ponovno postaviti privremenog dekana, no takva bi odluka bila protuzakonita. Lakušić može i na sjednicu Senata staviti glasanje Vlatke Vukelić za dekanicu, kako su ju u 2022. odabrali na Hrvatskim studijima, no to je manje vjerojatan scenarij jer Lakušić izbjegava Vukelić, inače kontroverznu profesoricu povijesti.

Kada smo u ožujku pitali rektora Lakušića oko situacije na Hrvatskim studijima,  kazao je da ne zna o čemu govorimo, ali da su sve pravne radnje napravljene korektno. Naveo je i da ‘ako nešto nije završeno, onda je to nešto upravo ovako kako sam ja rekao’. U međuvremenu Lakušiću je stigao oštar dopis iz Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem su ga tražili da poduzme žurne mjere na uspostavi zakonitosti rada na Hrvatskim studijima. Takvo postupanje, podcrtali su iz Ministarstva, ima obilježja kaznenog djela. Zbog toga govore Lakušiću da nastala situacija ne predstavlja samo narušavanje ugleda visokih učilišta, već stvara zabrinutost i za njega zbog najavljenih postupaka trećih osoba.