Djeci bivših studenata davali prednost kod upisa na faks, ministarstvo obrazovanja sada pokreće istragu

Scene iz američkih filmova u kojima alumni elitnih fakulteta ‘povlače veze’ i dolaze na motivacijske razgovore sa svojom djecom koja žele upisati to sveučilište – nisu rijetkost. No, to nije samo fikcija. Realnost je da na nekima od najvećih sveučilišta kandidati s obiteljskim vezama ili djeca doatnora imaju prednost kod upisa na faks, no to bi mogla postati prošlost. Ministarstvo obrazovanja u SAD-u otvorilo je istragu protiv Harvarda koji provodi takvu politiku.

Potkraj lipnja Vrhovni sud SAD-a ukinuo je kriterij pozitivne diskriminacije na temelju rase prilikom upisivanja fakulteta. Taj kriterij postojao više desetljeća i za cilj je imao povećati raznolikost na tamošnjim sveučilištima. Sud smatra da politika prijema kakvu su provodili Harvard i Sveučilište u Sjevernoj Karolini krši klauzulu Ustava koja jamči jednakost. Američko Ministarstvo obrazovanja sada je otvorilo novu  istragu oko upisne politike na Harvardu, koja daje prednost kod upisa na faks kandidatima čiji su članovi obitelji bivši studenti tog sveučilišta odnosno alumni, a većinom je riječ o osobama bijele rase.

Diskriminacija temeljem rase

Kako prenosi The Guardian, Ministarstvo je obavijestilo Lawyers for Civil Rights, neprofitnu organizaciju sa sjedištem u Bostonu, da istražuje njihovu tvrdnju da sveučilište diskriminira na temelju rase jer u procesu upisa daje svojevrsnu prednost djeci donora ili onima čiji su članovi obitelji pohađali Harvard. Glasnogovornik ministarstva obrazovanja, prenosi The Guardian, potvrdio je da je njihov ured za građanska prava otvorio istragu na Harvardu i odbio je dalje komentirati slučaj.

Zahtjev za preispitivanjem ove politike Harvarda podnesen je početkom srpnja u ime crnačkih i latinoameričkih zajednica u Novoj Engleskoj. U njemu stoji kako studenti s nasljednom vezom imaju sedam puta veće šanse biti primljeni na Harvard, da mogu sačinjavati gotovo trećinu jedne generacije te da je oko 70 posto njih bijele rase. Za primjer navode generaciju upisanu 2019., u kojoj je 28 posto studenata imalo roditelja ili srodnika koji je pohađao Harvard.

– Kvalificirani i kandidati tamne puti s visokim postignućima su oštećeni jer se upisna mjesta, umjesto njima, pretežno daju bijelim kandidatima koji beneficiraju od Harvardovih nasljednih i donorskih kriterija. Još gore, ovaj preferencijalni tretman nema nikakve veze sa zaslugama kandidata. To je nepravedna i nezaslužena prednost bazirana isključivo na temelju toga u kojoj je obitelji kandidat rođen, navodi grupacija u svojoj žalbi.

Neka sveučilišta okončala su tu politiku

Kako prenosi The Guardian, prošlog je tjedna Sveučilište Wesleyan u Connecticutu najavilo da će okončati politiku prema kojoj prednost na upisu imaju kandidati čije obitelji imaju povijesne veze sa sveučilištem. Čelni čovjek tog sveučilišta, Michael Roth, rekao je da je ‘nasljedni status’ studenta igrao neznatnu ulogu kod upisa, ali da će sada biti u potpunosti eliminiran.

Ranijih godina još su neka sveučilišta, poput Amherst Collegea u Massachusettsu, Sveučilišta Carnegie Mellon u Pennsylvaniji i Sveučilišta Johns Hopkins u Marylandu, ukinula kriterij prednosti temeljem nasljeđa.

Kako prenosi The Guardian, istraživanje koje su proveli istraživači s Harvarda i Browna, a čiji su rezultati objavljeni baš u ponedjeljak, otkrilo je da bogati studenti imaju dvostruko veću šansu biti primljeni u elitne škole, u usporedbi s onima koji imaju slične rezultate iz standardiziranih ispita, ali dolaze iz obitelji koja ima srednje ili niže prihode.