Tik prije nastave promijenili način naplate ECTS-a: Dio studenata plaća i prenesene i 60 upisanih

Nedavno nam se javio student Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina zbog novog modela plaćanja troškova studija. Ako studenti na tom Veleučilištu ostvare najmanje 55 ECTS-a, oslobođeni su plaćanja participacije u troškovima studija, no ako steknu manje bodova plaćaju i one ECTS bodove koje prenose i sve ECTS bodove nove akademske godine, ali po 50 posto umanjenoj cijeni. Takva praksa, pojasnili su nam s Veleučilišta, uobičajena je i na drugim fakultetima. Iz Ministarstva su nam ukazali da na odluke u plaćanju studentski predstavnici u Vijeću obično imaju pravo veta, no do studentskog zbora Veleučilišta u Krapini nismo uspjeli doći – na njihovim internetskim stranicama stoje telefonski brojevi starog saziva studentskog zbora.

– Redovan sam student i u akademskoj godini položio sam sve ispite osim jednog koji nosi sedam ECTS-a i godinu završavam s 53 ECTS-a. Plaćanje participacije koje mi je izračunato je: sedam ECTS-a prenosim plus 60 ECTS-a s nove akademske godine. To je skupa 67 ECTS-a puta sedam eura, jer imam pravo na 50 posto umanjenu vrijednost ECTS-a. Sve skupa je to 469 eura i upisnina. Takvu, a i veću školarinu platili su svi redovni studenti koji imaju manje od 55 ECTS-a, počinje student Marko s Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina.

Poslao nam je Odluku o modelu participacije studenata u troškovima studija za ovu akademsku godinu koja je donesena 20. rujna, a možete ju pronaći na kraju teksta. U njoj stoji ranije spomenuti obračun participacije, s time da su studenti koji ostvare najmanje 55 ECTS-a oslobođeni plaćanja troškova.

– Prvog dana upisa svi smo odlazili kući iz referade bez da smo se upisali jer smo morali roditelje upoznati s novim modelom plaćanja, ipak nas oni financiraju. Nas studente ljuti što je Odluka donesena 20 rujna i što za nju nismo prije znali te ako se ona treba kao takva primjenjivati zašto se ne primjenjuje od nove akademske godine kako bi na vrijeme bili upoznati s pravilima, nastavlja Marko.

‘Sa žaljenjem primamo činjenicu da sve nismo mogli razjasniti sa studentima unutar Ustanove’

S Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina kazali su nam da su trenutno opterećeni objektivnim problemima o čemu su upućeni Ministarstvo znanosti i obrazovanja te lokalna uprava i samouprava. Riječ je o tome da ovo Veleučilište ima malu upisnu kvotu i mali broj nastavnog i nenastavnog kadra, a bore se s postizanjem i održavanjem nastavne kvalitete i značajnim brojem nastavnika koji se financiraju iz prihoda ustanove, a ne na teret proračuna Hrvatske. Zbog toga moraju na teret studenata poduzeti radnje za uspješnost u funkcioniraju i to u dijelu financiranja, no samo za studente koji nisu izvršili svoje obveze prethodne godine.

– Uredbom Vlade RH-a o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u članku 5. – Osnovna proračunska komponenta propisano je kako Veleučilište neće moći računati na troškove sufinanciranja od strane ministarstva za studiranja studenata koji su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili manje od 55 ECTS bodova, sve uz izuzetke, primjerice studente invalide. U takvoj situaciji Veleučilište, a radi osiguranja ‘organiziranja i vođenje poslova Veleučilišta’ i radi ‘vođenje brige o poslovanju Veleučilišta’ sve sukladno ranije spomenutoj Uredbi i Statutu Veleučilišta, donošenjem ove Odluke dekana osigurava uvjete poslovanja, poručuje dekan Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, Nenad Sikirica.

Takva odluka donesena je prvi put ove godine, a objavljena je tik pred novu akademsku godinu zato što je u roku od šest mjeseci od donošenja Zakona u visokom obrazovanju trebalo započeti pregovaranje za sklapanje programskog ugovora, koji za Veleučilište još nisu počeli.

– Sa žaljenjem primamo činjenicu da sve nismo mogli sa studentom, to jest studentima razjasniti unutar Ustanove i kroz redovno izabrane studentske predstavnike, obzirom na dosadašnju uspješnu suradnju sa studentskim predstavnicima u tijelima Veleučilišta, objašnjava Sikirica.

Pokušali smo kontaktirati studentski zbor, ali bezuspješno

Osim Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, ovakvo slično financiranje, napominje Sikirica, ima i Sveučilište Sjever, Međimursko veleučilište u Čakovcu te Veleučilište u Virovitici. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) naglašavaju da prema Zakonu o visokom obrazovanju pravo na subvencioniranje školarine u cijelosti iz državnog proračuna imaju, između ostalog, studenti koji ostvare najmanje 55 ECTS-a. Javna sveučilišta općim aktima propisuju pitanje plaćanja školarine za one studente koji ne ostvaruju uvjete subvencioniranja troškova iz državnog proračuna.

– Upis studenata na visoko učilište i napredovanje kroz studij dio je autonomije visokog učilišta te je regulirano pravilnikom o studijima i studiranju. Model participacije u troškovima studija visoko učilište uređuje odlukom. Studentski predstavnici u Vijeću Veleučilišta imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o participacijama u troškovima studija, odnosno troškovima školarine u skladu sa Statutom visokog učilišta. Ako student koji je upisan u redovitom statusu ne ispunjava uvjete za subvenciju školarine na teret sredstava državnog proračuna u skladu s Uredbom prilikom upisa na više godine studija ili ponovnog upisa na istu godinu studija sam snosi troškove školarine, u skladu s odlukom koju donosi visoko učilište, dodaju iz MZO-a.

Do predstavnika studenata Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, to jest njihova studentskog zbora, pokušali smo doći. Na njihovim internetskim stranicama navedena su imena članova i njihovi telefonski brojevi, no ispostavilo se da su to članovi starog studentskog zbora. Kontaktirali smo starog predsjednika koji nam je rekao da je završio studiranje u Krapini te se prebacio na drugo visoko učilište. Na stranicama Veleučilišta u dokumentima je objavljen popis novih članova studentskog zbora, no njihovih kontakta nema, a pod odjeljkom Studentski zbor stoje zapisnici sa sjednica iz 2021. godine.