Zagrebački SC tvrdi da ima svoju internu kategorizaciju studentskih poslova: Evo zašto je besmislena

Studentski centri u Hrvatskoj ne provode sustavnu kategorizaciju studentskih poslova. Iako, primjerice, na državnoj razini Državni zavod za statistiku ima razvijenu nacionalnu klasifikaciju zanimanja, SC u Zagrebu s takvom kategorizacijom nije upoznat. No, zagrebački SC tvrdi da ima svoju internu ‘kategorizaciju’ koja im uvelike olakšava posao.

Kategorizacija studentskih poslova nešto je što studentski centri u Hrvatskoj ne provode. Na primjer, Državni zavod za statistiku (DZS) svakog mjeseca objavljuje broj zaposlenih prema djelatnostima. Radnici su podijeljeni u više područja, poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ili pak prijevoza i skladištenja. Za svaku tu kategoriju zna se koliko je zaposlenih svakog mjeseca.

‘Nije nam poznata metodologija rada koju koristi DZS’

Ta područja rada definirana su nacionalnom klasifikacijom zanimanja koju je odredio DZS. Ona im služi u objedinjenju potreba svih korisnika, bilo da se radi o interesu za podatke pojedinačnih zanimanja ili o korisnicima skupnih podataka. Budući da brojke iz 2022. pokazuju da je u toj godini ukupno radilo 119.245 učenika i studenata te da su zaradili 256.054.164 eura, postavlja se pitanja imaju li studentski centri u Hrvatskoj neku kategorizaciju tih poslova. Ako ne dostupnu javnosti, onda barem internu koja bi bila dostupna zaposlenicima za rad i analize.

Studentski centar u Zagrebu tvrdi da ima upravo svoju internu kategorizaciju koju koriste djelatnici student servisa i studenti. Ona se sastoji od sljedećih kategorija: administrativni poslovi, poslovi čišćenja, fizički poslovi, skladišni poslovi, promidžba i marketing, trgovina i ugostiteljstvo, rad u proizvodnji, razni poslovi te turizam. Na temelju tih kategorija objavljuju i preporučeni cjenik studentskih poslova te je to jedino mjesto gdje se može pronaći koji posao spada u koju kategoriju.

– Nije nam poznata metodologija rada koju koristi Državni zavod za statistiku. Naša kategorizacija korisna je te pomaže kod oglašavanja i upisivanja vrste poslova nama i studentima, kazali su nam iz zagrebačkog SC-a.

Student sam odabire kategoriju za svoj posao

No, ono što je u toj ‘internoj’ kategorizaciji zagrebačkog SC-a sporno jest da studenti sami upisuju naziv svog radnog mjesta i sami odabiru kategoriju svog posla. Takav pristup znači da se može dogoditi da netko, primjerice, studentski posao skladištara smjesti u fizičke poslove, a netko drugi u skladišne poslove. Doduše, jedino čime se studenti mogu voditi pri odabiru kategorizacije je cjenik studentskih poslova SC-a, no to i dalje ne mijenja činjenicu hoće li se student toga doista i pridržavati.

Problem je što su i kategorije trgovina i ugostiteljstvo spojene pa tako prodavači i konobari pripadaju istoj kategoriji. Uz to, postoji i kategorija turizam u što bi prodavači i konobari tijekom sezone također mogli spadati. Isto tako, kao što smo već pisali, u prva tri mjeseca ove godine iznenadio je osjetan pad potražnje za radom u IT-u i telekomunikacijama. No, kako ne postoji kategorizacija SC-a ne možemo vidjeti je li se pad odrazio i na studentske poslove u IT sektoru.

Nacionalna klasifikacija zanimanja prikladna je, prema svojoj definiciji, za upotrebu u službi zapošljavanja, sustavu obrazovanja, profesionalnoj orijentaciji te u državnoj statistici, ostalim statističkim istraživanjima, znanosti i tako dalje. I studentskim centrima takva bi sustavna i jasna kategorizacija mogla pomoći u analizi studentskih poslova. Zagrebački SC pitali smo i je li se ikada razgovaralo na razini svih studentski centara u Hrvatskoj o sustavnoj kategorizaciji studentskih poslova. Kratko su nam rekli da im nije poznato da se o navedenome razgovaralo. Iz Studentskog centra Varaždin također su nam kratko rekli da ne provode kategorizacije prema nacionalnoj klasifikaciji zanimanja.