Izašla je poznata Timesova rang-lista sveučilišta za 2024.: Tri iz Hrvatske nalaze se iznad tisućitog mjesta

Times Higher Education objavio je novu rang-listu svjetskih sveučilišta na kojoj je rangirano njih 1.904 iz 108 zemalja i regija svijeta. Na ljestvici se nalaze i tri naša sveučilišta – najbolje stoji Sveučilište u Zagrebu koje je, za razliku od prošle, ove godine bolje plasirano od Sveučilišta u Splitu. Na listu je uvršteno i Sveučilište u Rijeci. Timesova rang-lista sveučilišta ove je godine rangirala i pojedina sveučilišta u BiH – sarajevsko je na istoj zbirnoj poziciji kao riječko, a mostarsko nije zadovoljilo kvalifikacijske kriterije pa je ostalo na statusu ‘prijavitelj’.

Times Higher Education (THE), ugledni britanski časopis specijaliziran za teme s područja visokog obrazovanja, objavio je svoju rang-listu sveučilišta za 2024. godinu. U obzir se prilikom rangiranja uzima 18 indikatora u pet područja: podučavanje, istraživačko okruženje, istraživačka kvaliteta, industrija i međunarodna perspektiva. Ove je godine Timesova rang-lista sveučilišta rangirala 1.904 sveučilišta iz 108 zemalja i regija svijeta, s time da ih još 769 ima status ‘prijavitelj’ jer su poslali podatke, ali nisu zadovoljili kvalifikacijske kriterije.

– Prilikom ovogodišnjeg rangiranja analizirano je preko 134 milijuna citata u 16,5 milijuna znanstvenih publikacija, a uključivalo je i odgovore iz ankete provedene na 68.402 nastavnika i istraživača. Sveukupno smo prikupili 411.789 podatkovnih jedinica s preko 2.673 institucije koje su podastrijele podatke, navodi THE.

Timesova rang-lista sveučilišta rangirala je i tri iz Hrvatske

Kada je riječ o sveučilištima iz Hrvatske, na THE listu za 2024. su uvrštena tri – zagrebačko, splitsko i riječko. Sveučilište u Zagrebu zauzelo je zbirnu poziciju između 1.001. i 1.200. mjesta, Sveučilište u Splitu nalazi se na poziciji od 1.201. do 1.500. mjesta, dok je Sveučilište u Rijeci na zbirnoj poziciji 1.501+. To bi značilo da su u, odnosu na prošlu godinu, splitsko i zagrebačko sveučilište ‘obrnuli’ pozicije, splitsko se na listi za 2023. nalazilo između 1.001. i 1.200. mjesta, a zagrebačko na poziciji od 1.201. do 1.500. mjesta, dok je riječko zadržalo lanjsku poziciju.

Ove godine su u rangiranje ušle četiri nove zemlje, među kojima je i susjedna Bosna i Hercegovina. Tamošnje Sveučilište u Sarajevu na THE ljestvici za 2024. godinu nalazi se za zbirnoj poziciji 1.501+. Za rangiranje se prijavilo i Sveučilište u Mostaru. No ono je završilo među spomenutih 769 sveučilišta koja su poslala podatke, ali nisu zadovoljila kvalifikacijske kriterije pa su ostala bez ranga, samo u statusu ‘prijavitelj’.

Beogradsko i mariborsko sveučilište stoje bolje od zagrebačkog

Valja izdvojiti i pozicije sveučilišta u susjednoj nam Srbiji i Sloveniji. Sveučilište u Beogradu nalazi se na zbirnoj poziciji od 801. do 1.000. mjesta, Sveučilište u Kragujevcu od 1.001. do 1.200. mjesta, a Sveučilište u Novom Sadu je na zbirnoj poziciji 1.501+. Slovensko Sveučilište u Ljubljani je, isto kao i beogradsko, na zbirnoj poziciji od 801. do 1.000. mjesta, Sveučilište u Mariboru nalazi se na poziciji od 1.201. do 1.500. mjesta, dok je Sveučilište Primorska na zbirnoj poziciji 1.501+. Sveučilište u Novoj Gorici, isto kao mostarsko, ima samo status ‘prijavitelj’.

Već osmu godinu zaredom na vrhu se THE ljestvice nalazi britansko Sveučilište u Oxfordu, ali preostala u top pet malo su mijenjala pozicije. Sveučilište u Stanfordu je drugo i poguralo je Harvard na četvrto mjesto, dok se MIT pomaknuo za dva mjesta, na treće. Peti je Cambridge, koji je na tu poziciju pao s prošlogodišnjeg trećeg mjesta. Čitavu ljestvicu možete vidjeti ovdje. Podsjetimo, nedavno je i QS Top Universities, međunarodno rangiranje sveučilišta britanske analitičke kompanije Quacquarelli Symonds, objavilo svoju prvu ljestvicu sveučilišta za Europu. Na njoj je rangirano šest naših, a koja su to i kako stoje, možete doznati u članku na poveznici.

Podacima kod ovakvih ljestvica treba pristupati oprezno

I ovom ćemo prilikom podsjetiti na riječ stručnjaka i probleme kod izrade i objave ovakvih ljestvica. Kada smo pisali o jednoj od niza njih, Mariju Brajdić Vuković, sociologinju i stručnjakinju za metodologiju društvenih istraživanja zamolili smo i da pojasni relevantnost ovakvih rangiranja. Valja ih proučavati s oprezom jer je često njihova uloga politička i ekonomska.

Kako je istaknula naša sugovornica, gotovo svaka od ljestvica boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.

– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.