Zabrana rada trgovina pogađa i studente: 'Dnevnica nedjeljom mi je kao skoro dvije dnevnice tjedno'

Početkom srpnja donesen je novi Zakon koji trgovinama dopušta samo 16 radnih nedjelja godišnje. Sve ostale nedjelje, kao i blagdanom, trebaju biti zatvorene. Većinu nedjelja u godini tako više ne mogu raditi ni studenti kojima je nedjelja slobodan dan bez akademskih obveza te su to često koristili kao priliku za dodatni džeparac. Posebice jer je studentska satnica nedjeljom uvećana za 50 posto. Razgovarali smo s dvjema studenticama koje su radile u trgovinama i napominju istu stvar – nedjelja je rijetki dan kada studenti mogu raditi i to im ne treba uskratiti.

Novi Zakon o trgovini koji je donesen početkom srpnja izaziva veliku podjelu javnosti. Dok neki smatraju da je nedjelja dan u kojem bi se trebalo odmarati i da sve što nam je potrebno možemo kupiti dan ranije, novi Zakon pokazao je niz mana. Kako su od mjere zabrane rada trgovina nedjeljom izuzeti dućani na kolodvorima i benzinskim pumpama, upravo je pred njima na blagdan 5. kolovoza i nedjelju iza čekao red građana.

‘Studenti većinu svoje zarade mogu pripisati satnici nedjeljom i praznicima’

Na nekim pumpama čak se počeo prodavati kruh, jer nedjeljom i blagdanima ne smiju raditi ni pekare, a male trgovine i sezonske suvenirnice upozoravaju da veliki trgovački centri samo ‘rotiraju’ radnike između trgovina i da nova mjera ne pokazuje rezultate. Gradovi na moru pak su pronašli rupu u Zakonu – počeli su nedjelje i blagdane proglašavati sajamskim danima jer tako mogu biti otvoreni kiosci i štandovi na otvorenom.

Ustavni sud tek treba odlučiti je li ova mjera neustavna. Zagovaratelji ove odluke napominju kako trgovine nedjeljom ne rade primjerice ni u Sloveniji, no oni u toj zabrani imaju jednu iznimku. Osim što trgovine manje od 200 četvornih metara na kolodvorima i benzinskim crpkama uvijek mogu raditi, otvorene smiju biti i sve druge prodavaonice manje od 200 četvornih metara ako vlasnici sami poslužuju kupce, uz eventualnu pomoć studenata i umirovljenika, piše 24uhr.

U Hrvatskoj, barem za sada, nema iznimke u kojoj bi mogle raditi manje trgovine ili studenti. Trenutno je studentski minimalac u Hrvatskoj 4,38 eura, a za rad noću, nedjeljom i blagdanom on se uvećava za 50 posto. Na primjer, student koji radi na minimalcu za sat rada nedjeljom može zaraditi 6,57 eura. Ako mu poslodavac satnicu zaokruži primjerice na 5 eura, nedjeljom za sat vremena student može zaraditi 7,50 eura. Zato ne čudi što su brojni studenti baš nedjeljom odlučili raditi u trgovinama, a jedna od njih je i Ena.

– Zabrana rada nedjeljom i praznicima pogađa neke studente koji su tada voljni raditi. Naravno da ima studenata kao i stalnih zaposlenika koji su oduševljeni zabranom rada nedjeljom, ali također mnogi zaposlenici, a tako i studenti većinu svoje zarade mogu pripisati upravo satnici koju omogućuje upravo taj rad nedjeljom i praznicima, započinje Ena.

‘Molila sam voditeljicu smjene da me stavlja raditi svaku nedjelju’

Kaže da sigurno postoji način, što pokazuje i poviše spomenuti slovenski slučaj, kako bi se iz mjere zabrane rada nedjeljom mogli izuzeti studenti koji su volji raditi. Njoj i njezinim kolegama koji rade tijekom akademske godine, dodaje Ela, jedino subota, nedjelja i eventualno još koji dan uz to ostaju za rad zbog predavanja. A zbog povećanja studentskih troškova, pričali smo u zadnjem podcastu, većina studenata primorana je raditi. Podaci Porezne uprave pokazuju kako je u 2022. godini radilo 119.245 učenika i studenata, a zaradili su više od 250.000 eura.

– Kako sam i sama radila u trgovini s obućom znam koliko je vikend, a pogotovo nedjelja unosna. Sjećam se kako bih molila voditeljicu smjene da me stavlja raditi svaku nedjelju. Pa zašto da ne? Dnevnica nedjeljom mi je kao skoro dvije dnevnice tipa ponedjeljka i utorka. Mislim da bi se trebalo omogućiti rad nedjeljom, pa bilo to i skraćeno radno vrijeme, studentima i zaposlenicima koji su voljni tada raditi, navodi Ena.

Studentica Sanja objašnjava nam da studenti za rad mogu izdvojiti jedino nedjelju jer tada imaju slobodno vrijeme. Razlog odabira baš nedjelje i blagdana, smatra Sanja, svakako jest i veća satnica. Ona je ovo ljeto radila, ali u trgovini u Splitu koji je izabrao ljeto s radnim nedjeljama.

– Ako je student voljan raditi nedjeljom, zašto mu to pravo uskratiti? Pogotovo jer ima priliku zaraditi plaću po većoj satnici. Nisam bila lišena prilike veće satnice jer je trgovina u kojoj sam radila bila otvorena nedjeljom, međutim, blagdani su opet ti koji su bili problem, napominje Sanja.

‘Svake radne nedjelje bila sam svjedok prenapučenosti trgovačkog centra’

Također, dodaje kako je kolegama studentima koji su zaposleni u istoj trgovini, ali u trgovačkom centru koji je odabrao neradne nedjelje, zapravo uskraćeno pravo na rad uz veću satnicu. Za cijelu mjeru Sanja misli da nema smisla.

– Posao sam dobila na račun toga da sam zamjena zaposlenicama kada imaju slobodan dan. Kada nastupi vrijeme neradnih nedjelja, sve zaposlenice će biti slobodne nedjeljom što mene ostavlja bez posla u toj trgovini. Ljudi su priželjkivali tu slobodnu nedjelju većinom da bi je proveli sa svojim obiteljima, međutim, svake radne nedjelje bila sam svjedok prenapučenosti trgovačkog centra gdje ljudi očito biraju provesti svoju slobodnu nedjelju. U manjini su turisti nedjeljama prisutni u trgovačkom centru, to je jednostavno ukorijenjeno u našoj kulturi, zaključuje Sanja.

Nedavno smo održali i redakcijski podcast u kojem smo razgovarali o učeničkim i studentskim poslovima. Zašto studenti danas sve više rade, kako su izgledali učenički i studentski poslovi naših novinara i na što treba pripaziti prilikom odabira posla pogledajte u videozapisu ispod ili na Spotifyu.