Pravobraniteljica traži ocjenu ustavnosti dijela zakona o zdravstvenom koji se odnosi i na neke studente

Niz reakcija izazvala je nedavna promjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zbog koje se hrvatski studenti koji studiraju izvan EU, a žele zdravstveno osiguranje, moraju javljati u podružnicu HZZO-a osobno svaka tri mjeseca. Već ranije za srednja.hr pučka pravobraniteljica istaknula je kako su izmjene diskriminatorne. Sada je pokrenula ocjenu ustavnosti navedenih izmjena.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je prošlog tjedna Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Kao što smo ranije pisali, navedene izmjene tiču se i hrvatskih studenata koji studiraju izvan Europske unije. Naime, oni koji studiraju primjerice u SAD-u i Velikoj Britaniji u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kategoriziraju se kao nezaposlene osobe te će se od sada, ako žele obvezno zdravstveno osiguranje, u podružnice HZZO-a morati javljati osobno svaka tri mjeseca. Točnije, ako su htjeli zadržati svoje osiguranje već su se trebali javiti u podružnicu do kraja lipnja.

‘Osobni dolazak ne bi trebao biti jedini način provjere životnih okolnosti’

– Trenutno je nejasno i pitanje obveznog zdravstvenog osiguranja studenata koji redovito studiraju izvan Hrvatske i EU, iako RH ima ustavnu obvezu zaštite mladeži, a i za očekivati bi bilo da podržava mlade koji se obrazuju te da ima interes održavati vezu s njima tijekom studija te poticati njihov povratak nakon studija u Hrvatsku, navela je pučka pravobraniteljica u svom priopćenju.

Pučka pravobraniteljica smatra da se na drugačiji način mogao utvrditi broj osiguranih osoba te potom spriječiti zlouporabe ako je to bio cilj navedenih izmjena. Predložila je da se rješenje moglo tražiti u umrežavanju podataka između tijela. Primjerice, jačati suradnju HZZO-a s inspekcijskim tijelima i povezati se s evidencijama Porezne uprave u vezi porezne rezidentnost i s MUP-om u vezi kontrole statusa hrvatskih državljana koji rade i borave u inozemstvu, a da pritom nisu regulirali prebivalište u Hrvatskoj.

– Osobni dolazak svakih par mjeseci ne bi trebao biti jedini način provjere životnih okolnosti u 21. stoljeću. Pri uvođenju ove obveze zaboravilo se na dio građana, poput onih kojima je kretanje nemoguće ili otežano. Građani u ovim situacijama bit će u riziku da budu diskriminirani temeljem invaliditeta i zdravstvenog stanja, ali i imovinskog stanja te stavljeni u nejednak položaj pred zakonom, objasnila je pučka pravobraniteljica.

Iz HZZO su nam ranije ukazivali na Zakon o prebivalištu

Zato od Ustavnog suda traži privremenu obustavu ovih odredbi dok ne donesu konačnu odluku. Podsjetimo, iz HZZO-a su za srednja.hr upravo ukazali na Zakon o prebivalištu. Rekli su nam kako je njime propisano da ako osoba napušta prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska iz Hrvatske u svrhu obrazovanja, dužna je to prijaviti nadležnom tijelu na čijem području ima prebivalište.

– Člankom 16. navedenoga Zakona predviđena je i novčana kazna za prekršaj ako se propusti izvršiti propisana obveza. Također, osobe koje su prijavile privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske ne mogu više imati status u obveznom zdravstvenom osiguranju te su dužne podnijeti odjavu s obveznoga zdravstvenoga osiguranja. Za to se također predviđa novčanu kaznu za prekršaj ako se ne postupi u skladu s propisanom obvezom, istaknuli su tada iz HZZO-a.

Također, navedene izmjene donijele su promjene i za ostale studente i učenike. Oni sada nakon završetka srednje škole ili fakulteta, umjesto dosadašnjih 90, imaju 30 dana za prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje. Ako to ne naprave u tom roku od 30 dana mogu ostati bez osiguranja.