Umjetna inteligencija nam neće preko noći uzeti poslove, ali o jednoj stvari ipak trebamo razmisliti

Ne moramo strahovati da će nam umjetna inteligencija odjednom uzeti poslove i da ćemo morati preko noći pakirati stvari i razmišljati o novom zaposlenju. Ono o čemu smo već morali početi razmišljati jest unaprjeđenje postojećih i usvajanje novih vještina kako bismo se što lakše prilagodili tržištu rada, koje se stalno i brzo mijenja. Baš zbog toga, važnije je no ikada odabrati studij koji će nas pripremiti za promjene koje dolaze.

U javnosti je ovih dana odjeknula vijest da je u posljednjih 18 mjeseci otkaze dobilo više od 100.000 zaposlenika u globalnim tehnološkim kompanijama. U tom je razdoblju, govore procjene, posao u IT sektoru izgubilo više 500.000 ljudi. Kako će se ovi trendovi odraziti na IT sektor u Hrvatskoj, zasad je teško procijeniti. Ipak, istraživanje koje je proveo portal MojPosao kaže da je osjetan pad broja oglasa zabilježen u IT-ju i telekomunikacijama – kategorijama koje su godinama „dominirale“ kada je bila u pitanju potražnja za radnicima, ali i u kategoriji s najvećim prosječnim plaćama u Hrvatskoj.

Neosporno je da se tehnologija razvija većom brzinom nego što to ljudska evolucija može popratiti i upravo zbog toga je iznimno važno moći procijeniti koja će zanimanja opstati, a koja postati izlišna. Posve je sigurno da će najprije „izumrijeti“ poslovi koji se temelje na programiranim odlukama, repetitivnim i rutinskim aktivnostima, koji ne zahtijevaju nikakvu analizu i prosudbu. Velik broj njih već i jest. Ali zamislite i koliko ih je novih nastalo, suglasni su stručnjaci.

Studiji koji vas pripremaju za promjene

I upravo zato studijski programi Effectus veleučilišta počivaju na ideji da polaznike, tijekom tri ili pet godina obrazovnog programa pripreme za korištenje prilika i ideja i pretvore ih u financijsku, kulturnu ili društvenu vrijednost. Upravo je to ideja obrazovanja, da potiče sposobnost pojedinca da stvara ideje, da bude kreativan i inovativan i da ide ispred vremena.

– Na Effectusu želimo studentima osigurati potrebna znanja koja im omogućavaju brzu prilagodbu tržištu rada, uz pomoć stručnoga znanja i relevantnih umijeća. Od prvog dana prijediplomskog studija Financije i poslovno pravo naši studenti „bruse“ upravo te vještine na predmetima kao što su: Digitalna ekonomija i poduzetništvo, Trgovačko-ugovorno pravo, Radno pravo, Javne i poslovne financije, Strategijski management, LegalTech i FinTech, Porezni sustav u RH i mnogi drugi koji ih pripremaju za buduću karijeru, govori nam izv. prof. dr. sc. Đuro Horvat, dekan Effectus veleučilišta.

Koje vještine će vam trebati?

Prema riječima više predavačice Effectus veleučilišta, Darije Korkut, mag. angl., moramo dobro upoznati tehnologiju i razviti vještine koje nam omogućuju fleksibilnost.

– Tu će nam u prvom redu pomoći mašta, divergentno mišljenje i sposobnost kreativnog rješavanja problema. Osim što treba razviti kritičko mišljenje, treba biti u stanju i kritički ignorirati onaj višak informacija koji ne razumijemo i nije nam potreban. Bihevioralna ekonomija je mlada znanost koja proučava naša kognitivna ograničenja i ograničenu sposobnost ljudskog uma da objektivno, logično i racionalno procesira informacije, na temelju njih razvija prosudbe, odnosi odluke i prilagođava svoje ponašanje. Osim što nas informira i pomaže da osvijestimo te neke nesvjesne mehanizme, ona nam daje i alate da te „slabosti” ljudske prosudbe pretvorimo u nešto što je dobro i korisno za nas same, rekla je Darija Korkut.

Digitalne vještine nisu najvažnije

A obrazovanje? Obrazovanje bi trebalo biti motor koji sve te dijelove objedinjuje i pokreće promjene, istaknula je Darija.

– Časopis Fortune je nedavno objavio članak o tome kako budućnost poslova nije „pedigre“, nego vještine. Pritom su ključne riječi „skills-based hiring“ i „skills-based“ pristup edukacijama u svrhu interne mobilnosti zaposlenika, govori nam Darija Korkut i nastavlja da ključ obrazovanja nije samo u razvoju digitalnih vještina, što bismo možda prvo pomislili.

Ključ su vještine poput kreativnog i kritičkog mišljenja, rješavanja kompleksnih problema i odlučivanja, aktivnog učenja, emocionalne inteligencije, i to su vještine koje se najviše traže, a najteže pronalaze kod potencijalnih zaposlenika.

Činjenica da imamo sve više studenata i sve manje stručnjaka, i to ne samo u Hrvatskoj nego globalno, govori o tome da je potrebno mijenjati pristup obrazovanju koje s manjim izmjenama funkcionira na istom principu već 200 godina. S naglaskom na samousmjerenom, aktivnom učenju i razvoju vještina cijeli život. Neće nam pomoći ni inteligencija ni snaga, nego fleksibilnost i sposobnost prilagodbe, kognitivna i svaka druga.