U 2022. značajno povećan broj studenata i učenika koji su radili, doznali smo i koliko su ukupno zaradili

Vremena u kojima je jedina obveza studenata bila studirati davno su za nama – značajan broj njih uz obavljanje svojih akademskih obveza i radi. Povremene poslove mogu obavljati i učenici, ali im to zakon dopušta samo za vrijeme praznika. Prema podacima koje smo zatražili od Porezne uprave, u 2022. godini u Hrvatskoj je radilo 119.245 učenika i studenata, što je značajno više u odnosu na godinu ranije, kada je zaposleno bilo 102.965 učenika i studenata.

Visoke troškove života osjeća i studentska i učenička populacija. Kako bi podmirili barem dio njih, a u slučaju studenata ponekada i sve, mnogi se odlučuju na obavljanje povremenih poslova.

U 2022. radilo je značajno više učenika i studenata nego godinu ranije

U 2022. godini zaposleno je bilo ukupno 119.245 učenika i studenata, kazuju to podaci koje smo zatražili od Porezne uprave. Godinu ranije, u pandemijskoj 2021., radilo je njih 102.965. Treba naglasiti da Porezna raspolaže samo skupnim podacima za osobe koje su na redovnom školovanju, a rade ‘preko učeničkih i studentskih udruga’.

Ukupan broj primitaka koje su učenici i studenti ostvarili u 2022. godini je bio 1.929.240.105 kuna (256.054.164 eura). To je osjetno više nego godinu ranije, kada je ukupni iznos primitaka učenika bio 1,440.270.632 kune (191.156.763 eura).

Zanimljivo je promotriti i raspone iznosa primitaka. Najviše učenika i studenata u zadnje dvije godine zarađivalo je 15.000 kuna ili manje. Prošle, 2022. godine takvih je bilo 76.038, a godinu prije 73.507. Nadalje, u 2022. godini 42.659 učenika i studenata zaradilo je između 15.000, 01 kunu i 63.000 kuna, što je značajan porast u odnosu na godinu ranije, kada je zaradu u tom rasponu imalo između 29.236 učenika i studenata. Više od 63.000 kuna u lani je zaradilo 548 učenika i studenata. I u tom je rasponu iznosa zarade vidljivo značajno povećanje – u 2021. taj je limit prešlo tek njih 222.

Studentska zarada u 2021. i 2022. | izvor: Porezna uprava

U 2022. povećana ponuda poslova u odnosu na godinu ranije

Svim navedenim brojkama i njihovim promjenama u zadnje dvije godine treba dati neki kontekst. Dotaknimo se prvo brojke povećanja broja učenika i studenata koji su radili.  Pretprošla, 2021. godina, bila je pandemijska u kojoj su na snazi bile brojne epidemiološke mjere, što je značajno utjecalo na ponudu studentskih poslova u toj godini, posebice u sektoru turizma u kojem se studenti i učenici sezonski zapošljavaju.

Uzmimo za primjer Studentski centar u Zagrebu. Kako nam je sredinom prošle godine otkrio ravnatelj zagrebačkog SC-a Mirko Bošnjak, u razdoblju od 1. siječnja pa do 12. lipnja 2021. godine, broj naručitelja posla/poslodavaca bio je 2.671, a broj izvršitelja 9.698. U sličnom razdoblju od 1. siječnja do 12. srpnja 2022. godine broj naručitelja posla/poslodavaca je je 4.454 što je porast od preko 66 posto, a broj izvršitelja je 17.057, što predstavlja porast od preko 75 posto.

Mijenjala se minimalna studentska satnica

Osim što je u 2022. godini više studenata radilo, te godine i minimalna studentska satnica bila je veća. U 2021. godini studentski minimalac iznosio je 26,56 kuna po satu da bi za 2022. on bio povećan na 29,30 kuna. Naime, do povećanja minimalne studentske satnice obje godine došlo je jer je obje godine povećana i minimalna bruto plaća na državnoj razini.

A Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisano je da se minimalna studentska satnica izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160. Ovakav propis, podsjetimo, ne postoji za područje učeničkog rada i minimalna satnica za rad posredstvom učeničkih servisa nije unificirana na državnoj razini.

Najavljene promjene u limitima za poreznu olakšicu i oporezivanje studentske zarade

I na posljetku valja kontekstualizirati promjene broju učenika i studenata s rasponima zarade iznad 15.000 kuna i iznad 63.000 kuna. Naime, donedavno je limit zarade do kojeg student ili učenik može biti porezna olakšica roditeljima iznosio 15.000 kuna. Drugi, limit do kojeg se ne oporezuje studentske zarada, iznosio je 63.000 kuna.

Ta pravila vrijedila su za čitavu 2021., da bi u lipnju 2022. Vlada najavila izmjenu Zakona o porezu na dohodak prema kojoj limit za poreznu olakšicu raste na 24.000 kuna, kao i da će se studentska zarada oporezivati tek nakon što studenti zarade više od 72.000 kuna. Bez obzira na to kada će novi Zakon biti usvojen u Hrvatskom saboru, ove izmjene odnosit će se na cijelu 2022. godinu, bilo je najavljeno iz Vlade lani u lipnju. To je, nesumnjivo okuražilo brojne studente da odrade veći broj sati i rezultiralo većim brojkom onih čija se zarada u 2022. kretala između 15.000 i 63.000 kuna, odnosno iznad 63.000 kuna.

Međutim, studente je krajem godine dočekao hladan tuš – i dok je propis za poreznu olakšicu od 24.000 primijenjen retroaktivno, onaj drugi vezan uz limit oporezivanja koji je povećan na 72.000 kuna, Porezna primjenjuje tek od 2023., unatoč jasnoj najavi vladajućih. Studentima koji su u nekom trenutku prešli 63.000 kuna zarade u 2022. daljnja se zarada oporezivala, zbog čega su se mnogi od njih osjećali – preveslano.