Pikadom i stolnim tenisom ovi studenti nastoje povećati izlaznost na studentskim izborima

Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku u prosincu je dobio nove članove. Novi predsjednik Tonći Simović i tajnik Marko Tolja otkrili su nam da je izlaznost na izborima bila mala, ali da se s tom problematikom bore i druga, veća sveučilišta. Smatraju da bi rad u studentskom zboru trebao biti nagrađen novčano ili ECTS bodovima. Rast cijena u menzama podržavaju uz rast kvalitete same hrane. Za Dubrovnik imaju samo riječi hvale, jedinu manu pronalaze u manjku sadržaja zimi koju svojim aktivnostima poput turnira u pikadu nastoje popuniti.

Tijekom našeg redakcijskog posjeta Dubrovniku razgovarali smo i s novim sastavom tamošnjeg sveučilišnog Studentskog zbora koji je oformljen krajem 2023. godine. Novi predsjednik Tonči Simović s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju i tajnik Marko Tolja s istog odjela priznaju da je izlaznost na tim izborima bila mala.

‘Pokušavamo studente uključiti u aktivnosti, projekte i turnire, dajemo im osjećaj pripadnosti i uključivosti ‘

– Na sjednici Hrvatskog studentskog zbora u neformalnom razgovoru s ostalim studentskim predstavnicima komentirali smo taj problem. Predsjednica Zbora Sveučilišta u Zagrebu rekla mi je da je njima ove godine bila najveća izlaznost, a ona je opet bila oko deset posto ukupnih studenata što je poražavajuća brojka. Kod nas nije velika razlika od toga, po postotku smo tu negdje. Summa summarum je i izjava predsjednika Hrvatskog studentskog zbora da kako možemo očekivati izlaznost na studentske izbore ako studenti ne izlaze ni na druge izbore poput parlamentarnih, predsjedničkih ili lokalnih. Pokušavamo studente uključiti u aktivnosti i projekte Studentskog zbora, turnire, dajemo im osjećaj pripadnosti i uključivosti pa da samim time i oni kasnije budu angažiraniji, započeo je Marko.

Sam Tonči objasnio je i da on sam nije znao što je točno Studentski zbor kada je čuo za njega. Kada je shvatio o čemu je riječ, bez ustručavanja se kandidirao na izborima. Studentski zbor u dubrovačkom studentskom domu organizira turnire u pikadu i stolnom tenisu, čemu smo sami prisustvovali, a upravo time žele približiti studentima ono za što se zalažu.

– Marko je tu operativac, ima puno papirologije koje treba obaviti. Mi smo znali pitati ovako ljude koje znamo bi li se i oni kandidirali za Studentski zbor, no generalno to zanima mali broj studenata. I dalje su mnogi fokusirani dakako na fakultetske obveze, ali i na turističku sezonu jer ipak smo u Dubrovniku. Problem je ta zainteresiranost, naveo je Tonči.

‘Mi razumijemo da je podizanje cijene u menzama nešto što nije baš poželjno, ali je neizbježno’

Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku broji 13 članova, no studentski predstavnici objasnili su nam da se najviše angažiralo njih nekoliko. Postali su ekipa koja se druži neformalno te tako kreiraju nove ideje. Marko smatra da se ne može od svih uvijek očekivati ista angažiranost, pogotovo tijekom tjedana ispita ili kolokvija. S obzirom na to da nam je studentski predstavnik na razini Hrvatske najavio mogućnost da članovi Studentskog zbora izmjenama Zakona ostvare status studenta sportaša što bi im olakšalo rad u Zboru, Marka i Tončija pitali smo sviđa li im se ta ideja.

– Studentski zbor je neki angažman koji bi trebao biti dodatno nagrađen uz faks. To može biti novčano ili ECTS bodovima. Studiranje ne smije patiti zbog Studentskog zbora. To treba biti nešto dodatno, naveo je Marko, dok je Tonči dodao da bi takva nagrada bila i dobra motivacija.

Neizbježno pitanje jest stanje u menzama. Tonči nam je rekao da postoje pritužbe na raznolikost prehrane, ponekad i kvalitetu ili da su riža i tjestenina prekuhane. Smatra da oko toga ne treba raditi famu, a i sam je nedavno bio na sastanku s ravnateljem Studentskog centra (SC). Kako Pravilnik o studentskoj prehrani nije mijenjan više od deset godina, Marko smatra da mogući rast cijene menija treba pratiti kvalitetu.

– Raspravljali smo i o tome na Hrvatskom studentskom zboru. Vi kad pogledate da za jednu minimalnu studentsku satnicu koja je sad 5,25 eura u menzi možeš pojesti šest obroka, to je stvarno nerealna cijena. Otkako je Hrvatske i Sveučilišta i menzi, taj rast satnica pratio je rast cijena u menzama. Mi smo sad imali najveći skok studentske satnice. To ne znači da treba napraviti najveći skok cijene u menzi, ali realno je da cijene malo narastu pa će se time podići kvaliteta i raznolikost hrane u menzama. Mi razumijemo da je podizanje cijene u menzama nešto što nije baš poželjno, ali je neizbježno, naglasio je Marko.

‘Brzo sam se uvjerio da nigdje osim u Dubrovniku nećeš naći ovakvu ljepotu i mir’

Nedavno su realizirali i natječaj za studentske projekte, a u planu im je paintball. Suradnju s dubrovačkim Sveučilištem i SC-om Marko i Tonči opisuju kao odličnu. Upravo sa SC-om planiraju roštiljadu i penjanje na Sniježnicu. U sve aktivnosti nastoje uključiti Erasmusovce kojih je u Dubrovniku sve više. Najskuplji studentski dom u Hrvatskoj upravo je u Dubrovniku, ali studentski predstavnici smatraju da je 112 eura mjesečno opravdana cijena.

– Ja prvi da mogu birati da imam takvu studentsku sobu u Dubrovniku s besplatnom teretanom i uključenim parkingom, ne bih oklijevao. Studentske sobe su velike, sve više studenata je domu, u centru si, bus je blizu. Problem kod privatnih stanodavaca je što se studente iseljava tijekom svibnja ili lipnja zbog dolaska turista. No, zbog studentskog doma koji je na visokoj razini sve manji broj studenata traži privatni smještaj, pojasnio je Marko.

Dubrovnik kao sveučilišni grad Marko i Tonči opisuju kao pristupačan, s poslovima dobre studentske satnice, zanimljivim studijskim programima i izraženom bliskosti zajednice. Zimi, naveli su, grad je ponešto opustošen pa i oni svojim aktivnostima poput turnira nastoje to popraviti. Studenti u Dubrovniku imaju popuste u nekim restoranima, kao i besplatni ulaz za brojne kulturne sadržaje. O odlasku iz Dubrovnika ne razmišljaju.

– Kratko sam živio u Zagrebu, no brzo sam se uvjerio da nigdje osim u Dubrovniku nećeš naći ovakvu ljepotu i mir. Tijekom zime studenti isto lako nalaze posao, od kafića do trgovina. Nakon mjesec dana studiranja u Dubrovniku pohvataš što se i gdje događa. Znaš da nećeš na Stradunu pojest kolač nego ćeš to napraviti jednu uličicu pokraj za 50 posto manju cijenu. Ograničenost sadržaja zimi možda jest mana, iako se i to mijenja nabolje, Grad se s time uhvatio u koštac jer se povećao broj studenata i time broj mladih zimi, zaključio je Marko.